FRANKFURT/LONDON - Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je zadržala ključnu kamatnu stopu na rekordno niskih 0,75 posto, a postojeće kamatne stope zadržala je i britanska središnja banka Bank of Enland, od 0,5 posto. Odluke dviju središnjih banaka o kamatnim stopama u skladu su s očekivanjima tržišta. Fokus tržišta sada će biti usmjeren tiskovnoj konferenciji čelnika ECB-a Marija Draghija, koji je prošli tjedan obećao učiniti sve za spas eura. Britanska središnja banka ranije je objavila i da je njezina odluka s prošlomjesečnog sastanka o produljenju programa kupovina državnih obveznica dovoljan poticaj gospodarstvu unatoč bojaznima od produljene krize. Na snazi tako ostaje program kupovina britanskih državnih obveznica u iznosu 50 milijardi funta do početka studenoga, čime će njegova ukupna vrijednost doseći 375 milijardi funta.
NEW YORK - Agencija Standard&Poor's potvrdila je u četvrtak vrhunski 'AAA' kreditni rejting i stabilne izglede Njemačke jer smatra da je najveće europsko gospodarstvo dovoljno snažno da izdrži sve pritiske dužničke krize u regiji. S&P smatra da Njemačka zaslužuje vrhunski rejting jer je njezino gospodarstvo moderno, vrlo diversificirano i konkurentno, Njemačka ima čvrstu poziciju vanjskog kreditora, vodi vjerodostojnu fiskalnu politiku i disciplinirana je u potrošnji. Agencija očekuje da će se rast njemačkog gospodarstva u ovoj i idućoj godini značajno usporiti, na 1 posto, dok je u prethodne dvije godine rast iznosio više od 3 posto u prosjeku. Upozorava, također, da je njemački proračun prije krize bio uravnotežen, dok je sada stanje u javnim financijama pogoršano, zbog duboke recesije 2009. Prošloga je tjedna konkurentska agencija Moody's smanjila izglede za vrhunski rejting Njemačke sa 'stabilnih' na 'negativne'. Moody's, naime, smatra da bi dužnička kriza u eurozoni mogla dovesti do toga da će Njemačka i druge zemlje s vrhunskim 'Aaa' rejtingom morati više pridonijeti izvlačenju iz krize prezaduženih članica tog bloka.
LONDON - Agencija za kreditne rejtinge Standard&Poor's (S&P) danas je snizila dugoročni rejting Cipra s BB+ na BB, uz negativnu prognozu, navodeći kao razlog zabrinutost da će ta zemlja biti prisiljena zatražiti međunarodnu financijsku pomoć. U S&P-u procjenjuju da će Cipru trebati 11 milijardi eura financijske pomoći za dokapitalizaciju bankarskog sustava. "Međutim, čak i uz službenu pomoć, za koju smatramo da je vitalna ako Cipar želi izbjeći bankrot, procjenjujemo da ciparska vlada i dalje ima slabu fiskalnu poziciju zbog banakrskog sustava koji nije u stanju nositi se sa situacijom bez državne pomoći zbog svoje izloženosti grčkim klijentima", navodi se u priopćenju S&P-a. Agencija procjenjuje da će neto zaduženost Cipra porasti ove i iduće godine u prosjeku za gotovo 12 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), te da će u 2013. dosegnuti 105 posto BDP-a. "Procjenjujemo da je Cipru potreban ekvivalent od nešto više od 60 posto BDP-a za dokapitalizaciju tamošnjih banaka, apsorpciju daljnjih gubitaka banaka te da zadovolji svoje potrebe za kreditima u razdoblju od 2012. do 2014. godine", navodi S&P u svom priopćenju.
LJUBLJANA - Budući da Hrvatska podržava tužbe protiv Ljubljanske banke zbog neisplaćene devizne štednje može se dogoditi da će Slovenija eksponirati pitanje troškova koje je imala s upravljanjem Istarskim željeznicama koje su do 1990. poslovale u okviru tadašnjeg Železniškog podjetja Ljubljana (ŽPL), navodi u četvrtak ljubljansko "Delo". U javnosti se mnogo govori o sporu i napetostima koje izaziva dug Ljubljanske banke hrvatskim štedišama, ali skoro ništa o "nepodmirenim računima koji su ostali prilikom zamjene imovine državnih željeznica", navodi list te tvrdi da Slovenija u okviru sukcesije od Hrvatske može tražiti 142 milijuna eura. Navodno je riječ o gubitku koji je slovensko poduzeće imalo na istarskim prugama kojima je upravljalo do 1990. Tada su se nove vlasti u Hrvatskoj i Sloveniji po teritorijalnom načelu dogovorile da upravljanje istarskim prugama preuzmu hrvatske, a upravljanje prugama u Prekmurju prema Madžarskoj, kojima se upravljalo iz Zagreba, slovenske željeznice. No dogovor je bio "asimetričan" jer je imovina istarskih željeznica bila veća, a uz to je ljubljansko željezničko poduzeće na istarskim prugama imalo gubitke. Visina mogućih potraživanja iz tog naslova prema Hrvatskoj mogla bi iznositi 142 milijuna eura, zajedno s kamatama, navodi list.
LJUBLJANA - Austrijska Hypo Alpe Adria banka uložila je civilne tužbe kojima od nekada vodećih ljudi u svojim slovenskim podružnicama traži odštetu od 23,4 milijuna eura, piše u četvrtak tisak. Informaciju je prvi objavio slovenski poslovni list "Finance", a banka je to i potvrdila priopćenjem u kojem kaže da su odštetni zahtjevi u građanskoj parnici pokrenuti protiv nekadašnjih članova uprava Hypo banke i Hypo Leasinga u Sloveniji, Božidara Špana, Antona Romiha i Andreja Potočnika. Hypo građanskom parnicom nastoji naplatiti "štetu koju su joj spomenuti nanijeli" budući da mu je u interesu da se prošlo poslovanje slovenskih podružnica što prije i što detaljnije istraži, "a moguće nepravilnosti sankcioniraju". Vodstvo obiju slovenskih podružnica iznenada je i bez prethodne najave smijenjeno početkom 2011. Sredinom iste godine policija je postupala u vezi sa sumnjama o pranju novca i provizijama prebacivanima u Liechtestein i porezne oaze u svijetu, prilikom poslovanja slovenskih podružnica Hypo banke i Hypo leasinga sa građevinskom tvrtkom Vegrad.
PARIZ - Francuski predsjednik Francois Hollande i američki predsjednik Barack Obama izrazili su u srijedu "zajednički interes za stabilnost eurozone". Kako je priopćio ured francuskog predsjednika, dvojica čelnika "razmijenila su putem telefona mišljenja o međunarodnoj gospodarskoj situaciji i izrazili zajednički interes za rast u Europi i stabilnost eurozone, koji su neophodni za oporavak svjetskih gospodarskih aktivnosti." Razgovor je održan uoči sastanka Europske središnje banke (ECB) u četvrtak poslijepodne, koji tržišta željno očekuju nakon što je njezin predsjednik Mario Draghi prošli tjedan izjavio da je "spreman učiniti sve što je potrebno kako bi se sačuvao euro".
LONDON - Tečaj eura u četvrtak je ojačao na međunarodnim tržištima prema dolaru i jenu, jer investitori špekuliraju da će Europska središnja banka (ECB) danas najaviti nove mjere za suzbijanje dužničke krize i time potaknuti potražnju za rizičnijim valutama. Tečaj eura prema dolaru bio je tako u plusu 0,3 posto, te je iznosio 1,2259 dolara, što je osjetno iznad najniže razine u dvije godine od 1,2042 dolara, na koju se spustio prošli tjedan. Jedinstvena europska valuta ojačala je i prema jenu, također za 0,3 posto. Dolar se, pak, stabilizirao na 78,44 jena, iznad najniže razine u dva mjeseca od 77,90 jena, na koju se spustio jučer. Analitičari i ulagači čekaju završetak današnjeg zasjedanja ECB-a, a ponajviše tiskovnu konferenciju njezina čelnika Marija Draghija koja će pokazati hoće li snažna prošlotjedna obećanja u vezi spasa eura biti potkrijepljena novim odlučnim mjerama za suzbijanje dužničke krize. Draghijeve izjave potaknule su intenzivne špekulacije o mogućem ponovom aktiviranju ECB-ova programa kupovina državnih obveznica s ciljem snižavanja visokih troškova zaduživanja Italije i Španjolske. Ako se takva nagađanja ostvare, tečaj eura mogao bi testirati visoku razinu od 1,2390 dolara, koju je dosegnuo prošli tjedan. No ako središnja banka ne ispuni očekivanja, tržišta tečaj eura bi mogao pasti, kažu analitičari, napominjući kako će druge rizičnije valute biti još i jače pogođene.
LONDON - Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima dok ulagači prate hoće li Europska središnja banka (ECB) krenuti u akciju stabiliziranja eurozone i poticanja gospodarstva koje je dubokoj recesiji. Cijena barela sirove nafte na tržištu u Londonu porasla je 1,21 dolar, na 107,17 dolara. Na američkom tržištu cijena barela bila je u plusu 36 centi, na 89,27 dolar. Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi trebao bi danas objaviti odluku koju nestrpljivo čekaju tržišta, a neki medijski izvještaji sugeriraju da bi mogao ozbiljnim djelovanjem potkrijepiti svoje prošlotjedno obećanje da će učiniti sve što je potrebno kako bi zaštitio euro. Američka središnja banka u srijedu je pak blago razočarala tržišta, jer nije usvojila dodatne stimulativne monetarne mjere za najveće svjetsko gospodarstvo. Cijene nafte podupire izvješće američke vlade objavljeno u srijedu koje ukazuje na pad zaliha sirove nafte u SAD-u za 6,5 milijuna barela u prošlome tjednu, što je najveći tjedni pad od prosinca. Nadalje, radovi na održavanju u britanskom dijelu Sjevernog mora smanjit će naftnu proizvodnju u rujnu. Utjecaja na cijene nafte ima i većina glasova američkog Kongresa u srijedu o novom paketu sankcija Iranu, koja će pogoditi banke, osiguravajuća društva i brodare koji pomažu Teheran u prodaji nafte.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u četvrtak su ojačali, predvođeni bankovnim dionicama, u opreznoj trgovini zbog neizvjesnosti u vezi ishoda današnjeg sastanka Europske središnje banke (ECB). Londonski FTSE indeks oko 13,30 sati bio je u plusu 0,29 posto, na 5.729 bodova, frankfurtski DAX 0,68 posto, na 6.800 bodova, a pariški CAC 0,46 posto, na 3.336 bodova. Na tržištima je danas snažno odjeknulo izvješće njemačkog dnevnika Sueddeutsche Zeitunga da ECB i trajni krizni fond eurozone ESM planiraju kupovati španjolske i talijanske obveznica radi snižavanja visokih troškova zaduživanja tih zemalja. Ipak, odluke se neće donositi prije rujna, piše nadalje taj list pozivajući se na neimenovane izvore. Cijene španjolskih dionica snažno su poskočile nakon te vijesti, potaknuvši rast IBEX indeksa za 0,7 posto. Najveći dobitnik bila je banka Banco Santander, sa skokom cijene dionica od 1,5 posto. Ojačao i talijanski FTSE MIB za 0,4 posto po objavi te vijesti. Sve oči tržišta uperene su u današnje zasjedanje ECB-a, a posebno u tiskovnu konferenciju njezina čelnika Marija Draghija kako bi vidjeli hoće li se prošlotjedne obrabrujuće poruke pretočiti u odlučne akcije za spuštanje visokih zaduživanja Italije i Španjolske.
NEW YORK - U srijedu su na Wall Streetu cijene dionica pale, treći dan zaredom, jer Fed nije najavio nove mjere za poticanje gospodarstva, a ulagače su na oprez naveli i nejasni makroekonomski podaci. Dow Jones indeks oslabio je 0,25 posto, na 12.976 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,29 posto, na 1.375 bodova, a Nasdaq indeks 0,66 posto, na 2.920 bodova. Nakon dvodnevne sjednice, čelnici američke središnje banke priopćili su jučer da se gospodarski rast 'ponešto usporio', što je promjena u odnosu na poruku s lipanjske sjednice, kada su kazali da 'skromno raste'. Premda su poručili i da nisu zadovoljni što se stopa nezaposlenosti i dalje kreće na visokih 8,2 posto, čelnici Feda nisu najavili nove poticajne monetarne mjere. Poručili su samo da "prate razvoj gospodarske i financijske situacije te da će poduzeti dodatne prilagodbe po potrebi".
TOKYO - Premda američki Fed nije ispunio očekivanja o labavljenju monetarne politike, na azijskim burzama cijene dionica nisu jutros osjetnije pale jer se ulagači nadaju novim mjerama Europske središnje banke za suzbijanje dužničke krize. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,5 posto, a porasle su, oko 0,3 posto, i cijene dionica u Australiji. Burzovni indeksi u Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju pali su, pak, između 0,3 i 0,8 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,2 posto. Fed je jučer razočarao jer nije dodatno olabavio monetarnu politiku kako bi potaknuo usporeni rast američkog gospodarstva. Premda priznaju da se stanje u gospodarstvu ponešto pogoršalo posljednjih mjeseci, čelnici središnje banke poručili su, nakon dvodnevne sjednice, samo to da prate razvoj situacije te da će poduzeti mjere po potrebi. Unatoč tom razočaranju, cijene dionica nisu osjetnije pale jer se ulagači nadaju odlučnoj akciji čelnika Europske središnje banke na današnjoj sjednici.