ZAGREB
Na Građevinskom fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta studira oko 1500 studenata, a za njih 150 novi model obračuna školarina postao je 'nemoguća misija za nezaposlenoga studenta ' jer prosječni iznos koji bi svaki student morao prikupiti u tjedan dana prema uvidu u evidenciju iznosi 3300 kuna, stoji u sinoćnjem priopćenju predstavnika studenata toga fakulteta. Zato su tih deset posto studenata Građevinskog fakulteta danas potpisali izjavu da neće uspjeti prikupiti novac za nastavak studija u tako kratkom roku od tjedan dana te su molbi za odgodu naplate po novome modelu priložili i izračun povećanja cijene školarina za svakoga studenta, kaže se u priopćenju. Studenti navode kako ne osporavaju novi način obračuna školarina niti bježe od obveze plaćanja školarina ali ističu da u roku od tjedan dana ne mogu prikupiti potreban novac. Najavili su da će danas, u petak, 28. rujna, na zadnji dan upisa, uplatiti iznos školarine po modelu koji je vrijedio do prošloga tjedna te dodaju da im kolege sugeriraju da ne potpisuju ugovore s fakultetom kojim će se način plaćanja obračunavati naknadno, jer smatraju da to ostavlja prostora špekulacijama.
ZAGREB
Hrvatski je javni dug, koji obuhvaća unutarnji i inozemni dug središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države, krajem lipnja ove godine iznosio 172,05 milijardi kuna, što je za 16,08 milijardi kuna više nego krajem prošle godine, a više od polovice tog prirasta posljedica je preuzimanja kreditnih obveza brodogradilišta u javni dug, doznaje se u Ministarstvu financija. "Preuzete su i preknjižene obveze po jamstvima sektora brodogradnje u ukupnom iznosu 9,2 milijarde kuna iz garantiranih u izravne obveze. To su ukupne garantirane obveze sektora brodogradnje predviđene za preuzimanje od strane države, te nema daljnih obveza predviđenih za preuzimanje u budućnosti", odgovorili su iz Ministarstva financija na upit o podacima o javnom dugu krajem lipnja bjavljenim u Mjesečnom statističkom prikazu. Po podacima iz te publikacije, udio javnog duga Hrvatske u procijenjenom BDP-u porastao je sa 46,7 posto krajem prošle godine na 50,5 posto BDP-a krajem lipnja ove godine. Promatrano prema razinama državne vlasti najveći se dio javnog duga odnosi na dug središnje države koji je krajem lipnja ove godine iznosio 162,1 milijardu kuna, što je za 16,06 milijardi kuna, ili oko 11 posto više nego krajem prošle godine.
ZAGREB
Iako je tijekom 19. i 20. stoljeća u Tiskari Kongregacije mehitarista u Beču objavljeno 239 hrvatskih publikacija, djelovanje te tiskare u domaćoj stručnoj i znanstvenoj javnosti uglavnom je nepoznato, rečeno je na večerašnjem predstavljanju knjige "Croatica Mechitaristica - Bibliografija hrvatskih knjiga tiskanih u Mehitarističkoj tiskari u Beču", opsežnog i bogato ilustriranog djela Tihomila Maštrovića i Slavka Harnija. "Croatica Mechitaristica" nije tematska ili kronološka bibliografija, već bibliografska produkcija specifične tiskarske organizacije, a uz knjige tiskane na hrvatskom jeziku, ona opisuje i djela koja obrađuju hrvatske teme ili su im autori hrvatski, rekao je akademik Radoslav Katičić. Ocijenivši kako se o toj važnoj tiskari u nas uglavnom ništa ne zna, Katičić je rekao da su mehitaristi, armenski katolički redovnici, početkom 18. stoljeća razvili tiskarsku djelatnost ponajprije u Veneciji, potom u Trstu, a početkom 19. stoljeća i u Beču. Red je u Peri, Carigradu, osnovao 1701. redovnik Mehitar, što na armenskom znači tješitelj, napomenuo je. Bečka mehitaristička tiskara djeluje već 200 godina, a odmah po osnivanju je za potrebe tiskanja hrvatskih i drugih slavenskih knjiga, nabavila latinička slova s dijakritičkim znakovima. Hrvatska izdanja bečki mehitaristi objavljivali su temeljem carske privilegije o tiskanju knjiga "na istočnim i zapadnim jezicima". Bibliografiju "Croaticu Mechitaristicu" objavilaje Erasmus naklada s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom.