ZAGREB - Međunarodni monetarni fond (MMF) objavit će u idućem tjednu snižene prognoze rasta za globalno gospodarstvo u ovoj i sljedećoj godini u sklopu jesenjih Svjetskih gospodarskih prognozi (WEO), objavio je njemački tisak. MMF će sniziti prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu na 3,3 posto, s ranije procijenjenih 3,4 posto, objavio je poslovni dnevnik Handelsblatt koji je dobio na uvid konkretne brojke. Kako dalje navodi taj list, u 2013. bi globalno gospodarstvo trebalo ubrzati po stopi od 3,6 posto, što je 0,3 postotna boda manje nego što su u MMF-u do sada prognozirali. Za 17-članu eurozonu MMF prognozira pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,4 posto u 2012., nakon čega bi u 2013. trebao uslijediti blagi oporavak, uz stopu rasta od 0,2 posto. Njemačka bi ove i iduće godine trebala zabilježiti rast po stopi od 0,9 posto, pri čemu MMF upozorava vladu u Berlinu da pokrene dodatne strukturne reforme "kako bi podigla relativno nisku razinu ulaganja i potencijal rasta domaćeg gospodarstva", citira list navode iz WEO-a. Snižene prognoze objavit će u sklopu izvješća WEO na redovnom jesenskom zasjedanju MMF-a i sestrinske Svjetske banke, koje se održava od 9. do 14. listopada u Tokiju.
BRATISLAVA - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u petak je u Bratislavi na otvaranju sastanka na vrhu "prijatelja kohezije", neslužbene skupine zemalja članica EU-a koje iz europskog proračuna dobivaju više nego što ulažu, rekao da se "prijatelji kohezije" i njima suprotstavljeni "prijatelji boljeg trošenja" trebaju ujediniti u prijatelje rasta. Na početku sastanka na kojem sudjeluju premijeri i visoki dužnosnici 15 zemalja članica EU-a i hrvatski premijer Zoran Milanović u svojstvu promatrača, Barroso je kazao da u zadnje vrijeme svi govore o rastu i da ga svi načelno žele, ali da se rast ne može postoći uredbom. Europska sredstva za ulaganja moraju se voditi rezultatskim uspjehom i moraju dovesti do povećanja broja radnih mjesta, gospodarskog rasta i ukupno bolje gospodarske situacije, rekao je u uvodnom govoru Barroso. Naveo je da u idućih nekoliko tjedana do summita Europskog vijeća 22. i 23. studenog, koji bi mogao biti presudan za donošenje konačnog prijedloga višegodišnjeg europskog proračuna 2014.-2020. predstoje teške rasprave, ali i istaknuo kako je nužna "odlučna zajednička akcija u cilju stvaranja uvjeta za povećanje gospodarskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta".
BRATISLAVA - Europskoj uniji potreban je politički sporazum u kojoj će bogatije zemlje prihvatiti i ubuduće pomagati slabije razvijenim regijama, a zemlje najveći korisnici proračuna morat će dopustiti da su se okolnosti promijenile i da je "potrebna veća koncentriranost i disciplina u trošenju sredstava" koje povlače iz europskih fondova što će u konačnici najveću korist donijeti ujedinjenoj Europi, kazao je u Bratislavi predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso na konferenciji za novinare nakon sastanka na vrhu neformalne skupine "prijatelja kohezije EU". Barroso i predsjednik EP-a Martin Schulz svojom su nazočnošću dali težinu sastanku predsjednika vlada i visokih dužnosnika 15 zemalja članica EU i Hrvatske, koja ima status promatrača, koje su najveći korisnici kohezijskih i strukturnih fondova EU i koje zahtijevaju da ti fondovi u novom dugoročnom proračunu EU (2014.-2020.) o kojem upravo traju teški pregovori, ne budu smanjena, kao što to traže zemlje koje najviše uplaćuju u te fondove.
LJUBLJANA - Guverner Europske centralne banke (ECB) Mario Draghi izjavio je da intervencije ECB-a na sekundarnom tržištu državnim obveznicama znatno pomažu zemljama čija su gospodarstva u krizi, ali da je još važnije da one provedu strukturne reforme, što je odgovornost nacionalnih vlada. Intervencije ECB-a dovele su od srpnja do značajnog pada zahtijevanih kamatnih stopa za države u programima pomoći poput Španjolske, a opsežne strukturne reforme način su da se oslobode energije i resursi koji su sada prigušeni, rekao je Draghi u razgovoru za Slovensku televiziju danom tijekom zasjedanja Vijeća guvernera ECB-a u četvrtak u Sloveniji. Što se tiče Slovenije, koja se zadnjih mjeseci spominjala kao moguća šesta zemlja eurozone koja bi mogla zatražiti pomoć i čija vlada sanacijom banaka, smanjenjem proračunskog deficita i reformama želi izbjeći taj scenarij, Draghi je pohvalio slovensku vladu zbog namjere da se suoči s teškoćama "na svim frontovima", što važi ne samo za Sloveniju nego za sve europske zemlje. Uz ostalo, Draghi je podržao namjeru slovenske vlade da sanira bilance banaka.
BERLIN - Industrijske narudžbe u Njemačkoj su u kolovozu smanjene za 1,3 posto u odnosu na mjesec ranije, poglavito radi slabljenja domaće potražnje, objavila je u petak njemačka vlada. U srpnju je zabilježen blagi oporavak industrijskih narudžbi, uz stopu rasta od 0,3 posto na mjesečnoj razini. Riječ je o naniže revidiranom podatku za 0,2 postotna boda u usporedbi s prvom procjenom, stoji u priopćenju njemačkog ministarstva gospodarstva. Glavni je razlog pada kolovoških industrijskih narudžbi po ministarstvu pad domaćih narudžbi za tri posto. Inozemne su narudžbe stagnirale na mjesečnoj razini, unatoč jačanju potražnje iz njemačkih partnera u 17-članoj eurozoni za 2,4 posto. Najveće europsko gospodarstvo ove godine usporilo je rast, nakon dvije godine snažnog jačanja gospodarske aktivnosti i relativno brzog oporavka od globalne financijske krize od 2007. do 2009. Optimizam poslovnih čelnika slabi iz mjeseca u mjesec u proteklih gotovo pola godine, odražavajući zabrinutost u vezi učinaka tvrdokorne dužničke krize u eurozoni, koja više očito ne zaobilazi ni njemačko gospodarstvo.
LONDON - Španjolska je u četvrtak otklonila pritisak da zatraži puni paket pomoći kako bi dokončala financijsku krizu, a njezin je ministar gospodarstva čak izjavio da joj pomoć uopće nije potrebna. Četvrto po veličini gospodarstvo u eurozoni položilo je ključni test povjerenja na aukciji državnih obveznica u četvrtak budući da su njegovi troškovi zaduživanja blago pali. Ujedno je Europska središnja banka (ECB) pohvalila španjolske reforme za izlazak iz krize. U sinoćnjem govoru u Londonu španjolski ministar gospodarstva Luis de Guindos potom je ustvrdio da Španjolskoj "uopće ne treba pomoć" i da je njegova zemlja "konkurentna i održiva". Pojedine utjecajne članice eurozone, poput Njemačke, također nisu sklone opciji španjolskog zahtjeva za pomoći sve dok Madrid ima pristup tržištima kapitala. ECB je skicirao plan o kupnji španjolskih obveznica na otvorenom tržištu kako bi obuzdao rast španjolskih troškova zaduživanja, ali će ga aktivirati samo ako Madrid zatraži pomoć i time pristane na stroge uvjete za dobivanje novca iz europskih kriznih fondova.
ZUERICH - Švicarsko gospodarstvo rast će ove i iduće godine sporije no što se dosada očekivalo, upozorio je utjecajni institut KOF, ukazujući na negativan utjecaj krize u eurozoni na švicarski izvoz. Prognoza za ovu godinu snižena na 0,9 posto, s ranije prognoziranih 1,2 posto. U idućoj godini rast bi trebao ubrzati na 1,3 posto, čime je KOF snizio dosadašnju prognozu za 0,4 postotnog boda. U 2014. švicarsko bi gospodarstvo trebalo porasti dva posto, procjenjuju u institutu. Izvoz, tradicionalni oslonac gospodarstva te malene alpske zemlje, pogođen je. "Rast u Europskoj uniji koče restriktivne fiskalne mjere u zemljama koje muče problemi prevelikog duga i proračunski manjkovi. Opetovano razbuktavanje bankovne i dužničke krize u eurozoni prekinulo je oporavak od recesije iz 2009. prije no što je dosegnuta razina BDP-a iz razdoblja prije krize", tumače u KOF-u. Oporavak izvoza nakon ovogodišnje stagnacije predviđaju tek iduće godine, kada bi trebao porasti 2,7 posto, da bi 2014. rast ubrzao na 4,9 posto.
BUDIMPEŠTA - Mađarska je u petak odustala od planiranog uvođenja novog poreza za financijske transakcije tamošnje središnje banke, čime je uklonila ključnu prepreku pregovorima o kreditnoj liniji s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Europskom unijom. Riječ je o planu koji je izazvao oštre kritike međunarodne zajednice i protumačen je kao pokušaj mađarske vlade da snažnije utječe na središnju banku. Ministar gospodarstva Gyorgy Matolcsy kazao je da će središnja banka biti izuzeta od novog poreza na financijske transakcije komercijalnih banaka i državne riznice koji će biti uveden od iduće godine. "Naši partneri izrazili su negodovanje zbog poreza za središnju banku. EK je čak naznačila da bi protiv Mađarske mogla pokrenuti postupak predviđen za kršenje europskih propisa. Stoga u proračunu više ne računamo s porezom za transakcije središnje banke", kazao je ministar.
NEW DELHI - Indijski proizvođač čelika Tata Steel planira uložiti 645 milijuna dolara u europsko poslovanje, izvijestio je čelnik kompanije koja se bori sa slabom potražnjom u Europi i drugim dijelovima svijeta pod utjecajem krize. "U 2012/2013. uložit ćemo 400 milijuna funti (645 milijuna dolara) kako bismo poboljšali izvedbu poslovanja u Europi i na područjima koja mogu osigurati brzi povrat", kazao je direktor Tata Steela H.M. Nerurkar novinarima na marginama konferencije o industriji u New Delhiju. Ulaganja će se dijelom financirati iz internih izvora, rekao je Nerurkar, dodajući da financijska konstrukcija još nije zatvorena. Kompanija u Europi ostvaruje oko dvije trećine prihoda, a proizvodi i dvije trećine ukupnog proizvedenog čelika u toj grupi, čiji godišnji kapacitet doseže 28 milijuna tona. Tata Steel, dio rastućeg konglomerata Tata Group, uvrstio se među najveće čeličane u svijetu nakon kupnje britansko-nizozemske tvrtke Corus za 13,7 milijardi dolara u 2007.
SEUL - Južnokorejski elektronički div Samsung Electronics je izvijestio da u trećem tromjesečju očekuje rekordnu operativnu dobit u visini 8.100 milijardi wona (7,3 milijarde dolara) zahvaljujući prodaji popularnog 'pametnog telefona' Galaxy. Predviđena operativna dobit predstavlja 90,5-postotni rast u odnosu na godinu ranije i premašit će dosadašnji rekord od 6.700 milijardi wona, zabilježen u prethodnom tromjesečju. U tromjesečnom razdoblju zaključno s krajem rujna Samsung očekuje i 26-postotni rast prihoda, na 52.000 milijardi wona. Samsung je najveća svjetska tehnološka kompanija prema prihodima. Tradicionalno objavljuje prognoze dobiti prije službenih rezultata koji će biti objavljeni još ovog mjeseca. Procjenjuje se da je Samsung u trećem tromjesečju isporučio 18 milijuna Galaxyja S III, odnosno ukupno 59 milijuna 'pametnih telefona' i 106 milijuna mobitela.
LONDON - Cijena sirove nafte pala je u petak na londonskom tržištu ispod 112 dolara po barelu pod pritiskom očekivanja da će podaci iz SAD-a pokazati rast nezaposlenosti i time potpiriti strah da je ionako krhki oporavak i dalje upitan. Cijena barela sirove nafte pala je na londonskom tržištu 65 centi, na 111,93 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 74 centi nižoj cijeni, od 90,97 dolara. Bujica sumornih podataka već je pokazala da oporavak kineskog rasta možda kasni, te da eurozona gotovo sigurno kreće prema recesiji. "Uglavnom su ulagači tek oprezni uoči objave podataka o zaposlenosti u SAD-u, pa su krenule blage dobitonosne prodaje, nakon jučerašnjeg rasta cijena", tumači Myrto Sokou iz Sucden Financial Researcha. Podaci objavljeni ovog tjedna ukazivali su na početak oporavka u SAD-u, a ulagači očekuju novu potvrdu iz podataka o zaposlenosti. Izvješće će ujedno biti prvi test koji će pokazati da li strategija američke središnje banke o kupoovini 40 milijardi obveznica mjesečno počevši od rujna kako bi se potaknulo zapošljavanje počinje donositi željene rezultate.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica porasle jer su ulagači optimistični uoči objave izvješća o zaposlenosti u SAD-u, dok je euro ojačao nakon što je Europska središnja banka poručila da je spremna za kupnju obveznica prezaduženih članica eurozone. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru, Hong Kongu i Australiji ojačale između 0,1 i 0,8 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na dobitku 0,6 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu je u četvrtak S&P 500 indeks porastao četvrti dan zaredom, primaknuvši se najvišim razinama u gotovo pet godina, jer se ulagači nadaju dobrim podacima o zaposlenosti u SAD-u. Dow Jones indeks ojačao je 80 bodova, ili 0,60 posto, na 13.575 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,72 posto, na 1.461 bod, a Nasdaq indeks 0,45 posto, na 3.149 bodova. Jučer je objavljeno da je broj novih zahtjeva za pomoć nezaposlenima u SAD-u prošloga tjedna porastao za samo 4.000, na 367.000, manje nego što se očekivalo, što ukazuje na stabilnost tržišta rada. Zbog toga su ulagači optimistični uoči objave ključnog izvješća o zaposlenosti, pa su jučer porasle cijene dionica u svih 10 sektora S&P 500 indeksa. Rastom od 1,5 posto, predvodio je financijski sektor. S&P indeks energetskog sektora ojačao je 1, a rudarskog 1,3 posto. Zahvaljujući tome, S&P 500 indeks našao se nadomak najviših razina od prosinca 2007. godine.