ZAGREB - Hrvatski bruto domaći proizvod pao je u drugom tromjesečju 2,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najveći pad gospodarstva u posljednje dvije godine, ali nešto manji nego što se očekivalo. Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je BDP u drugom kvartalu pao 2,1 posto, što predstavlja produbljivanje recesije, s obzirom da je u prvom kvartalu gospodarstvo oslabilo 1,3 posto. Pad u drugom kvartalu najveći je od drugog tromjesečja 2010. godine, kada je BDP potonuo 2,5 posto, ali i nešto manji nego što se očekivalo. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo u drugom tromjesečju oslabilo 2,3 posto, a njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 2 do 2,9 posto. Domaće je gospodarstvo u recesiji još od početka 2009. godine. Doduše, u dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni. "Iako još nema detalja o komponentama BDP-a, možemo pretpostaviti da su u drugom kvartalu ove godine sve kategorije potrošnje BDP-a zabilježile pad – i osobna i državna potrošnja. Nastavljen je vrlo vjerojatno i pad kapitalnih investicija, a i doprinos neto izvoza u drugom tromjesečju mogao bi biti negativan", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
OPATIJA - Premijer Zoran Milanović je danas komentirajući pad BDP-a u trećem tromjesečju za 2,1 posto rekao kako čvrsto vjeruje "da će sljedeća godina biti bolja, da ćemo ostvariti bilo kakav rast te da će treći kvartal zbog turizma biti bolji, a da je ovaj pad naslijeđe negativnih trendova, "ne od bivše Vlade nego od globalne situacije". Premijer Zoran Milanović danas je u Opatiji sudjelovao na izvanrednom sastanku grupe socijalista (PES) unutar Odbora regija EU na temu Progresivni plan industrijske obnove. Na novinarsku zamolbu da komenitra posljednji pad BDP-a te razmišlje li s tim u vezi i ostavci, premijer je rekao da Vlada ne traži simpatije, ni milost, nego malo strpljenja, te da je nakon pola godine savršeno jasno da čuda u pola godine nisu moguća. Kazao je i da ne može prognozirati hoće li ova godina biti gora ili bolja od prošle, da smo na početku godine imali projekciju rasta od 0,8 posto, koja se očito neće ostvariti, jer je stanje teško te da kod prognoza treba biti jako oprezan. Bude li sljedeće godine pomaka, to nisu čuda, to će biti bar malo rezultat rada ove Vlade, rekao je premijer. Trend je takav da se sljedeće godine očekuje malo bolja situacija u Europi i i Hrvatskoj, ne zbog okružja, nego zato što se u Hrvatskoj dobro radi, donose dobre mjere i zakoni, vodi politika koji ima učinak, rekao je Milanović
ZAGREB - Hrvatska udruga sindikata (HUS) zatražila je danas od predsjednika Republike Ive Josipovića da u skladu s ovlastima inicira sazivanje tematske sjednice Vlade u cilju kvalitetnijeg donošenja odluka na ekonomskom, demografskom i širem društvenom području. Trenutni razmjeri krize gospodarstva, društva, birokracije i vlasti upućuju nas više nego ikada prije na postizanje šireg društvenog konsenzusa o koracima kojima se trebamo izvući iz "živog blata" koje je rezultat dosadašnjih pogrešaka u vođenju države, ističe HUS. O položaju poduzetnika i kvaliteti Vladinih mjera najbolje govori podatak da je dobit poduzetnika u prvom polugodištu prepolovljena u odnosu na lani, a njihovi opadajući prihodi praćeni rastućim trendom rashoda ne daju naslutiti oporavak već daljnje smanjenje poslovnih aktivnosti. HUS navodi da je zaposlenost u srpnju pala za 2 posto, a u prerađivačkoj industriji čak za 4 posto u odnosu na prošlu godinu. Uz to, plaće su realno pale za 3,8 posto, pa ne iznenađuje alarmantni podatak o procjeni pada BDP-a u drugom kvartalu za 2,1 posto, što će izazvati dodatni gubitak povjerenja kreditora i investitora u Hrvatsku.
SPLIT - Nedostatak posla u metalskom sektoru trenutno je ključni problem zbog kojeg je oko 20.000 radnika izgubilo radna mjesta, uz to im se smanjuju prava iz kolektivnih ugovora, a 19.000 metalaca u Hrvatskoj prima minimalac, rečeno je danas na konferenciji za novinare Sindikata metalaca Hrvatske. Predsjednik sindikata Vedran Dragičević za takvo je stanje optužio Vladu jer nije otvorila mogućnost preko Ministarstva vanjskih poslova da se ugovaraju novi poslovi, dodavši kako Hrvatsku neće spasiti ni HE Ombla niti Pelješki most. Sindikat je sazvao konferenciju ponukan zaključkom Vlade od 2. kolovoza kojim se zadužuju nadzorna i upravna tijela trgovačkih društava i ustanova koja su u natpolovičnom vlasništvu države da u roku 30 dana pokrenu pregovore o izmjenama kolektivnih ugovora sa ciljem usklađivanja materijalnih prava radnika s materijalnim pravima državnih službenika i namještenika. Jučer smo se s ministrom rada i mirovinskog sustava Mirandom Mrsićem dogovorili da se u poduzećima u kojima su radnici imali kolektivne ugovore s niskom razinom prava ne ide u daljnje smanjivanje tih prava, jer su upravo metalci prije četiri godine prvi bili spremni na odricanje. Obećano nam je da se u tvrtkama u kojima su se tijekom prethodne četiri godine smanjivale plaće neće ići u novo smanjivanje plaća, dodao je Dragičević.
ZAGREB - Ministarstvo turizma predstavilo je novi, danas aktivirani web portal www.odrzivi.turizam.hr koji je najbrži 'ulaz' do svih bitnih umreženih informacija, znanja i inovacija vezanih za temu održivog turizma u Hrvatskoj i na međunarodnoj, posebno europskoj razini što može pomoći boljem pozicioniranju na tržištu. Portal je izrađen u sklopu europskog projekta FAST-LAIN (Further Action on Sustainable Tourism – Learning Area Innovation Networks) pokrenutog u okviru CIP programa Glavne uprave za poduzetništvo EU-a s ciljem umrežavanja znanja o postizanja veće razine održivosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća i regija Europe. Hrvatsko Ministarstvo turizam u taj se projekt s podtemom održivog turizma uključilo s još šest partnera, tvrtki i institucija iz šest europskih država (Njemačka, Portugal, Španjolska, Francuska, Švedska i Norveška).
ZAGREB - Projektiran i izgrađen u Hrvatskoj, katamaran "Millennium Diamond", svečano će biti predstavljen britanskoj javnosti i medijima inauguracijskom plovidbom Temzom u utorak, 4. rujna. "Millennium Diamond", najveći putnički turistički brod na Temzi, kapaciteta 599 putnika, projektirao je zagrebački Brodarski institut za engleskog naručitelja City Cruisesa, a izgrađen je u pulskom brodogradilištu "Tehnomontu", priopćeno je iz Brodarskog instituta. Dizajn, modelska ispitivanja i projektiranje 37-metarskog broda za prijevoz putnika i pružanje restoranskih usluga potpisuje Brodarski institut, koji ističe da su posao dobili u jakoj konkurenciji britanskih i zapadnoeuropskih dizajnera, projektnih ureda i brodogradilišta. Presudna je, kažu, bila kvaliteta projekta i prihvatljiva cijena. Tvrtka Brodarski institut u vlasništvu je Republike Hrvatske, a glavna mu je djelatnost istraživanje i razvoj u pomorskoj tehnologiji, tehnologiji u zaštiti okoliša te u obnovljivim izvorima energije.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj je burzi prijepodnevno trgovanje bilo vrlo mirno, a zasad niti podatak o padu BDP-a u drugom tromjesečju za 2,1 posto nije znatnije utjecao na kretanje Crobexa, koji blago osciliraju između pozitivnog i negativnog područja. Crobex indeks bio je u 12,00 sati u minusu 0,02 posto, na 1.677 bodova, dok je Crobex10 ojačao 0,06 posto, na 912 bodova. Redovni promet iznosio je 2,9 milijuna kuna, što je otprilike 900.000 više nego jučer u ovo doba. Na domaćem tržištu jedina je milijunašica, s prometom od 1,4 milijuna kuna, dionica HT-a, a cijena joj je oslabila 0,19 posto, na 200 kuna. Nešto više trguje se i dionicom Končar distributivnih i specijalnih transformatora, koja je pojeftinila 2,36 posto, na 870 kuna. Promet iznad 100.000 kuna ostvaren je još i dionicom Vupika, pri čemu joj je cijena porasla 0,6 posto, na 90,5 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke ojačala prema euru na dnevnoj i na tjednoj razini, u odnosu na jučerašnju tečajnicu za 0,14 posto, a u odnosu na tečajnu listu od prošlog petka za 0,29 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,468039 kuna. Kuna je i na dnevnoj i na tjednoj razini ojačala i prema ostalim važnijim valutama. Prema švicarskom franku kuna je u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala za 0,14 posto, a u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna za 0,26 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 6,220774 kune. Kuna je prema američkom dolaru ojačala na dnevnoj razini za 0,24 posto, a na tjednoj za 0,51 posto, dok je prema funti ojačala za 0,34 posto u odnosu na jučerašnju tečajnicu, a za 0,73 posto u odnosu na tečajnicu od prošlog petka. Srednji tečaj dolara na tečajnici HNB-a koja se primjenjuje od sutra iznosi 5,943998 kuna, a funte 9,400855 kuna.