Sudionici rasprave, kako ističu iz magazina Banka, raspravljali su o pitanjima može li fleksibilizacija tržišta rada poboljšati gospodarstvo, ali i povećati sigurnost za radnika, a u raspravi su iznijeta i različita mišljenja, primjerice mišljenja kako će oni koji ne žele poštivati zakone u svakom slučaju zaobilaziti pravne norme, kako Zakon o radu (ZOR) treba pustiti na miru, itd.
Po mišljenju Predraga Bejakovića s Instituta za javne financije, ne treba paziti na sigurnost radnih mjesta, nego na sigurnost zapošljivosti i pri tome se potruditi da kvalifikacijama budemo zanimljivi poslodavcima.
Hrvatska s obzirom na kulturu i radnu etiku mora pronaći vlastiti model fleksibilizacije, a ne preslikati model Danske ili Nizozemske s obzirom na bitno drugačiju kulturu, smatra Bejaković.
Željko Mrnjavac s Ekonomskog fakulteta u Splitu nema dvojbe treba li fleksibilizacija ili ne. Zakonom su regulirane stavke kao što je rad nedjeljom, ali bez obzira na to one se ne provode, stoga pravne norme ne predstavljaju barijeru za prilagođavanje rada tržišnim uvjetima, kazao je Mrnjavac koji smatra kako pozornost treba usmjeriti na kreiranje novih poslova, umjesto na očuvanje postojećih.
Željko Potočnjak s Pravnog fakulteta u Zagrebu tvrdi kako su radi kolektivnih ugovora sindikati u boljoj poziciji od poslodavaca te su u ZOR-u, prilikom usklađivanja s pravnim stečevinama EU, uspjeli ostvariti interese koje nisu u skladu s koncepcijom fleksibilnosti.
Stav vlade je kako ZOR ne treba mijenjati te da je dovoljno fleksibilan, kazao je Marko Krištof iz Ministarstva rada.
Ana Milićević Pezelj iz SSSH pak kaže kako bi trebao popustiti pritisak da se ide u izmjene ZOR-a jer se daljnja fleksibilizacija može postići mijenjanjem drugih zakona.
Nataša Novaković iz HUP-a kazala je kako bi fleksibilnost rada olakšala poslodavcima zapošljavanje, ali i lakše mijenjanje pozicija zaposlenika unutra tvrtke.