ZAGREB - Revizija naviše prognoze kreditnog rejtinga za Hrvatsku agencije Fitch Ratings potvrda je dobrog rada hrvatske Vlade i povjerenja u njezine planove, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić. Agencija Fitch danas je revidirala naviše prognozu za hrvatski kreditni rejting, s negativne na stabilnu, i ujedno potvrdila hrvatski rejting za dugoročno zaduživanje u stranoj valuti na 'BBB-' i u domaćoj valuti na 'BBB'. "Ta revizija znači da su ocjene kreditnih agencija o radu Vlade u prvih devet mjeseci pozitivne u dijelu koji se odnosi na štednju, naplatu prihoda, poreznu reformu i rasterećenje privrede, te u onome dijelu koji jasno govori da ćemo dio deficita financirati i privatizacijskih prihodima", rekao je Linić. U nizu loših vijesti, s obzirom na gospodarski pad i pad industrijskih djelatnosti, to je znak da još ima povjerenja u Hrvatsku i one koji njome upravljaju te da se možemo nastaviti boriti onako kako je Vlada predvidjela, kaže Linić. Fitch je, po njegovom mišljenju, honorirao i program Vlade za smanjenje uvoza. Ustvrdio je da Vlada nosi teret rizika vraćanja inozemnih dugova kao i da je politika Vlade u idućem razdoblju provedba fiskalne odgovornosti. "To će održavati naš rejting, a napuštanje takva politike značit će pad rejtinga", rekao je Linić.
ZAGREB - Pad Hrvatske za pet mjesta na svjetskoj ljestvici konkurentnosti rezultat je rada prošle, nesposobne i korumpirane vlade koja je zemlju dovela u katastrofu, i tome se ne treba čuditi, a posljedice tog pada sad vidimo i nemoguće je očekivati da će netko u tri, četiri ili šest mjeseci izvući plus, izjavio je danas prvi potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić. Konkurentnosti će se popraviti tek kad se svi u državi pokrenu i daju sve do sebe, kazao je Čačić odgovarajući na novinarske upite nakon okruglog stola "Razvoj i financiranje velikih energetskih i infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj", koji je održan u Hrvatskoj gospodarskoj komori u sklopu posjete Hrvatskoj gradonačelnika londonskog Cityja Aldermana Davida Woottona. Čačić je odgovorio i na pitanje o manjim od očekivanih investicija Ine u prvom dijelu ove godine. Rezultati za prvih šest mjeseci ove godine su joj, kako je kazao, očekivano niski, slično će biti i nakon devet mjeseci, ali na kraju godine ipak očekujemo da se približe zadanim parametrima. Svi oni koji budu ispod 80 posto od zadanog plana jasno će poslati poruku da funkcioniraju na razini koja nije prihvatljiva, pa i Ina stoga ima veliki zadatak. O tome se razgovaralo i s predsjednikom i članovima njihove uprave, koji su stava da će, ne do kraja, ali na razini 80 posto od plana završiti ovu godinu. Ako ne uspiju u tome država će kao jednu od mogućnosti razmotriti povlačenje dividende, ali ne unazad, jer se to ne radi, nego za iduću godinu, što su ove godine ostavili upravo da potaknu investicije, upozorio je Čačić.
ZAGREB - "Hrvatska je sastavni dio Mediterana i Europe, ima vješte i sposobne ljude, što su elementi koji će joj dati priliku da procvjeta, a s obzirom na potencijale zemlje te nakon što su mi predstavljeni energetski, infrastrukturni i drugi projekti potvrdila se moja procjena da Hrvatska ide naprijed", izjavio je danas gradonačelnik londonskog Cityja Alderman David Wootton. Wootton je to izjavio nakon današnjeg okruglog stola "Razvoj i financiranje velikih energetskih i infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj", koji je održan u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), a kojim je ujedno i završio svoj dvodnevni posjet Hrvatskoj. Istaknuvši da su energetski i infrastrukturni projekti, a posebno oni javno-privatnog partnerstva, izuzetno bitni za svaku zemlju, pa tako i za Hrvatsku, jer bez toga nema opstanka ni drugih sektora, Wootton je kazao da su mu se osobno u Hrvatskoj najviše svidjeli projekti za željeznicu jer tako voli putovati, ali da su britanski investitori najviše zainteresirani za luke i zračne luke te škole i bolnice. I Hrvatskoj JPP može donijeti novi zamah jer je i to preduvjet gospodarskog rasta, a Britanci su, dodaje, spremni pomoći da se to pokrene, pa i korištenjem EU fondova i privlačenjem partnera iz svijeta. Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić naglasio je da se u Hrvatskoj od ove godine do 2015. planira JPP projekata na razini od oko 2 milijarde eura, a prve natječaje najavljuje za listopad.
ZAGREB - Na ovogodišnjoj ljestvici 500 najvećih tvrtki u Srednjoj Europi, koju je objavila konzultantsko-revizorska kuća Deloitte, našlo se 12 hrvatskih tvrtki koje predvode Ina i Agrokor, Zagrebačka banka je među 10 najvećih banaka, a kod osiguravatelja najbolje se plasiralo Croatia osiguranje. Kao i lani, prva tri mjesta Deloitteove ljestvice drže poljska naftna kompanija PKN Orlen s 26 milijardi eura prihoda od prodaje, a slijede mađarska naftna kompanija MOL s 19 milijardi i češki proizvođač automobila Škoda sa 10 milijardi. Najbolja od hrvatski tvrtki je Ina grupa, koja je ostvarila 4.038 milijuna eura prihoda od prodaje u 2011., čime se svrstala na visoko 26. mjesto. Gledano prema neto dobiti, daleko najprofitabilnije hrvatske tvrtke su HT grupa s 243,5 milijuna eura i Ina grupa s 242 milijuna eura. Na ljestvici dominiraju tvrtke iz Poljske, koje čine čak trećinu popisa, a slijede Češka, Mađarska, Ukrajina i Slovačka. Udio hrvatskih tvrtki relativno je skroman s ukupno 12 tvrtki, odnosno 2,4 posto. Na rang-ljestvici 50 najvećih banaka i osiguravajućih kuća vodeću poziciju zauzela je poljska PKO BP banka, a na desetom mjestu je Zagrebačka banka. Među osiguravateljima prednjači poljski PZU, a iz Hrvatske i dalje je najbolje plasirano Croatia osiguranje na 16. mjestu regionalne ljestvice, dok je Allianz Hrvatska na 50. mjestu.
ZAGREB - Ina je u prvih šest mjeseci ove godine investirala oko 405 milijuna kuna, a procjenjuje da će ukupno u ovoj godini investirati oko 1,7 milijardi kuna, doznaje se danas u toj naftnoj kompaniji. Tako bi, po dostupnim podacima, ukupna ulaganja u ovoj godini bila na razini od oko 73 posto prvotnog investicijskog plana od 2,3 milijarde kuna. Glavnina investicija bit će usmjerena u istraživanje i razvoj te potom rafinerije, a u kompaniji upozoravajui i na niz problema s kojima se suočavaju u realizaciji svojih investicija, kao što je primjerice čekanje na dozvole, kašnjenje natječaja za nove istražne koncesije, dugotrajan proces javne nabave, ili primjerice nedostatak bušećih garnitura za istražne platforme u sjevernom Jadranu.
BAKAR - Ugovore o dodjeli bespovratnih 1,065 milijuna kuna potpore za izgradnju infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Kukuljanovo R-29 i Kukuljanovo R-27 te za izradu projektne dokumentacije tih poduzetničkih zona potpisali su danas predstavnici Grada Bakra i Ministarstva poduzetništva i obrta. Ugovore su potpisali zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros i gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić. Bespovratna sredstava dodijeljena su iz projekta Ministarstva poduzetništva i obrta "Poduzetnički impuls". Ove godine to će ministarstvo za razvoj i unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture u poduzetničkim zonama osigurati ukupno 42 milijuna kuna. U poduzetničkoj zoni u Kukuljanovu sada ima oko 150 korisnika, koji zapošljavaju oko 3500 ljudi.
ZAGREB - Odbor za indekse Zagrebačke burze danas je proveo redovnu reviziju Crobex indeksa, isključivši iz njegova sastava dionice Instituta IGH i Uljanik plovidbe, a uključivši dionice Ine i Konzuma. Kako je priopćeno sa Zagrebačke burze, redovna revizija Crobexa obavljena je na temelju podataka o trgovanju u razdoblju od 1. ožujka do 31. kolovoza ove godine. Odbor za indekse utvrdio je da dionice Instituta IGH i Uljanik plovidbe nisu zadovoljile uvjete za ostanak u Crobexu te se iz njega isključuju. Istodobno, uvjete za uključivanje u njegov sastav zadovoljile su dionice Ine i Konzuma. Promjene sastava Crobexa izvršit će se nakon završetka trgovanja 21. rujna.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 8,7 milijuna kuna, a dionički su indeksi imali različit smjer, Crobex je pao za 0,08 posto, dok je specijalizirani Crobex10 porastao za 0,20 posto. Crobex je tako trgovanje završio na 1.666,34 boda, a Crobex10 na 908,90 bodova. Milijunski promet imale su samo dionice HT-a kojih je protrgovano za 2,02 milijuna kuna, a cijena im je pala za 0,50 posto, na 198 kuna. Pad cijene za 6,33 posto, na 515,16 kuna, bilježi dionica Privredne banke Zagreb (PBZ), uz promet od 802,9 tisuća kuna. Dionica šećerane Viro imala je promet od 776,3 tisuće kuna, a cijena joj je ostala na 509,99 kuna. Dionici Zagrebačke banke cijena je pala za 1,81 posto, na 38 kuna, uz promet od 595,8 tisuća kuna. Povlaštenom dionicom Adris grupe danas se trgovalo za 571 tisuću kuna, a cijena joj je porasla za 1,50 posto, na 216 kuna.