- broj sudionika: 8391 (2194 žena i 6197 muškaraca)
- broj zemalja sudionica: 159
- broj sportova: 23
- broj disciplina: 237
- Igre je otvorio: predsjednik Roh Tae-woo
- olimpijski plamen: atletičari Chong Son-man, Kim Won-tak i Son Mi-jong
- olimpijska prisega sportaša: košarkaš Hur Jae i rukometaš Son Mi-na
- olimpijska prisega sudaca: džudo sudac Lee Hak-rae
- grad protukandidat: japanska Nagoja
- novinari: 11.331 (4978 iz tiska i 6353 iz elektronskih medija)
- volonteri: 27.221
Jugoslavenska reprezentacija nastupila je sa 155 sportaša u 17 sportova koji su osvojili 12 medalja - tri zlatne, četiri srebrne i pet brončanih.
Najuspješnija jugoslavenska olimpijka u Seoulu bila je članica "Osijeka 1784" Jasna Šekarić koja je u disciplini zračnog pištolja oborila svjetski rekord i osvojila zlatnu medalju, a u disciplini sportski pištolj bila je brončana.
Treću zlatnu olimpijsku medalju vaterpolisti Jugoslavije osvojili su pod vodstvom Ratka Rudića koji je vodio reprezentaciju i na Igrama u Los Angelesu. Od 13 igrača koji su dobili medalje, bilo je sedam hrvatskih vaterpolista: Deni Lušić, Dubravko Šimenc, Perica Bukić, Veselin Đuho, Mislav Bezmalinović, Tomislav Paškvalin i Renco Posinković, a u reprezentaciji su bili još Aleksandar Šoštar, Igor Milanović, Goran Rađenović, Igor Gočanin, Mirko Vičević i Dragan Andrić.
Od ekipe koja je na Igrama u Los Angelesu osvojila brončanu medalju ostao je ostao kapetan Dražen Petrović. U finalu su igrači SSSR-a pod vodstvom trenera Aleksandra Gomerskog nadigrali jugoslavensku momčad sa 76:63. U ekipi koja je osvojila srebrnu medalju od Hrvata su igrali: Dražen Petrović, Danko Cvjetićanin, Zoran Čutura, Toni Kukoč, Stojko Vranković, Dino Rađa i Franjo Arapović, a uz njih srebro su zaslužili još i Zdravko Radulović, Žarko Paspalj, Vlade Divac, Jure Zdovc i Želimir Obradović.
U trećem nastupu na olimpijskim igrama košarkašice Jugoslavije, za koju su igrale i Hrvatice Kornelija Kvesić, Žana Lelas i Danira Nakić, osvojile su u Seoulu srebrno odličje. Srebrno odličje osvojila je ekipa u sastavu: Stojana Vangelovska, Mara Lakić, Žana Lelas, Eleonora Vild, Kornelija Kvesić, Danira Nakić, Slađana Golić, Polona Dornik, Razija Mujanović, Vesna Bajkuša, Anđelija Arbutina i Bojana Milošević.
Na prvom stolnoteniskom olimpijskom turniru u Seoulu zagrebački Zadranin Zoran Primorac je sa suigračem Illiom Lupulescuom iz Uzdina osvojio srebrnu medalju u igri parova. Nakon Seoula Primorac je nastupio za Hrvatsku na OI u Barceloni 1992., Atlanti 1996. i Sydneyu 2000.
Damir Škaro (Zagreb, 1959.), član "Metalca" u svom trećem nastupu na olimpijskim igrama - nakon Moskve 1980. i Los Angelesa 1984. - osvojio je brončanu medalju u poluteškoj skupini i jedini je hrvatski boksač koji je kao natjecatelj nastupio na trima olimpijskim igrama.
Rukometaši Jugoslavije su u utakmici za drugo mjesto u skupini sa 25:21 svladali Švedsku, a u borbi za treće mjesto i Mađarsku rezultatom 27:23. Brončana ekipa igrala je u sastavu: Mirko Bašić, Momir Rnić, Zlatko Saračević, Iztok Puc, Goran Perkovac, Irfan Smailagić, Zlatko Portner, Veselin Vujović, Jožef Holpert, Alvaro Načinović, Slobodan Kuzmanovski, Ermin Velić, Muhamed Memić, Rolando Pušnik, Boris Jarak.
Brončano odličje na stolnoteniskom turniru osvojio je i ženski par Jasna Fazlić (članica zagrebačke "Mladosti") i Gordana Perkučin (članica novosadske Vojvodine).
Napokon je prekinuto razdoblje bojkota i na okupu su bili svi najbolji. No, Igre je obilježio najveći doping skandal u povijesti olimpizma. Dogodio se u dugoočekivanoj utrci na 100m, gdje se trebalo vidjeti tko je najbolji sprinter - branitelj naslova iz Los Angelesa Carl Lewis ili Ben Johnson, koji je u međuvremenu postao svjetskim rekorderom. Pobijedio je Johnson u vremenu novoga svjetskog rekorda (9,79), a Lewis je bio drugi. No, nakon samo nekoliko dana objavljeno je da je Johnson pao na doping testu. U trenutku je ostao bez zlatnog odličja, svjetskog rekorda, slave i časti.
U plivanju su briljirali Amerikanac Matt Biondi koji je osvojio pet zlatnih odličja te jedno srebrno i jedno brončano, i fenomenalna Kristin Otto iz istočne Njemačke koja je skupila šest zlatnih medalja.
Atletskim stazama dominirala je graciozna Florence Griffith-Joyner, kojoj su dugi nokti bili zaštitni znak. Ona je te 1988. naprosto "eksplodirala" i već je na američkim "trialsima" bilo jasno da će biti prva dama atletskih natjecanja. Pobijedila je na 100 m, u štafeti 4x100 m i na 200 m sa svjetskim rekordom (21,34), koji se i danas čini nedostižnim.