Izložbu kataloga fotografija, koja će biti otvorena do 17. srpnja, organiziralo je Vijeće bošnjačke nacionalne manjine grada Splita u suradnji sa Arhivom Federacije Bosne i Hercegovine. Srebrenički inferno je priča o zločinu koji je započeo 1992. godine srpskom agresijom na Bosnu i Hercegovinu. U to vrijeme veći dio teritorija Bosne i Hercegovine je bio zauzet, dok su se enklave Srebrenice i Žepe našle u okruženju JNA i srpskih paravojnih snaga.
Unatoč tome što je to područje bilo proglašeno "zaštićenom zonom" izbjeglo je oko 40.000 stanovnika, a u sedam dana odvojeni su dječaci i muškarci od žena i male djece. Ubijeno je 8372 ljudi, a današnja izložba je priča o stradalnicima srebreničkog genocida, rečeno je.
Izložbu je otvorio dogradonačelnik grada Splita Jure Šundov koji je rekao kako su se Bosna i Hercegovina i Hrvatska borile za istu stvar. "To su pravedne borbe za istu stvar. Srebrenica je posljednja opomena civiliziranom svijetu. Nitko je nema pravo zaboraviti, kao ni njezine žrtve. Budimo braća u ljubavi, uživajmo u različitostima", poručio je Šundov.
"Želimo građanima Splita pokazati bezočnost koji je srpski režim pokazao prema Muslimanima. Ubijeni su samo zato što su bili Muslimani, a čovjek koji je odgovoran za taj ratni zločin Ratko Mladić je uhićen", rekao je Šundov.
Adamir Jerković, direktor Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine, ustvrdio je kako je velika odgovornost međunarodne zajednice. Ona je donijela rezoluciju Vijeća sigurnosti UN proglasivši Srebrenicu i Žepu zaštićenim zonama. Tada su imali vojna sredstva prema povelji UN- a, poglavlje 7., koja su mogli upotrijebiti i vojno intervenirati na srpski napad, a umjesto toga su dopustili zločin, rekao je.
Kako je kazao, rane nikada neće zacijeliti, niti će se zločin ikada zaboraviti. "Želimo da svako bosansko dijete zna što se dogodilo u Srebrenici. Ovo treba biti pouka i za hrvatski narod jer ste i vi imali Vukovar", zaključio je.
Izložba Srebrenički inferno gostovala je osim u Splitu, i u Gospiću, Rijeci, Puli, Zadru, te u Kairu i Turskoj.