FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - svijet - ukratko do 14,30 sati

Autor: mkuz
ZAGREB, 17. kolovoza 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz svijeta do 14,30 sati.

BEOGRAD - Američka agencija za kreditne rejtinge Fitch snizila je prognozu rejtigna Srbije na negativnu, istodobno potvrdivši njezin dugoročni rejting u stranoj i domaćoj valuti na "BB-". "Negativna prognoza zrcali pogoršanje fiskalne pozicije Srbije i njezinog inozemnog financiranja, kao i izglede slabog gospodarskog rasta", priopćeno je u četvrtak iz Fitcha. "Umjesto da se fokusira na korekciju rastućeg fiskalnog deficita i javnog duga, nova vlada promijenila je zakon o središnjoj banci na način koji je poljuljao poverenje investitora i koji može zakomplicirati sporazum o novom zajmu Međunarodnog monetarnog fonda", dodaje se u obrazloženju. Kreditna agencija Standard&Poor’s prošloga tjedna je snizila kreditni rejting Srbije na "BB-", s negativnom prognozom, također navevši kao jedan od razloga nedavne izmjene zakona o središnjoj banci. Agencija Fitch revidirala je prognozu fiskalnog deficita Srbije u 2012. na 6,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), s 5,5 posto procjenjenih u svibnju.

MILANO - Plan Europske središnje banke (ECB) o kupovini državnih obveznica bit će dovoljan da se u kratkom roku smanje razlike u prinosima na dugove pojedinih zemalja eurozone, ustvrdio je u petak izvršni direktor talijanskog UniCredita. Velike razlike u prinosima na obveznice pojedinih zemalja u zoni primjene jedisntvene europske valute predstavljaju anomaliju, ustvrdio je Federico Ghizzoni u razgovoru za milanski dnevnik La Repubblica. "Mislim da će u kratkoročnoj perspektivi ECB-ov plan o kupovini državnih obveznica biti dovoljan. Istodobno je u redu da zahtjevi država za konkretnom pomoći budu povezani s mjerama više strukturne prirode". Povećanje razlike u prinosima na njemačke i talijanske 10-godišnje obveznice povećalo je trošak servisiranja ogromnog duga za talijansku državu i povisilo troškove pozajmljivanja za talijanska poduzeća. Ghizzoni se slaže s ministrom financija Vittoriom Grillijem koji tvrdi da Italiji ne treba europska pomoć. Napomenuo je da je tijekom nedavnog posjeta Londonu imao prilike služati mišljenja tamošnjih bankara.

BERLIN - Europska komisija predložit će idućeg mjeseca da se Europskoj središnjoj banci dodijele ovlasti za nadzor svih ključnih banaka u eurozoni, izvijestio je u petak njemački poslovni dnevnik Handelsblatt, pozivajući se izvore u Komisiji. ECB-ov bi nadzor obuhvatio i njemačke štedionice i zadružne banke, za koje se Njemačka nadala da će biti izuzete, signalizirajući da priželjkuje samo nadzor 25 najvećih banaka, objavio je list. U prijedlogu koji će iznijeti 11. rujna Komisija sugerira da svakodnevno poslovanje banaka nadziru nacionalna tijela dok bi ECB intervenirao samo kada uoči "opasne rizike", piše Handelsblatt. Izvan eurozone, banke bi i dalje nadzirala tijela njihovih matičnih država, doznaje duesseldorfski dnevnik. Čelnici Europske unije složili su se krajem lipnja da će uspostaviti jedinstveno tijelo za nadzor banaka u Europi, kao preduvjet za izravno ubrizgavanje novca iz europskih kriznih fondova u zajmodavce, čime bi se izbjeglo posredno kreditiranje putem vlada.

FRANKFURT - Višak na tekućem računu platne bilance eurozone porastao je u lipnju na 12,7 milijardi eura, s 10,3 milijarde eura u prethodnome mjesecu, pokazali su podaci Europske središnje banke (ECB) objavljeni u petak. Tekući račun bilance plaćanja obuhvaća uvoz i izvoz roba i usluga i sve ostale tekuće transfere, te je stoga pomno praćeni pokazatelj platežne sposobnosti neke zemlje ili područja. Ujedno je ključan za dugoročno povjerenja ulagača i trgovinskih partnera. Za 12-mjesečno razdoblje do kraja lipnja tekući račun bilance plaćanja eurozone iskazuje višak od 49,9 milijardi eura. U istom prošlogodišnjem razdoblju iskazivao je manjak od 18,8 milijardi eura, pokazuju podaci ECB-a.

OTTAWA - Njemačka kancelarka Angela Merkel obećala je u četvrtak u Ottawi da će ubrzati završetak pregovora o slobodnoj trgovini koje već tri godine vode Europska unija i Kanada. "Čim se vratim u Njemačku zauzet ću se da se ti pregovori što prije završe", rekla je Merkel koja boravi u službenom posjetu Ottawi, priznavši ipak da još treba riješiti neke probleme. Merkel je usto ponovila da će i dalje braniti euro. "Obvezali smo se da ćemo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo zadržali zajedničku valutu", istaknula je na tiskovnoj konferenciji, napomenuvši, u odgovoru na pitanje, da je "na istoj valnoj dužini" s Europskom središnjom bankom (ESB). Njezine izjave o pregovorima s EU-om pokazale su da je njezin domaćin, premijer Stepher Harper, postigao svoj glavni cilj kada je vodeće europsko gospodarstvo pridobio za sveobuhvatan ugovor na koji Kanada računa kako bi povećala i proširila izvoz. No tiskovna konferencija dvoje čelnika pokazala je da Merkel nije uspjela nagovoriti Kanadu da financijski sudjeluje u rješavanju problema eurozone i da Ottawa to odbija učiniti.

OSLO - Snažni pljuskovi i valovi vrućine uzrokovani klimatskim promjenama mogli bi ugroziti dostavu hrane od polja do supermarketa, uz opasnost naglog rasta cijena prehrambenih proizvoda kao što je to slučaj ove godine u SAD-u zbog suše, upozoravaju znanstvenici. UN stoga upozorava vlade da bi trebali obratiti više pažnje u kojoj mjeri ekstremne suše, vrućine i poplave mogu utjecati na količinu proizvedene hrane, od posijanog sjemena do tanjura potrošača. "Ovdje se ne radi samo o činjenici da će zbog suše prinosi u SAD-u biti manji", kazao je profesor Jihn Porter sa sveučilišta u Kopenhahenu. Upozorava da poplave, primjerice, ne uništavaju samo žetvu već odnose sa sobom ceste i mostove, a skladišta žita sve su češće na meti snažnih oluja. Ti čimbenici, dodaje Porter, najvjerojatnije će najviše pogoditi ionako siromašne zemlje. Najgora suša u posljednjih pet desetljeća u SAD-u je "krivac" za rast cijena kukuruza za više od 50 posto. Suho i vruće vrijeme je također pogodilo i usjeve u južnoj Europi. Jedan od najvećih problema koji uzrokuju ekstremni vremenski uvjeti je i problem s distribucijom hrane.

BRUXELLES - Europska unija u sklopu revizije zakona, kako bi se utjecalo na smanjenje pušenja, razmatra mogućnost zabrane isticanja loga na kutije cigareta, priopćio je u četvrtak glasnogovornik Europske komisije, nakon što je dan ranije Australija uvela sličnu zabranu. U Australiji će se tako od početka prosinca cigarete kupovati u bezličnim pakiranjima maslinasto zelene boje, nakon što je sud odbacio tužbe kompanija poput British American Tobacco, Britain's Imperial Tobaco, Philip Morris and Japan Tobacco. EU će najesen objaviti nacrt promijenjenog zakona iz 2001., Direktive o duhanskim proizvodima, i moguće je da će postrožiti odredbe koje se odnose na pakiranje cigareta. "Raspravljamo o mnogim stvarima, uključujući i uvođenje jednostavnog, bezličnog pakiranja", kazao je glasnogovornik Komisije Antonio Gravili. Druga opcija su, dodao je Gravili, pakiranja sa zastrašujućim slikama karcinoma usta i pluća. Svjetska zdravstvena organizacije (WHO) upozorava da je pušenje "jedno od najvećih prijetnji zdravlju čovjeka s kojom se svijet suočio".

LONDON - Cijena sirove nafte spustila se u petak na 114 dolara za barel nakon što je SAD odlučio razmotriti mogućnost odmrzavanja strateških rezervi kako bi spustio cijene nafte a izraelski predsjednik isključio mogućnost samostalnog izraelskog napada na Iran. Cijena barela sirove nafte pala je za 1,4 dolara, na 113,87 dolara, da bi se potom stabilizirala na 114,00 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 40 centi nižoj cijeni od 95,1 dolara, nakon što je dan ranije završila s dobitkom od 1,27 dolara. Dok cijene nafte u posljednje vrijeme bilježe uzlazni trend, svjetsko gospodarstvo usporava, što prigušuje potražnju za gorivima. Zalihe su ujedno na visokoj razini pa mnogi ulagači smatraju nedavna poskupljenja nafte pretjeranima. "Tržišta su u kratkom roku snažno porasla i sada svjedočimo dobitonosnim prodajama. No, raspoloženje prema robama i drugoj rizičnoj imovini poboljšalo se, te je euro ojačao a dolar oslabio. Sada je tržište u potrazi za razlozima za blagu korekciju", izjavio je Eugen Weinberg iz frankfurtskog Commerzbanka.

NEW YORK - Američki S&P 500 indeks u četvrtak je dosegnuo najvišu razinu u zadnja četiri mjeseca nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel podržala nastojanja Europske središnje banke (ECB) u borbi protiv dužničke krize. Dow Jones indeks porastao je jučer 0,7 posto, na 13.250 bodova. Tehnološki Nasdaq ojačao 1,04 posto, na 3.062 boda, ponajviše zahvaljujući skoku cijene dionica Cisco Systemsa za gotovo 10 posto, nakon najave povećanja dividende za 75 posto. S&P 500 indeks, pak, bio je na dobitku 0,7 posto, na 1.415 boda. Jučerašnji skok indeksa najveći je od 3. kolovoza. Tada su ojačali oko 2 posto, a potom uglavnom rasli ali vrlo sporim tempom. Dow i S&P na putu su ostvarenja dobitka 6. tjedan zaredom, a Nasdaq 5. tjedan. Merkel je jučer tijekom službenog posjeta Kanadi izjavila kako je predsjednik ECB-a Mario Draghi obvezan učiniti sve što je potrebno da obrani euro u skladu s onim što su europski čelnici govorili. Neki trgovci smatraju to znakom da je Njemačka blizu davanja potpore ECB-ovoj kupnji državnih obveznica posrnulih zemalja članica eurozone, poput Španjolske.

TOKIO - Na većini azijskih burzi cijene dionica jutros su ojačale te su na putu dobitaka treći tjedan zaredom, potaknute snažnim jučerašnjim rastom cijena dionica na Wall Streetu i potporom njemačke kancelarke nastojanjima Europske središnje banke (ECB) za rješavanjem dužničke krize. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros porastao 0,8 posto, na 9.162 boda. I na većini ostalih azijskih burzi indeksi su ostvarili dobitke. Tako je indeks australske burze ojačao 0,7 posto, a hongkonške 0,5 posto, dok je južnokorejski Kospi oslabio 0,5 posto. "Azijska tržišta uglavnom su ojačala potaknuta dobrom izvedbom Wall Streeta. To je očvrsnulo povjerenje investitora i njihov apetit za rizikom", kaže Lorraine Tan, direktor odjela istraživanja Standard&Poor'sa u Singapuru. Američki S&P 500 indeks u četvrtak je dosegnuo najvišu razinu u zadnja četiri mjeseca nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel podržala nastojanja Europske središnje banke (ECB) u borbi protiv dužničke krize. Također, pozvala je na što hitniju fiskalnu integraciju Europe, ustvrdivši da vrijeme istječe.

(Hina) xmkuz ymkuz

An unhandled error has occurred. Reload 🗙