Na ovaj se način isključuje diskrecijsko pravo pri pokretanju ovrha, koje će se sada pokretati automatski, a dug će se blokirati po isteku mjesec dana, kazala je Salmić te najavila da primjena ovog sustava na području cijele zemlje počinje u rujnu.
Komentirajući inicijativu Vlade da poboljša naplatu u Hrvatskoj i problem nelikvidnosti riješi donošenjem zakona o financijskom poslovanju, koji uskoro ide u saborsku proceduru, generalni direktor Badela 1862 Srđan Oreb istaknuo je kako se Vlada morala uhvatiti u koštac s nelikvidnošću, te da je bilo potrebno uvesti red u naplatu poreza.
Zakon je, kazao je Oreb, usmjeren protiv onih koji otvaraju tvrtke, ostaju dužni i onda otvaraju nove, što je sve postalo vrlo razrađen "sport" u Hrvatskoj.
No upozorio je da će se taj zakon trebati vrlo pažljivo provoditi, jer ako s jedne strane Porezna uprava i banke budu povećavali presiju na gospodarstvo, a s druge je strane pad industrijske proizvodnje i potrošnje, cijeli će se sustav raspasti.
Govoreći o tome kako uočiti potencijalno rizičnog klijenta direktor poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke Nenad Mećava objasnio je kako banka ima sustav ranih upozorenja te na vrijeme može prepoznati slabosti klijenta praćenjem transakcija na njegovu računu.
Izvršni direktor Sektora upravljanja kreditnim rizicima RBA Dubravko-Ante Mlikotić iznio je podatke o lošim plasmanima za hrvatski bankarski sektor - krajem 2011. takvih je plasmana bilo 12,4 posto. Problematičnih plasmana poduzećima bilo je čak 20,1 posto, dok je kod stanovništva taj udio 8,6 posto.
Generalna direktorica agencije za naplatu potraživanja EOS Matrixa Barbara Cerinski predstavila je profil prosječnog hrvatskog dužnika na temelju istraživanja na uzorku od 2.000 građana.
"To je 41-godišnji muškarac, Zagrepčanin, srednje stručne spreme i zaposlen koji je dužan na tekućem računu, po kreditnim karticama, za kredite i za telekomunikacijske usluge. On je spreman dugovanja platiti obročno i za to mjesečno izdvojiti 850 kuna".
Za usporedbu, u 2011. prosječan je dužnik bila žena iste dobi i stručne spreme, koja je bila spremna obročno platiti obveze i za to izdvojiti isti mjesečni iznos. Ona je prošle godine imala 3.431 kunu dospjelih potraživanja na tekućem računu, 7.890 kuna po kreditnim karticama, 4.959 kuna bila je dužna za razne kredite te 735 kuna za telekomunikacijske usluge.
"Osim što se u godinu dana promijenio spol prosječnog dužnika, za 15,6 posto porasli su njegovi dugovi na tekućem računu, dugovi po kreditnim karticama smanjili su se za 2,6 posto, po kreditu za 1 posto, ali su se dugovi za telefonske račune povećali 12 posto", kazala je Cerinski.
Predsjednik Udruženja leasing društava HGK i član Uprave S-Leasinga Darko Urukalović navodi da je 19 posto leasing portfelja u kašnjenju s plaćanjem, a 15 posto portfelja u kašnjenju je više od 120 dana. Pritom trgovačka društva čine 90 posto dužnika, a stanovništvo 8 posto, prenosi Banka.