MONTREAL - Maskirani napadač ubio je jednu osobu u montrealskom kazalištu gdje je čelnica separatističke Kvebečke stranke (PQ) i buduća pokrajinska premijerka slavila pobjedu na pokrajinskim izborima, što je užasnulo cijelu Kanadu i u drugi plan gurnulo izborne rezultate. Pauline Marois, prva premijerka Quebeca u povijesti, upravo je govorila svojim pristašama da će pokrajina jednoga dana biti neovisna kada su njezini zaštitari dotrčali i sklonili s pozornice kako bi je zaštitili od metaka. Kasnije se vratila kako bi dovršila svoj govor. Ovaj incident je šok za Kanadu gdje stopa ubojstava iznosi oko jedne trećine stope u SAD-u, a političko nasilje je krajnje rijetko. Montrealska policija je priopćila da je maskirani muškarac u dobi od oko 50 godina ušao na stražnji ulaz kazališta Metropolis, u kojem su pristaše Kvebečke stranke slavili pobjedu, nešto prije ponoći po mjesnom vremenu s puškom i pištoljem i ubio jednog muškaraca, a jednog ranio. Mediji pišu da na francuskom uzvikivao rečenicu "Englezi se bude" dok ga je policija odvodila u lisičinama. O njegovim će ga motivima policija tek ispitati. Po pisanju kanadskih medija, ubijen je tehničar u kazalištu, a teško ranjen vozač autobusa Kvebečke stranke. Posljednje političko ubojstvo u Kanadi dogodilo se u listopadu 1970. kada je skupina radikalnih kvebečkih nacionalista otela pokrajinskog ministra rada Pierrea Laportea. Kasnije je pronađen mrtav.
EDINBURGH - Škotska će u roku od devet mjeseci predstaviti prijedlog zakona o održavanju referenduma o neovisnosti, najavio je u utorak škotski premijer Alex Salmond, čime će se otvoriti put za glasovanje koje bi moglo rezultirati raspadom Velike Britanije. Salmond, čelnik Škotske nacionalne stranke, želi održati referendum o neovisnosti u drugoj polovici 2014. iako još treba postići dogovor s vladom u Londonu oko toga kako će točno glasiti pitanje.
Po njegovim riječima, odluka na referendumu bit će najvažnija odluka za Škotsku u posljednjih 300 godina. Škotski glas za neovisnost potkopao bi temelje suvremene Britanije koja se sastoji od Engleske, Škotske i Walesa. Sjeverna Irska i Britanija čine Ujedinjeno kraljevstvo. Salmond je rekao da će se britanskim premijerom Davidom Cameronom dogovoriti detalje o referedumu za nekoliko tjedana. Zakon o referendumu, prvi legislativni korak prema njegovu održavanju, trebao biti predstavljen u tekućoj parlamentarnoj godini, koja u Škotskoj traje od rujna do svibnja. U zakonu će se objasniti tko je će imati pravo glasa, kakvo će biti pitanje ili pitanja i mehanizmi brojanja glasova. Službeni London želi da glasovanje bude samo "da" ili ne", dok bi Salmond htio i treću opciju kojom bi Škotskoj dao veće ovlasti u slučaju da se većina izjasni protiv neovisnosti. Po anketama provedenima u Škotskoj ove godine, između 50 i 60 posto ispitanika protiv je neovisnosti.
LONDON - Grčki kreditori traže da vlada u Ateni uvede šestodnevni radni tjedan u sklopu strogih odredbi za financijski paket pomoći, piše u srijedu britanski dnevni list The Guardian. Taj je zahtjev sadržan u zajedničkom pismu Europske središnje banke (ECB), Europske komisije (EK) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koje je "procurilo" u javnost. U njemu se, tvrdi list, od Grčke traži da uvede radikalne reforme na tržištu rada, od minimalnih plaća do prekovremenih sati te fleksibilnog radnog vremena što će zasigurno dodatno ojačati tenzije između vlade i dobro organiziranih sindikata. Nakon duge stanke uzrokovane višemjesečnom političkom paralizom u Grčkoj, inspektori "trojke" ovaj se tjedan vraćaju u Atenu kako bi se iz prve ruke uvjerili poštuje li Grčka odredbe paketa pomoći. Također se očekuje da će sljedeći mjesec odlučiti bi li Grčka trebala ostati u eurozoni. Pismo kreditora je grčkim ministrima financija i rada upućeno prošli tjedan i u njemu se traži da se radni tjedan produlji i na vikend te da se regulira tržište rada. U Berlinu i Bruxellesu sve više raste uvjerenje da je vlada Antonisa Samarasa podbacila u provođenju gospodarskih i fiskalnih reformi koje su započete u posljednje dvije godine u zamjenu za dvije tranše pomoći.
KABUL - Afganistanska vojska izbacuje stotine vojnika iz svojih redova jer su povezani s pobunjenicima, ne bi li se tako smanjio velik broj tzv. napada iznutra koji uništavaju povjerenje između Afganistanaca i saveznika, priopćilo je u srijedu ministarstvo obrane. Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izrazio je veliku zabrinutost zbog tih napada u kojima su afganistanski vojnici ove godine ubili najmanje 45 pripadnika NATO-a, a samo u kolovozu petnaestoricu. "Stotine su izbačene ili pritvorene jer je otkrivena veza s pobunjenicima. U nekim smo slučajevima imali dokaze protiv njih, a u drugima smo samo sumnjali", rekao je glasnogovornik ministarstva Zahir Azimi novinarima u Kabulu. "Upotreba odore afganistanske vojske protiv stranih snaga velik je problem, ne samo za ministarstvo obrane, nego i za cijelu afganistansku vladu", rekao je i dodao da je predsjednik Hamid Karzai izdao izdao vojsci zapovijed da osmisli način za sprečavanje napada iznutra. Azimi nije htio reći jesu li pritvoreni i izbačeni vojnici bili iz talibanskih uporišta na jugu i istoku zemlje. Bili su odasvuda, rekao je.
QUITO - Razgovori o sudbini osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea između Quita i Londonom nastavit će se ovog tjedna, kazao je u srijedu ekvadorski ministar vanjskih poslova Ricardo Patino, čije riječi citira nacionalna novinska agencija Andes. Patino je time odgovorio na poziv britanskog kolege Williama Haguea koji je je u ponedjeljak pozvao Quito na nove razgovore "što je prije moguće". "Učinit ćemo to ovih dana", kazao je Patino. Britanski ministar vanjskih poslova William Hague u utorak je pozvao Ekvador na što skorije nove razgovore o osnivaču WikiLeaksa Julianu Assangeu koji posljednja dva mjeseca boravi u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu, a ta mu je država dala i azil, ali ne može napustiti zgradu veleposlanstva jer bi odmah bio uhićen i izručen Švedskoj.
MOSKVA - Deset pripadnika Greenpeacea od kojih su neki bili prerušeni u polarne medvjede, privedeno je u srijedu u okviru prosvjeda ispred sjedišta Gazproma u Moskvi tijekom prosvjeda protiv planiranih naftnih bušenja tog ruskog energetskog diva na Arktiku. "Prosvjed je završio ispred ureda Gazproma. Policija je privela 10 osoba zbog sudjelovanja u nedopuštenom okupljanju", izjavio je pripadnik Greenpeacea Roman Dolgov. Deset aktivista Greenpeacea zavezalo se u srijedu ujutro za šatore, četvero prerušeno u polarne medvjede, ispred sjedišta Gazproma u Moskvi, kako bi blokirali pristup tvrtki. Aktivisti iz pet zemalja - Rusije, Njemačke, Austrije, Poljske i Mađarske, uspjeli su blokirati pristup uredima na sat vremena, uzvikujući "Spasite Arktik!", rekao je Dolgov. "To je dio svjetske kampanje za spas Arktika. Nastavit ćemo se boriti koristeći se mirnim metodama", dodao je on. "Duboko uvjerenje ekologa je da naftni razvoj predstavlja fizičko razaranje kontinentalne kore" Arktika, zaključio je Dolgov.