ZAGREB - Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović boravit će u srijedu u Berlinu u službenom posjetu Njemačkoj gdje će se sastati s kancelarkom Angelom Merkel, priopćeno je u ponedjeljak iz vlade, a s njom će, kako se očekuje, razgovarati o ratifikaciji pristupnog ugovora Hrvatske s Europskom unijom. Glavne teme razgovora hrvatskog premijera i njemačke kancelarke, kako se očekuje, bit će ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora s EU kao i jačanje bilateralne posebice gospodarske suradnje dviju zemalja. Nakon svečanog dočeka, ručka i razgovora, Milanović i Merkel održat će zajedničku konferenciju za novinare. Njemačka je vlada krajem kolovoza donijela prijedlog zakona o pristupnom ugovoru između Hrvatske i Europske unije, čime je stvorila uvjete za pravodobnu ratifikaciju toga ugovora u Bundestagu. Njemačka je vlada tada priopćila da će Berlin "izbliza pratiti provedbu reformi" u Hrvatskoj, a podsjetila je i na "izvrsne" veze između Njemačke i Hrvatske, koje počivaju na stoljetnim kulturnim utjecajima kao i na velikom broju Hrvata koji žive u Njemačkoj. Očekuje se da će njemački Bundestag u studenome ratificirati pristupni ugovor između Hrvatske i EU. Milanović će u srijedu posjetiti i Zakladu Friedrich Ebert gdje će održati predavanje na temu Hrvatska i Europska unija.
ZAGREB - Hrvatska želi ući u Europsku uniju, bez obzira na trenutačnu krizu u Uniji, a upravo je sada trenutak kada je bolje pripadati klubu nego stajati sam, rekao je hrvatski premijer Zoran Milanović u razgovoru za njemački tjednik Der Spiegel. Njemački list razgovor je objavio u ponedjeljak pred sastanak Milanovića s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. "Naš korak ne možete kratkoročno gledati kroz prizmu sadašnjosti. Upravo je sada bolje pripadati klubu, nego stajati sam - čak i ako taj klub u ovom trenutku možda ima probleme. Ulazak od nas traži ispunjavanje visokih standarda u području gospodarstva i politike", rekao je hrvatski premijer odgovarajući na pitanje isplati li se Hrvatskoj u ovom trenutku ući u Europsku uniju. Upitan o tome hoće li Hrvatska slijediti savjet gradonačelnika londonskog Citya Borisa Johnsona koji je Hrvatskoj poručio da odustane od uvođenja eura, Milanović je rekao da zasada ne zna kada će Hrvatska uvesti euro, dodajući da nije siguran da bi većina Hrvata u ovom trenutku, kada bi se kojim slučajem organizirao referendum o tom pitanju, glasala za uvođenje eura. Upitan o tome kako Hrvati vide Angelu Merkel, najmoćniju ženu Europe, koja je prema mišljenju njemačkog novinara u nekim zemljama EU-a postala omražena, Milanović je kazao: "Mi se ne bojimo kancelarke. (...)Njemačka je za nas uzor, njemačka racionalnost, marljivost...".
PARIZ - Francuska će svakako do kraja godine ratificirati hrvatski pristupni ugovor, a Novu godinu Hrvatska bi mogla dočekati s ratificiranim ugovorom u preko 20 zemalja članica, izjavila je u ponedjeljak u Parizu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić nakon sastanka s francuskim šefom diplomacije Laurentom Fabiusom. "Po svemu što sam danas čula, Francuska će ratificirati pristupni ugovor možda već u studenome, ali svakako do konca godine i tu nitko apsolutno ne vidi nikakvih poteškoća", rekla je ministrica Pusić. Do sada je hrvatski pristupni ugovor ratificiran u 14 zemalja članica, a do kraja godine očekuje se ratifikacija u još sedam ili osam zemalja. "Neću ništa prejudicirati, ali mislim da bismo Novu godinu mogli dočekati s preko 20 ratifikacija", rekla je ministrica, dodajući da je o tom pitanju više puta razgovarala sa svim svojim kolegama u zemljama članicama i da nigdje ne vidi problem, osim potencijalno u Sloveniji. "Jedina potencijalna poteškoća je pitanje odnosa sa Slovenijom. Međutim, sutra se sastaju naša dva financijska stručnjaka koji nastoje financijski problem riješiti kao zaseban, koji zaista nema nikakve veze s pitanjem hrvatsko-slovenskog europskog partnerstva i zajedničke zadaće u regiji. Nadam se da ćemo na taj način ne samo razdvojiti, nego i riješiti taj problem i želja mi je da Slovenija ne bude zadnja zemlja članica koja će ratificirati hrvatski pristupni ugovor i da ona bude jedna od onih koje će to učiniti do kraja ove godine", rekla je Pusić.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je u ponedjeljak da i nakon idućih parlamentarnih izbora želi vladati s istom koalicijom u kojoj su konzervativci i liberali. "Na političkoj pozornici najviše zajedničkog imaju CDU, CSU i liberali, zato sam i odlučila sastaviti takvu koaliciju i zato ću to opet učiniti", rekla je Merkel na tiskovnoj konferenciji u Berlinu. "Treba vidjeti što će građani odlučiti i prema tome ćemo vidjeti što se događa" ali "kao čelnica CDU-a kažem da ću rado održati takav savez", kazala je. Što se tiče pretpostavke o "širokoj koaliciji" sa socijaldemokratima iz SPD-a, kancelarka je rekla da se ona "ne može isključiti", ali da "neće raditi u tom smjeru". U anketi objavljenoj u nedjelju konzervativcima Angele Merkel daje se 38 posto glasova, socijaldemokratima 26 posto, a liberalima iz FDP-a koji trenutačno vladaju s kancelarkom, tek 4 posto, što nije dovoljno za ostanak u parlamentu. Po toj anketi instituta Emnida, zeleni dobivaju 14 posto, radikalna ljevica (Die Linke) 7 posto, kao i Piratska stranka, novi akter na njemačkoj političkoj pozornici.
KARACHI - Pakistanska policija pucala je u zrak u ponedjeljak kako bi rastjerala gomilu koja je išla prema konzulatu SAD-a u Karachiju prosvjedujući protiv filma koji ismijava proroka Muhameda. Viši policijski dužnosnik je rekao da je na prosvjedima koje je organizirala vjerska stranka uhićeno 30 osoba. Po muslimanskom svijetu raširili su se prosvjedi zbog amaterskog filma objavljenom na internetu pod različitim naslovima, uključujući i "Nedužnost muslimana". Tijekom vikenda su prosvjedi izbili u nekoliko pakistanskih gradova. U ponedjeljak su prosvjednici na motociklima i u automobilima krenuli prema konzulatu SAD-a u Karachiju zbog čega je policija pucala u zrak i uporabila suzavac. Prosvjednici su na policiju bacali kamenje i oštetili jedno vozilo.
ZAGREB/BEJRUT - Utjecajni čelnik Hezbolaha Hasan Nasralah pozvao je na nove antiameričke prosvjede zbog uvredljivog protuislamskog filma koji je produciran u Kaliforniji, javio je BBC. Svijet mora znati da muslimani "neće šutjeti nakon ove uvrede", kazao je Nasralah. Prosvjedi ispred mnogih američkih diplomatskih misija nastavljaju se zbog amaterskog video uratka snimljenog u SAD-u, pa su tako u ponedjeljak održani u Džakarti, Kabulu, Pešavaru, Karačiju i Sani. U svom govoru emitiranom na al-Manaru, televizijskoj postaji Hezbolaha, Nasralah je pozvao na tjedan prosvjeda ne samo usmjeren na američka veleposlanstva, nego i kako bi se izvršio pritisak na muslimanske vlade da izraze svoju gnjev prema SAD-u. On je nazvao sporni film uvredom Islama "bez presedana" i rekao je da gori i od "Sotonskih stihova" Salmana Rushdiea i od karikatura proroka Muhameda koje su objavljene u danskim novinama Jyllands Postenu 2005. "Oni koje treba smatrati odgovornima, kazniti, progoniti i bojkotirati su oni koji su izravno odgovorni za taj film i oni koji stoje iza njega i oni koji ga podržavaju i štite", prvenstveno Sjedinjene Države, rekao je Nasralah.
BEČ - Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), održat će nove razgovore s Iranom koji trebaju raščistiti zabrinutosti oko nuklearnog programa te zemlje bez obzira što do sada nije osvaren napredak, rekao je u ponedjeljak Yukiya Amano, čelnik IAEA. IAEA je "čvrsto predana" intenziviranju dijaloga s Iranom, rekao je Amano na godišnjem sastanku zemalja članica IAEA. On nije naveo datum nove možebitne runde razgovora koji su između dužnosnika IAEA i Irana počeli u siječnju i koji trebaju otkloniti zabrinutosti da Teheran razvija nuklearno oružje. Zadnji sastanak bio je u kolovozu. Čelnik iranske agencije za atomsku enegriju Fereydun Abbasi-Davani trebao bi se skupu IAEA obratiti kasnije u ponedjeljak a očekuje se i da će se sastati s Amanom. IAEA nastoji postići okvirni dogovor s Iranom koji bi omogućio inspektorima UN-ove agencije da nastave istragu o možebitnom razvoju atomskog oružja u Iranu.
BEČ - Petodnevno zasjedanje Glavne konferencije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) okupilo je u ponedjeljak u Beču izaslanstva iz oko 154 država među njima i hrvatsko koje vodi ravnatelj Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost Dragan Kubelka. U video poruci kojom se na početku konferencije obratio sudionicima glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon naglasio je važnost primjene nuklearne energije u miroljubive svrhe kao doprinos miru i razvitku te pozvao države na dogovor protiv širenja nuklearnog oružja. Glavni direktor IAEA Yukya Amano u izvješću je naglasio da su nuklearno razoružanje, nuklearna sigurnost i zaštita te sprječavanje nuklearnog terorizma glavni ciljevi koji ostaju zajednička zadaća. Pozvao je Iran, Sjevernu Koreju i Siriju na potpunu suradnju s agencijom IAEA, posebice Iran na koji se pojačava diplomatski pritisak i izolacija. Prošli tjedan je 35 guvernera Vijeća guvernera IAEA u rezoluciji ukorilo Iran zbog nepotpune suradnje glede njegova spornog nuklearnog programa. Hrvatsko izaslanstvo na konferenciji vodi ravnatelj Zavoda za nuklearnu sigurnost Dragan Kubelka, koji je ocijenio suradnju Hrvatske i IAEA vrlo dobrom.
YANGON - Mianmar je možda oslobodio sve preostale političke zatvorenike u sklopu odluke o oprostu koja je donesena u ponedjeljak za 514 zatvorenika, priopćila je glavna oporbena stranka u zemlji. To se događa samo tjedan dana uoči posjeta mianmarskog predsjednika Sjedinjenim Državama. "Mi smo optimistični da su to preostali politički zatvorenici", rekao je Naing Naing, predstavnik Nacionalne lige za demokraciju (NLD), stranke Aung San Suu Kyi. Tajming za amnestiju koju je dodijelio predsjednik Thein Sein mogao bi ubrzati reforme u toj državi kojom je ranije upravljala vojska i ojačati njezine veze sa SAD-om. Sjedinjene Države su ranije pozvale na oslobađanje svih preostalih disidenata kao preduvjet za bilo kakve daljnje gospodarske nagrade nakon što su ublažile neke od sankcija ove godine. Naing Naing je rekao da je čuo da su oslobođena 424 politička zatvorenika. Thein Sein, čija je vlada oslobodila gotovo 700 političkih zatvorenika između svibnja prošle godine i srpnja 2012., putuje u SAD 24. rujna gdje će govoriti pred Općom skupštinom UN-a u New Yorku.
RIM - Suđenje sobaru pape Benedikta XVI., osumnjičenom za krađu tajnih vatikanskih dokumenata u aferi nazvanoj "Vatileaks", počet će 29. rujna, objavio je u ponedjeljak Vatikan. U istom postupku obuhvaćeni su sobar Paolo Gabriele i Claudio Sciarpelletti, informatički stručnjak u Vatikanu. Gabriele, koji je pomagao Papi pri odijevanju, služio mu obroke i pratio ga u javnosti, optužen je da je s Papina pisaćeg stola uzeo pisma i dostavio ih novinarima. Smatra se da u pozadini afere koja je potresla Vatikan stoji borba za vlast između pojedinih kardinala. Gabriele je istražiteljima rekao da je dokumente dostavio novinarima u želji da iskorijeni "zlo i korupciju" koju je uočio "posvuda u Crkvi", a "Papa o tome nije bilo dovoljno obaviješten", navodi se u optužnici. Gabriele je uhićen 23. svibnja i prijeti mu kazna od šest godina zatvora. Kako papinska država nema zatvor, služit će kaznu u talijanskom zatvoru ako mu Papa ne oprosti. Sciarpellettiju se na teret stavljaju blaže optužbe, za pomaganje i suučesništvo.
VARŠAVA - Denaturirani alkohol koji je prouzročio brojna otrovanja u Češkoj odnio je i pet života u petnaest dana u susjednoj Poljskoj, a da još nije utvrđena veza između ovih događaja, doznaje se u ponedjeljak od poljskih sanitarnih vlasti. "Upravo sam primio potvrdu smrti pete žrtve onečišćenog alkohola", rekao je Piotr Burda, ravnatelj državnog centra za toksikologiju. Poljske vlasti i dalje smatraju da je zabrinjavajući porast potrošnje nadomjestaka alkoholnih pića uzrok ovih smrti u Poljskoj. Burda nije rekao jesu li ovi slučajevi povezani s masovnim otrovanjima onečišćenim alkoholom od kojega je u Češkoj umrlo najmanje 20 ljudi. "Nemam nikakva dokaza o povezanosti tih dvaju fenomena", kazao je. Burda je podsjetio da "u Poljskoj imamo problem surogata alkoholnih pića koje piju ovisnici o alkoholu". Poljska je u skladu s europskim propisima 2010. ukinula ograničenja na dopuštenu razinu metanola u kozmetičkim i kemijskim proizvodima, poput toaletne vodice i rashladnih tekućina za automobile. Od tada je naglo porastao broj otrovanja alkoholom.
BEČ - Austrijski multimilijarder Frank Stronach, zagovornik napuštanja eura i protivnik politike spašavanja prezaduženih zemalja Europske unije, najavio je u ponedjeljak ulazak u kampanju za izbore 2013., uvjeren da će postati idući austrijski kancelar. Čelnik stranke koja je toliko nova da još nema ni imena, a ni dvoznamenkasti broj članova, 80-godišnji Stronach želi ukinuti spašavanje južnih članica eurozone novcem stabilnih sjevernih članica EU-a. "Kandidirat ću se za najvišu dužnost. Naravno, sudjelovat ću u kampanji", rekao je za dnevnik WirtschaftsBlatt u intervju od ponedjeljka. Austrijsko-kanadski poslovni čovjek, vlasnik Magne, tvrtke za trgovinu autodijelovima, nada se da će njegova stranka dobiti između 20 i 30 posto glasova. Ankete mu predviđaju 10 posto, čime zaostaje iza vladajućih socijaldemokrata s prognozom od 28 posto. Konzervativcima OVP ankete daju 20 posto, kao i krajnje desnoj Slobodarskoj stranci. Stronach zagovara uvođenje jedinstvene porezne stope i oslobađanje od poreza tvrtkama koje svoju dobit ulažu u Austriju jer to stvara radna mjesta.