"Obitelji više od osam tisuća osoba ubijenih u srebreničkom genocidu još uvijek čekaju na pravdu i reparaciju, dok većina odgovornih za te zločine nije kažnjena. Mnogi navodni počinitelji još uvijek žive u istim zajednicama u kojima žive i njihove žrtve te obitelji žrtava. S obzirom da se ne provode učinkovite istrage, obitelji nestalih osoba ne uspijevaju dobiti informacije o sudbini svojih najmilijih", priopćio je danas AI.
Dana 10. srpnja 1995.snage bosanskih Srba napredovale su do srebreničke enklave, koja je bila određena kao "sigurna zona" UN-a i u kojoj je tisuće bosanskih muslimana pronašlo utočište. Nakon što je Srebrenica pala u ruke bosanskih Srba, unatoč prisutnosti UN-a, više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka odvojeno je od ostalog stanovništva i ubijeno. Do danas su napravljene 6704 DNA identifikacije ubijenih osoba. Događaji u Srebrenici smatraju se najvećim zvjerstvom u Europi od Drugog svjetskog rata te su priznati od strane Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde kao čin genocida.
Dok dio vlasti u Bosni i Hercegovini nastavlja sudjelovati u napadima na pravosudni sustav, sudbina između osam i deset tisuća prisilno nestalih osoba u Srebrenici i u drugim mjestima u BiH ostaje nepoznata, upozorava Amnesty.
Smatra da Zakon o nestalim osobama, kojim su stvoreni uvjeti za formiranje Instituta za nestale osobe, Fonda za pružanje pomoći obiteljima nestalih osoba te Centralne evidencije nestalih osoba, nije u potpunosti proveden i da je ostavio obitelji nestalih bez pristupa reparaciji, uključujući i kompenzaciju.
AI podsjeća da je koalicijska stranka iz Republike Srpske nedavno podnijela prijedlog za ukidanje Državnog suda i Državnog odvjetništva BiH, te ističu da, iako su načela tih prijedloga obačena u parlamentu BiH, "političari i dalje javnim istupima potkopavaju rad državnih pravosudnih institucija".
Negiranje genocida u Srebrenici, koji je i u međunarodnim sudskim odlukama definiran kao zločin, izaziva dodatne patnje onima koji su mnogo propatili tijekom i nakon rata, smatra AI.
Amnesty International pozvao je sve vlasti u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i novog predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, koji je izjavio da se srebrenički masakr 1995. ne može smatrati genocidom, da poštuju komemoracijske napore u Srebrenici. Priznanje zločina i memorijalni centri ključne su komponente nastojanja svakog društva da ostvari tranzicijsku pravdu, a to je ujedno i jedini način za žrtve ratnih kršenja ljudskih prava da se nose s prošlošću te da ponovno izgrade svoje živote, smatra AI.
Amnesty International je globalni pokret od više od tri milijuna članova, podržavatelja i aktivista iz više od 150 zemalja. Dodijeljena mu je Nobelova nagradu za mir 1977., a 1978. i nagrada UN-a za ljudska prava. Ured Amnesty Internationala Hrvatske djeluje od 1995. godine.