Londonski FTSE ostao je tako gotovo nepromijenjen, na 5.796 bodova, kao i frankfurtski DAX, koji je iznosio 7.212 bodova. Pariški CAC bio je pak u minusu 0,4 posto i iznosio 3.504 boda.
Europska su tržišta u ponedjeljak predahnula nakon što je predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi u četvrtak najavio željno očekivani program kupovine obveznica zaduženih zemalja eurozone. Budući da su pojedinosti programa iscurile u medije prije objave, rast vrijednosti dionica bio je kratkog daha te su se ulagači u ponedjeljak okrenuli američkom Fedu.
Analitičari ocjenjuju da su slabi američki podaci o zaposlenosti u kolovozu, objavljeni u petak, povećali izglede da američka središnja banka pokrene treći ciklus kvantitativnog ublažavanja monetarne politike.
„Novi poticaji trebali bi dodatno poduprijeti rizičnu imovinu, nakon što je ECB prošlog tjedna ispunio očekivanja, iako bi ulagači trebali biti svjesni mogućih političkih komplikacija", tumači Ian Williams iz Peel Hunta.
U atmosferi neizvjesnosti i očekivanja Fedova ovotjednog sastanka ulagači su se u ponedjeljak suzdržali većih kupovina a najveći su gubitnici bili defanzivni sektori, poput proizvođača pića i hrane i energetskih tvrtki.
Očekivanja poticaja, poduprta i slabim kineskim trgovinskim podacima, išla su pak na ruku rudarskim kompanijama, koje su u prosjeku ojačale 1,5 posto. Kazakhmys je ojačao 4,0 posto.
Osim Fedova sastanka u srijedu i četvrtak, fokus je u ovom tjednu i na presudi njemačkog ustavnog suda o europskom kriznom fondu, koja će biti objavljena u srijedu, te izborima u Nizozemskoj i razgovorima Grčke i njezinih zajmodavaca o pomoći.
Rudarske dionice bile su najveći dobitnici, ojačavši za 1,5 posto. Cijene dionica Kazakhmysa porasle su 4,0 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei pao je 0,03 posto na 8.869 bodova.