ZAGREB - Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić objavila je u ponedjeljak da je Europska unija odobrila Hrvatskoj 200.000 eura za izradu predstudije izvedivosti gradnje Pelješkog mosta kojim bi se povezao jug Hrvatske i zaobišao teritorij BiH nakon ulaska RH u Europsku uniju. "Strateški cilj vlade je efikasno povezivanje hrvatskog teritorija, a to je i cilj EU-a jer će hrvatski teritorij postati i teritorij Unije. Zbog Schengena i fitosanitarnih standarda važno je da nema odstupanja od Schengenskih pravila i s toga je stajališta most najčišće rješenje", izjavila je Pusić u Dnevniku HTV-a. Po njezinim riječima, predstudija za koju je odobreno 200.000 eura uzet će u obzir ne samo most kao rješenje prometnog povezivanja hrvatskog i europskog teritorija, nego i cestovni koridor kroz neumsko zaleđe. Rekavši da je dodjela europskih sredstava "dobar znak" da se iz fondova EU-a financira i gradnja Pelješkog mosta, šefica hrvatske diplomacije najavila je izradu studije izvedivosti i projekta kojim će se gradnja mosta kandidirati za europske fondove.
"Projekt ne treba politizirati, nego vidjeti što je najisplativije", ocijenila je Pusić i pojasnila da bi se u tome slučaju gradnja financirala s 85 posto europskih i 15 posto domaćih sredstava, moguće i u drugim omjerima, i da bi europski novac bio dostupan 2014. godine, kada bi i počela gradnja. Pusić je naglasila da ratifikacija sporazuma Tuđman-Izetbegović o granici između Hrvatske i BiH nije neposredni uvjet za dobivanje europskih sredstava za gradnju mosta. "No, to je važno politički jer bi pokazali spremnost da probleme rješavamo bilateralno i tehnički, jer most mora biti 500 metara od granice, pa bi bilo dobro da se ona potvrdi", rekla je hrvatska ministrica.
PARIZ - Vlast sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i dalje je "stabilna" i podupiru je brojni Sirijci strahujući od onih koji bi mogli zauzeti njegovo mjesto, izjavio je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Mihail Bogdanov za francuski list Le Figaro od ponedjeljka. Bogdanov, ujedno izaslanik Kremlja za Bliski istok, rekao je kako je Asad obećao Rusiji da je spreman odstupiti s vlasti ako Sirijci na izborima izaberu drugoga čelnika, ali nije mogao reći koliko je pritom sirijski predsjednik bio iskren. Moskva se snažno protivi međunarodnoj intervenciji u Siriji i poziva Zapad i arapske zemlje da nagovore pobunjenike da prekinu borbe. "Režim je i dalje čvrst i uživa važnu potporu naroda", rekao je Bogdanov nakon susreta sa sirijskim disidentima u Parizu. "Ta potpora nije motivirana ljubavlju Sirijaca prema Bašaru al-Asadu, nego više strahom od onih koji bi ga mogli naslijediti", dodao je. Bogdanov je rekao da je Asad obećao odstupiti s položaja u slučaju gubitka izbora. "To nam je osobno rekao. No, ne znam koliko je bio iskren", kazao je Bogdanov. "Ipak, posve jasno nam je rekao da, ako ga ljudi ne budu željeli i ako izaberu drugog čelnika, da će otići", istaknuo je Bogdanov.
MOGADIŠU - Sveučilišni profesor Hasan Šeik Mohamud (56) iznenađujuće je u ponedjeljak glasovima parlamentarnih zastupnika izabran za novog predsjednika Somalije, što je izazvalo erupciju oduševljenja na ulicama glavnog grada Mogadišua. Hasan Šeik Mohamud, koji je smatran izbornim autsajderom, dobio je 190 glasova zastupnika. Samo 79 osvojio je veliki favorit, dosadašnji predsjednik Šarif Šeik Ahmed, objavio je AFP. Mohamud, umjerenjak bez izražene političke pripadnosti, bio je jedan od četvorice kandidata koji su se glasovima zastupnika plasirali u drugi krug izbora. Dvojica su se prije drugog kruga glasovanja povukla. Jedan od njih, premijer na odlasku Abdiveli Mohamed Ali podržao je Mohamuda uoči drugog kruga glasovanja i poslije izjavio da njegov izbor označava novu eru u somalskoj politici. Reuters javlja da je ovo bio prvi takav izbor u nekoliko desetljeća. Održan je pod okriljem UN-a koji se nada da će predstavljati prekretnicu u zemlji koja je 1991. godine potonula u građanski rat i u kojoj vlast u pojedinim područjima obnašaju klanovi, plemena i ratne vođe. Središnja vlast već 20 godina nema kontrolu nad zemljom.
STRASBOURG - Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schultz je u ponedjeljak izrazio duboku zabrinutost stanjem ljudskih prava u Bjelorusiji i zatražio oslobađanje svih političkih zatvorenika. "Duboko smo zabrinuti stalnim kršenjem ljudskih prava i demokratskih vrijednosti u Bjelorusiji", rekao je Schultz na početku zasjedanja Europskog parlamenta u Strasbourgu. Schulz je zahtijevao hitno bezuvjetno oslobađanje političkih zatvorenika i njihovu punu rehabilitaciju. Ocijenio ne "neprihvatljivim" zadržavanje u zatvoru brojnih pripadnika oporbe, među kojima i Nikole Statkeviča, predsjedničkog kandidata na izborima 2010. koji izdržava šestogodišnju zatvorsku kaznu. Parlamentarni izbori u Bjelorusiji predviđeni su za 23. rujna i Schultz je zahtijevao od bjeloruske vlade da se tom prigodom poštuju međunarodne norme i svim kandidatima daju jednaki izgledi.
MONTREAL - Kanadska vlada namjerava oduzeti 3100 državljanstava naturaliziranim Kanađanima koji su prevarili imigracijske službe, rekao je u ponedjeljak savezni ministar za imigraciju Jason Kenney. Ukupno je blizu 11.000 ljudi iz više od 100 zemlja pod istragama pokrenutim prošle godine kako bi se utvrdilo jesu li lagale kako bi dobile kanadsko državljanstvo i mogu li zadržati status državljana, rekao je Kenney novinarima. "Identificirali smo oko 3100 kanadskih državljana koji su možda prevarom dobili državljanstvo i ako je to slučaj, oduzet ćemo im ga", rekao je Kenney.
BERLIN - Španjolska i Grčka imaju, gledano u postotcima, više nezaposlenih nego mnoge afričke zemlje, pokazalo je istraživanje Međunarodne organizacije rada (ILO). Nezaposlenost u Španjolskoj s 24,5 posto i Grčkoj s 22,3 posto nezaposlenih veća je nego u svim drugim državama obuhvaćenima međunarodnim statističkim analizama, objavio je u ponedjeljak list Financial Times Deutschland (FTD), pozivajući se na istraživanje ILO-a. Slično je stanje i kad se uzmu u obzir statistički podaci o nezaposlenosti mladih. U Grčkoj je nezaposleno 55 posto osoba mlađih od 24 godine, a u Španjolskoj oko 53 posto. ILO je analizirao podatke za 178 država u cijelome svijetu. Osim toga, u oko 50 njih obavljane su ankete, kako bi se podaci mogli usporediti u međunarodnim okvirima. Među afričkim, karipskim i latinoameričkim državama, za koje postoje samo procjene, samo je nekoliko njih u kojima je bez posla više ljudi nego u Grčkoj ili Španjolskoj, navodi se u izvješću. Namibija je, primjerice, jedna od tih zemalja koja ima veću stopu nezaposlenosti od dviju južnoeuropskih država. ILO procjenjuje da će stopa nezaposlenosti u južnoj Europi i u budućnosti biti visoka.