ATENA - Grčko ministarstvo financija objavilo je u petak da je ukupni dug središnje države na kraju srpnja iznosio 303,5 milijardi eura, što znači da ponovo bilježi uzlazni trend nakon klizanja na kraju ožujka. Na kraju ožujka iznosio je 280,2 milijarde eura, a najvišu razinu, od 367,9 milijardi eura, dosegnuo je u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju, pokazuju službeni podaci. Grčka se od kraja 2009. bori s teškom financijskom krizom i bez kredita Međunarodnog monetarnog fonda, Europske središnje banke i Europske unije ne bi mogla podmirivati svoje financijske obveze. Kako bi dobila kredite, obvezala se provesti oštre mjere štednje.
MADRID - Španjolska vlada objavila je u petak da će uskoro zatražiti prvu tranšu pomoći eurozone za svoje posrnule banke. Novac je namijenjen krizom razorenim španjolskim bankama koje su već nacionalizirane, poput Bankije, Caixa Catalunyje, NovaGalicia Banco i Banco de Valencia. "Španjolska središnja banka mora zatražiti sredstva koja su joj stavljena na raspolaganje i takav će zahtjev sada biti poslan", istaknula je glasnogovornica ministarstva gospodarstva, dodajući da će iznos tražene pomoći ovisiti o analizi središnje banke. "Španjolska središnja banka izrađuje analizu o nacionaliziranim bankama. Ovisno o toj analizi vidjet će kakav zahtjev moraju uputiti", pojasnila je. Partneri Španjolske u eurozoni u lipnju su se dogovorili da će joj posuditi do 100 milijardi eura za spašavanje španjolskih banaka, koje muku muče s rekordnim iznosima nenaplativih zajmova nakon pucanja balona na tržištu nekretnina u 2008. Europski fond za financijsku stabilnost već je rezervirao 30 milijardi eura za slučaj da Španjolska hitno zatraži pomoć, izjavila je njegova glasnogovornica.
BUDIMPEŠTA - Mađarska OTP Bank izvijestila je u petak da je u drugom tromjesečju povećala neto dobit zahvaljujući nižim poreznim obvezama i pozitivnom efektu otpisa ulaganja u podružnice u Srbiji i Crnoj Gori. U razdoblju od travnja do kraja lipnja konsolidirana dobit nakon poreza iznosila je 41,07 milijardi forinti (182,7 milijuna dolara), objavila je banka u poslovnom izvješću objavljenom na internetskoj stranici Budimpeštanske burze. To je 10 posto više nego u istom razdoblju lani i više nego trostruko više nego u prva tri ovogodišnja mjeseca kada je banka platila cijeli godišnji iznos posebnog poreza i ubilježila negativan efekt vezan uz program olakšanog povrata deviznih hipotekarnih kredita. Ujedno je OTP u drugom tromjesečju ubilježio pozitivan neto efekt u iznosu četiri milijarde forinti nakon otpisa ulaganja u podružnice u Srbiji i Crnoj Gori. Ako se izuzmu ti faktori, OTP je u drugom tromjesečju zabilježio konsolidiranu dobit nakon poreza u iznosu 37 milijardi forinti, što je 17 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, odnosno 15 posto manje nego u prethodnom tromjesečju.
LONDON - Euro je u petak dosegnuo najvišu razinu prema jenu u šest tjedana nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel potpirila očekivanja da će Europska središnja banka poduzeti hrabre mjere kako bi suzbila dužničku krizu u eurozoni. Euro je tako na porastao 0,3 posto prema jenu na elektronskoj platformi EBS i njime se trgovalo po 98,40 jena, što je njegova najviša razina prema japanskoj valuti od početka srpnja. Jedinstvena europska valuta blago je ojačala i prema dolaru, na 1,2355 dolara. Dolar je također dobio na vrijednosti prema jenu, i to 0,2 posto, te se njime trgovalo po 79,498 jena, što je njegova najviša razina od sredine srpnja. Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je u četvrtak da je prošlomjesečna poruka čelnika ECB-a Marija Draghija da će učiniti sve što je potrebno kako bi zaštitio euro "potpuno u skladu" s platformom europskih čelnika. Njezina je izjava stišala zabrinutost zbog nesuglasica među čelnicima eurozone oko modusa za rješenje krize i vjerojatno će u kratkoročnoj perspektivi pružati potporu euru.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europska tržišta dionica dosegnula su u petak najvišu razinu u 13 mjeseci slijedom očekivanja da bi dužnosnici eurozone mogli u narednim tjednima razriješiti nesuglasice i pronaći rješenje za suradnju kako bi riješili dužničku krizu. Indeks Londonske burze Ftse ostao je gotovo nepromijenjen, na 5.836 bodova, kao i pariški CAC, koji se stabilizirao na 3.481 bodu. Frankfurtski DAX prekoračio je pak psihološki važnu granicu od 7.000 bodova i iznosio je 7.005 bodova, u plusu blagih 0,1 posto. Pozornost tržišta okrenuta je nizu sastanaka europskih dužnosnika u narednim tjednima. Očekuje se da bi u konačnici ipak mogli razriješiti nesuglasice i pronaći modus za suradnju kako bi se riješila dužnička kriza. U takvom su okruženju najveći dobitnici na europskim tržištima dionica bili sektori povezani s gospodarskim rastom, pa su proizvođači automobila, tehnološka poduzeća i banke porasli u rasponu od 0,9 do 1,4 posto. Peugeot je tako poskočio 4,9 posto, Damiler 2,3 posto, Credit Agricole 4,2 posto, a Societe Generale 3,2 posto.