LUXEMBOURG - Godišnja inflacija u eurozoni zadržala se u srpnju na 2,4 posto a nije se mijenjala ni u Europskoj uniji gdje je iznosila 2,5 posto, objavio je europski statistički ured Eurostat, potvrdivši time prve procjene. U odnosu na lipanj cijene su u srpnju u eurozoni pale 0,5 posto a u Europskoj uniji za 0,4 posto. Najniže godišnje stope inflacije u srpnju su zabilježene u Švedskoj (0,7 posto), Grčkoj (0,9 posto), te Njemačkoj i Latviji (po 1,9 posto) a najviše u Mađarskoj (5,7 posto), na Malti (4,2 posto) i u Estoniji (4,1 posto). Najveću je potporu godišnjoj inflaciji u srpnju pružio rast cijena alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, za 4,7 posto, te stanovanja, za 3,8 posto, i prijevoza za 3,2 posto. Nasuprot tome, cijene komunikacijskih usluga smanjile su se za 3,1 posto, a tek slabi rast, po stopi od 0,7 posto, zabilježile su cijene usluga obrazovanja. Na mjesečnoj razini najviše su porasle cijene u segmentu rekreacije i kulture, za 1,6 posto, te u segmentu hotela i restorana, za 1,3 posto. Cijene odjeće zabilježile su pak najveći pad, za čak 13,4 posto, a smanjile su se i cijene komunikacijskih usluga, za 0,8 posto, pokazuju podaci Eurostata.
LJUBLJANA - Poduzeća i samostalni obrtnici dugovali su državi na ime poreza i doprinosa sa sredinom ove godine 830 milijuna eura poreza, prema podacima Slovenske porezne uprave koje je u četvrtak objavila vlada u Ljubljani ne navodeći imena dužnika. Dug 14.662 poslovnih subjekata (čiji je pojedinačni dug prelazio 4000 eura) sa stanjem 30. lipnja nešto je veći od 800 milijuna eura. Najviši pojedinačni dug iznosi nešto više od 24 milijuna eura. Više od 700 milijuna eura duga odnosi se na poduzeća, a 100 milijuna eura na neplaćene poreze i doprinose samostalnih obrtnika i poduzetnika. Uz popis duga, slovenska porezna uprava objavila je za svakog dužnika i procjenu koliko je realna mogućnost naplate budući da je u dobrom dijelu riječ o poslovnim subjektima koji su u stečaju ili postupku prisilne naplate. Prema procjeni slovenske porezne uprave, uvjetno bi se moglo naplatiti oko 350 milijuna eura od cjelokupnog iznosa.
BEČ - Austrijski telekomunikacijski operater Telekom Austria (TA) upozorio je u četvrtak da u ovoj godini neće ostvariti ciljanu dobit i prihode, napominjući da ne može potvrditi važeće poslovne prognoze zbog žestoke cjenovne konkurencije, regulacije pristojbi koje naplaćuje drugim operaterima i teškog poslovnog okruženja. TA sada procjenjuje da će dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) u ovoj godini iznositi 1,4 milijarde do 1,45 milijardi eura, u odnosu na 1,5 milijardi eura prognoziranih u svibnju. Prihodi bi trebali kliznuti za 4,2 milijarde eura, sa 4,45 milijardi u 2011. Dosada su u TA-u očekivali 4,4 milijarde eura prihoda. Kompanija je također snizila prognoze kapitalne potrošnje i operativnog novčanog toka. Poslovanje TA u drugom tromjesečju obilježilo je usmjeravanje klijenata na glavnim tržištima u matičnoj Austriji, te u Bugarskoj i Hrvatskoj na jeftnije proizvode, pa je prosječan prihod po korisniku pao usprkos rastu broja pretplatnika. U Austriji i Bugarskoj koje zajedno čine više od polovine TA-ovih klijenata, prihod po klijentu smanjio se za 9,3 odnosno 14,8 posto. Prihodi i EBITDA smanjili su se u drugom tromjesečju 4,2 posto, na 1,06 milijardi odnosno 365 milijuna eura.
BUDIMPEŠTA - Njemački Daimler planira proširiti tvornicu automobila u Mađarskoj i udvostručiti godišnju proizvodnju na 300.000 vozila do 2015., objavile su u četvrtak poslovne novine Napi Gazdasag, pozivajući se na tri anonimna upućena izvora. Daimlerova tvornica u mađarskom Kecskemetu započela je komercijalnu proizvodnju B klase automobila u ožujku 2012. Kompanija je u gradnju te tvornice uložila 800 milijuna eura a njezino ulaganje spada među najveća inozemna ulaganja u Mađarskoj u zadnjih nekoliko godina. Mađarsko gospodarstvo jako se oslanja na izvoz i u drugom tromjesečju kliznulo je u recesiju. Daimlerovi pogoni i oni njegova konkurenta Audija od vitalne su važnosti s obzirom na prigušenu domaću potražnju. Daimler je u ožujku najavio da će uz automobile B klase u tvornici u Kecskemetu od 2013. početi proizvoditi i novi model kupea. Napi Gazdasag prenosi da je pokusna proizvodnja tog modela sa četiri vrata već počela. Proširenje kapaciteta stajat će nekoliko desetaka milijardi forinti i Daimler je već kontaktirao mađarsku vladu u vezi s tim projektom. Mađarski Daimler nije mogao odmah komentirati tu informaciju, dok vlada nije bila dostupna za komentar.
BRASILIA - Brazilska vlada predstavila je javnosti prvu fazu velikog paketa poticajnih mjera za posustalo gospodarstvo. Brazil će u narednih 25 godina uložiti više od 60 milijardi dolara u cestovnu i željezničku mrežu, a više od polovine iznosa bit će uloženo u narednih pet godina. U planu je gradnja više od 8.000 kilometara novih cesta i isto toliko novih željezničkih pruga. Dodatni planovi uključuju ulaganja u pomorske i zračne luke a trebali bi biti objavljeni narednih tjedana. Očekuje se da će brazilsko gospodarstvo ove godine porasti manje od dva posto, što bi bio najslabiji rast od 2009. i predstavljao bi oštro usporavanje u odnosu na 2010. kada su aktivnosti porasle 7,5 posto. Dosadašnje vladine mjere, poput nedavne devalvacije reala i progresivnog sniženja ključnih kamatnih stopa, nisu uspjele oživjeti zamrlo gospodarstvo.
LONDON - Cijena sirove nafte stabilizirala se u četvrtak na međunarodnim tržištima blizu najviše razine u prethodna tri mjeseca, poduprta brigom zbog mogućih poremećaja opskrbe s Bliskog istoka i strmim padom američkih naftnih zaliha. Cijena barela sirove nafte ostala je gotovo nepromijenjena na 116,20 dolara. Dan ranije porasla je za 2,22 dolara na najvišu razinu od 2. svibnja. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 20 centi nižoj cijeni od 94,13 dolara, nakon što je ranije porasla 90 centi, na najvišu razinu od 14. svibnja. Cijene su na londonskom tržištu u manje od dva mjeseca porasle više od 33 posto temljem zabrinutosti zbog sukoba oko iranskog nuklearnog programa i nada ulagača da će dodatne poticajne mjere središnjih banaka potaknuti težišta roba. Očekivani pad proizvodnje u Sjevernom moru u rujnu zbog održavanja također napreže europsku opskrbu i pomaže gurnuti uvis cijene nafte na londonskom tržištu za trenutne isporuke. Kriza na Bliskom istoku dodatno se produbila nakon što je Organizacija za islamsku suradnju (OIC) u četvrtak na summitu muslimanskih vođa u Mekki suspendirala članstvo Sirije zbog nasilnog gušenje pobune koje provodi predsjednik Bašar al-Asad. Odvojeno su podaci američke vlade u srijedu pokazali oštar pad zaliha u najvećem svjetskom potrošaču, SAD-u.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica danas ojačale, no tržišta nemaju potencijala za snažniji rast dok investitori očekuju signale iz središnjih banaka o daljnjem popuštanju monetarne politike radi rješavanja dužničke krize i poticanja gospodarskog rasta. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros skočio 1,6 posto, na 9.069 bodova, ponajviše zbog pada jena u odnosu na dolar, što je potaknulo rast cijena dionica japanskih izvoznih kompanija. I na većini ostalih azijskih burzi indeksi su ostvarili dobitke, no blaže. Tako je indeks australske burze ojačao 0,9 posto, a hongkonške 0,2 posto. No šangajski burzovni indeks u blagom je minusu, kao i južnokorejski. Investitori očekuju da će u rujnu europska i američka središnja banka donijeti nove mjere za suzbijanje dužničke krize i poticanje gospodarskog rasta. U međuvremenu, snažniji od očekivanja rast američke industrijske proizvodnje u SAD-u te solidan rast maloprodaje smanjuju izglede za daljnjim popuštanjem američke monetarne politike.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica ponovno oscilirale u vrlo uskom rasponu, pri čemu je S&P 500 indeks porastao već sedmi od posljednjih devet trgovinskih dana, no puževim korakom. Dow Jones indeks oslabio je 7 bodova, ili 0,06 posto, na 13.164 boda, dok je S&P porastao 0,11 posto, na 1.405 bodova, a Nasdaq indeks 0,46 posto, na 3.030 bodova. Uspon S&P 500 indeksa zahvaljuje se nadi ulagača da će u rujnu američka središnja banka Fed dodatno olabaviti monetarnu politiku kako bi potaknula rast uspavanog gospodarstva. Prostora za to ima dovoljno, s obzirom da je inflacija pod kontrolom, kažu analitičari. Jučer je objavljeno da su potrošačke cijene u srpnju ostale nepromijenjene u odnosu na lipanj, dok su na godišnjoj razini porasle svega 1,4 posto, što je njihov najsporiji rast od studenoga 2010. godine. S druge strane, industrijska je proizvodnja u srpnju porasla 0,6 posto, što je njezin najveći skok od travnja i veći nego što se očekivalo. To budi nadu da se gospodarstvo budi nakon što je u drugom tromjesečju njegov rast usporen.