RIM/FRANKFURT - Francuska i Italija pojačale su u utorak pritisak na Europsku središnju banku (ECB) da ovoga tjedna pristane na korake koji će smanjiti nepovoljne troškove zajma za južne države eurozone. Očekuje se, međutim, da će banka u četvrtak iznijeti samo okvire njene strategije, a ne detalje, kako bi održala pritisak na političare da svoje deficite i dugove stave pod nadzor. Talijanski premijer Mario Monti i francuski predsjednik Francois Hollande su nakon razgovora u Rimu rekli da europske institucije moraju djelovati kako bi smanjile prinose na obveznice zemalja koje tržišta nepravedno penaliziraju. Monti je rekao da očekuje mjere za uklanjanje "ozbiljne prepreke 'spreada' obveznica koje iza sebe nemaju gospodarsko opravdanje" za Italiju i druge zemlje koje "rade svoju domaću zadaću" u gospodarskim reformama i smanjenju deficita. Hollande je rekao da visoki prinosi s kojima su suočene zemlje poput Italije i Španjolske nisu opravdane te da je uloga institucije EU-a, uključujući ECB, da ih smanje.
ZAGREB - Europska komisija je objavila da će istražiti rusku energetsku kompaniju Gazprom zbog moguće monopolističke prakse na tržištima plina u središnjoj i istočnoj Europi, izvijestio je BBC u utorak. Komisija je rekla da je zabrinuta mogućnošću da Gazprom "zlorabi svoj dominantan tržišni položaj". U istrazi Europske unije će se razmotriti da li ta kompanija ograničava slobodan protok plina preko država članica, sprječava diverzifikaciju opskrbe i nepošteno određuje cijenu plina. "Neka istražuju", odgovorio je Gazprom. Komisija je rekla da bi, ako se potvrde, takve prakse Gazproma "mogle predstavljati ograničavanje natjecanja i voditi višim cijenama i pogoršanju sigurnosti opskrbe". "U konačnici bi takva ponašanja naštetila potrošačima u EU-u". Istraga Gazproma dolazi nakon što je komisija provela inspekcije kompanija koje posluju s plinom u mnogim zemljama EU-a u rujnu 2011. Istraga komisije će obuhvatiti aktivnosti Gazproma u Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj i Slovačkoj. Gazprom ima monopol na izvoz plina iz Rusije.
BOGOTA - Mirovni razgovori kolumbijske vlade s pobunjenicima iz pokreta FARC o okončanju najduže pobune u Južnoj Americi počet će u listopadu u Norveškoj a potom se preseliti na Kubu, rekao je u utorak kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos. Za razliku od dosadašnjih neuspjelih pregovora s gerilcima Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC) ovoga puta, međutim, neće biti primirja, rekao je Santos u obraćanju naciji koje je prenosila televizija. "Tražim od kolumbijskog naroda strpljenje i snagu. Nedvojbeno je vrijeme za okrenuti stranicu", rekao je Santos. "Ima ljudi poput mene koji nisu vidjeli ni jedan dan mira. Moramo san o životu u miru pretvoriti u stvarnost", rekao je 61-godišnji Santos. Santos je rekao da će razgovore podržavati Venezuela i Čile te da će se oni održavati "neprekidno", no i da će biti zaključeni ako ne bude napretka.
CHARLOTTE - Američki predsjednik Barack Obama odlazi na nacionalnu konvenciju Demokratske stranke s visokim ocjenama birača njegovim osobnim karakteristikama, ali je suočen s dvojbama glasača kada je u pitanju vođenje američkog gospodarstva, pokazala je u utorak anketa Reuters/Ipsosa. Republikanski predsjednički kandidat Mitt Romney ukupno vodi s 46 prema 45 posto, pokazala je anketa među vjerojatnim biračima koji su odgovorili na pitanje za koga bi glasovali u ovome trenutku kampanje, devet tjedana prije predsjedničkih izbora 6. studenoga. Ispitanicima se Obama kao čovjek više sviđa od Romneya, u omjeru 50 prema 30 posto. Četrdeset i jedan posto ispitanih vjeruje da Obama "razumije ljude poput mene", a 24 posto to je odgovorilo za Romneya. No, kada je riječ o glavnoj temi kampanje, snazi američkog gospodarstva, 75 posto anketiranih smatra da ono ide u krivom smjeru, a samo 17 posto da je na pravom putu. Ukupni rezultati ankete neznatno su se promijenili u odnosu na nedjeljno ispitivanje javnog mnijenja kada su obojica kandidata imala potporu 45 posto birača.
PARIZ - Britanskim zaposlenicima uskraćuju se vjerske slobode tako što ne mogu nositi križeve na poslu, moraju davati seksualne savjete gay osobama i sudjelovati na obredu sklapanja istospolnih brakova, izjavilo je u utorak četvero kršćana pred Europskim sudom za ljudska prava. Njihovi slučajevi novi su test za sud koji je u prošlosti državama članica davao priličnu slobodu kada je riječ o toleriranju vjerskih uvjerenja i simbola na radnome mjestu. Tužitelji u dobi od 41 do 51 godine izjavili su pred sudom sa sjedištem u Strassbourgu da ih britanski zakon diskriminira i ne štiti njihove vjerske slobode na poslu. Na odluku suda, koji je pod ingerencijom Vijeća Europe, moglo bi se čekati mjesecima.