KAIRO
Iz Egipta stižu posve oprečne informacije o zdravstvenom stanju bivšeg predsjednika Hosnija Mubaraka, pa je tako nacionalna agencija MENA objavila vijest da je Mubarak klinički mrtav, a to su potom opovrgli vojni izvori i njegov odvjetnik. Agencija MENA javila je, pozivajući se na liječničke izvore, kako je Mubaraku prestalo kucati srce, te da su liječnici proglasili kliničku smrt nakon neuspjelog pokušaja oživljavanja.Mubarakov odvjetnik Farid el-Deeb izjavio je jednu lokalnu TV-postaju kako je svrgnuti egipatski predsjednik u komi, ali još uvijek živ, te da su pokušaji oživljavanja ipak bili uspješni, a tu vijest su potvrdili i vojno-sigurnosni izvori. Državna televizija je najavila kako će službena izjava o stanju Hosnija Mubaraka "biti izdana vrlo skoro". Zasad se samo pouzdano zna da je Mubarak u vojnoj bolnici u Kairu nakon što je pretrpio srčani i moždani udar i pao u komu, te da je disao uz pomoć aparata. Mubarak (84) je imao niz ozbiljnih zdravstvenih problema otkako je zbačen u veljači prošle godine. On je bio u medicinskom krilu civilnog zatvora Torah otkako je 2. lipnja osuđen na doživoptni zatvor za svoju ulogu u ubijanju prosvjednika.
JERUZALEM - Mir i budućnost svijeta, posebice Bliskog istoka bile su glavne riječi na otvaranju konferencije "Facing Tomorrow 2012" koja je u utorak otvorena u Jeruzalemu, u nazočnosti izraelskog predsjednika Shimona Peresa, hrvatskog predsjednika Ive Josipovića te brojnih drugih uglednih gostiju, među kojima i bivši američki državni tajnik Henry Kissinger i bivši britanski premijer Tony Blair. Shimon Peres pokrenuo je održavanje ove tradicionalne godišnje konferencije koja je ove godine održavajući se četvrti puta okupila više od 4 tisuće sudionika iz 20 zemlja. Oni će tijekom tri dana raspravljati o brojnim temama, od politike i stanja u svijetu, do gospodarske krize, znanosti i umjetnosti. Konferenciju je otvorio izraelski predsjednik koji je održao govor u čast Henrya Kissingera te mu nakon toga uručio najviše izraelsko predsjedničko odličje. Peres je podsjetio na sve uspjehe koje je Kissinger postigao tijekom svoje dugogodišnje političke karijere, ističući kako je on zasigurno jedan od najvećih političara današnjice. Josipović je sudjelovao na otvaranju konferencije a prije njezina početka sastao se s Blairom, s kojim je razgovarao o stanju u regiji i drugim svjetskim temama.
MOSKVA - Iran i svjetske sile nisu uspjeli prevladati razlike oko iranskog nuklearnog programa na sastanku u utorak i jedino što su se dogovorile je to da će održati tehnički sastanak u Istanbulu 3. srpnja, izjavila je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton. Ashton je predvodila izaslanstvo, u kojemu su bili predstavnici SAD-a, Kine, Rusije, Francuske, Britanije i Njemačke, na dvodnevnim razgovorima u Moskvi. Ona je rekla novinarima da su ostale velike razlike između dviju strana. "Izbor je na Iranu. Mi očekujemo da Iran odluči je li voljan poduzeti diplomatske napore i koncentrirati se na konkretne korake za izgradnju povjerenja kako bi odagnao zabrinutost međunarodne zajednice", rekao je Ashton novinarima po završetku razgovora. "Međutim, to je vrlo, vrlo dug put", istaknula je. Također je rekla da će sastanak u Istanbulu biti usredotočen na tehničke detalje, a ne na šira politička pitanja. Šest sila žele da Teheran obustavi obogaćivanje urana na razinu koja ga dovodi bliže materijalu pogodnom za stvaranje oružja, ali Iran zahtijeva ukidanje gospodarskih sankcija i priznanje da ima pravo na obogaćivanje urana.
MOSKVA - Glavni iranski pregovarač o nuklearnom programu u utorak je izjavio da se nada da će se uskoro dogovoriti novi diplomatski razgovori sa svjetskim silama nakon što se na razgovorima u Moskvi nisu uspjele riješiti razlike dvije strane glede nuklearnog programa Teherana. Iran i šest sila dogovorili su nakon dvodnevnih razgovora u Moskvi samo tehnički sastanak u Istanbulu 3. srpnja, rekla je Catherine Ashton, Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku. "Nadamo se da se na tom tehničkom sastanku mogu postići prihvatljivi zaključci i iznijeti prijedlozi kako bi gospođa Ashton i ja mogli donijeti odluku glede vremena i mjesta idućih pregovora", rekao je novinarima iranski pregovrač Saeed Jalili. "U ovoj rundi pregovora rasprave su bile izravnije, ozbiljnije i realističnije", ocijenio je Jalili unatoč toga što razgovori u Moskvi nisu uspjeli otkloniti zabrinutosti zapadnih sila da iranski nuklerani programa prikriva ambicije razvoja atomskog oružja.
BERLIN - Skupina ministara vanjskih poslova zemalja Europske unije pozvana da razmotri budućnost Europske unije pozvala je u preliminarnom izvješću, objavljenomu u utorak u Berlinu, na stroži središnji nadzor nacionalnih proračuna. Skupina, koju je inicirao njemački ministar Guido Westerwelle s ministrima Belgije, Danske, Italije, Luksemburga, Austrije, Nizozemske, Poljske, Portugala, Šapnjolske i predstavnika Francuske, rekla je da je EU-u potrebna snažnija integracije njene monetarne unije kako bi se osiguralo da euro bude "nepovratan" proces. "Kako bi se riješila aktualna kriza mi moramo imati konsolidaciju proračuna, poticanje rasta i solidarnosti", rekao je Westerwelle. Njemačka je predsjedala trima sastancima skupine. Ministri će svoje zaključke objaviti na jesen, nakon još jednog sastanka u Španjolskoj koji bi trebao biti održan u srpnju. Westerwelle je u svojim komentarima izvješća rekao da je Europi potrebna jasnja dugoročna perspektiva kako bi se povratilo povjerenje građana i ulagača. Ministri su od Europske komisije zatražili da ostane motor procesa donošenja odluka u Europi i, kao i njemačka kancelarka Angela Merkel, pozvali na snažnije središnje ovlasti nad nacionalnim proračunima. "U tom kontekstu moramo iskušati i mogućnost snažnije uloge europskih institucija nad nacionalnim proračunima", stoji u izvješću. Ministri su se složili oko interesa da se ispita može li trajna shema pomoći u eurozoni, Europski stabilizacijski mehanizam, jednoga dana postati europska verzija Međunarodnog monetarnog fonda.
NEW YORK - Za mirovne napore UN-a u Siriji vrijeme istječe kako eskalacija nasilja povećava broja broj ubijenih u sukobima i dovodi do novih kršenja ljudskih prava, rekao je u utorak visoki dužnosnik UN-a. "Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon i dalje je ozbiljno zabrinut jačanjem nasilja i povećanjem broja mrtvih, kao i nastavkom kršenja ljudskih prava i nezadovljavanjem humanitarnih potreba", rekao je Oscar Fernandez-Taranco, pomoćnik glavnog tajnika UN-a za politička pitanja. Ban je prošlog mjeseca rekao da je u sukobu u Siriji ubijeno najmanje 10.000 osoba, no diplomati UN-a kažu da ja stvaran broj mnogo veći. "Posebno uzbunjuje stanje u Homsu", rekao je Fernandez-Taranco Vijeću sigurnosti tijekom rasprave o Bliskom istoku. "Tragične ljudske patnje uslijed eskalacije sukoba traže žurne i usklađene napore na izbjegavanju punog građanskog rata", rekao je.
LOS CABOS - Napetosti između Velike Britanie i Argentine oko Falklandskog otočja izazvale su u utorak neugodnu situaciju između argentinske predsjednice Cristine Fernandez i britanskog premijera Davida Camerona na summitu skupine G20. Fernandez je 30 godina nakon Falklandskog rata pokrenula široku diplomatsku ofenzivu za potporu argentinskim zahtjevima za otočjem pod britanskom upravom. Ona je London optužila za zadržavanje "kolonijalnih enklava" i zatražila razgovore o suverenitetu. Cameron je u Meksiku prišao Fernandez kako bi joj zahvalio za podršku predloženoj reformi europskog bankarskog sustava i potom, po njenom glasnogovorniku, postavio pitanje Falklanda. Fernandez mu je odgovorila ponudivši mu omotnicu, koju je imala među svojim spisima, u kojoj je bilo nekoliko desetaka rezolucija Ujedinjenih naroda kojima se traži dijalog o tim otocima u južnom Atlantiku. "On je odgovorio da neće razgovarati o suverenitetu na što je Fernandez odgovorila da ni ona ne želi raspravljati o suverenitetu i da samo želi razgovarati o zahtjevima UN-ovih rezolucija", rekao je glasnogovornik argentinske predsjednice. Cameron je "odbio primiti omotnicu i otišao", rekao je glasnogovornik argentinskoj televiziji sa summita.
QUITO - Osnivač Wikileaksa Julian Assange zatražio je politički azil u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu i dužnosnici te južnoameričke države razmatraju njegov zahtjev, rekao je u utorak ekavdorski ministar vanjskih poslova. "Ekvador proučava i analizira njegov zahtjev", rekao je ministar Ricardo Patino novinarima u Quitu. Assange je suočen s izručenjem Švedskoj radi ispitivanja zbog navodnih seksualnih prijestupa nakon što je najviši britanski sud prošlog tjedna odbacio zahtjev da se njegov slučaj ponovno razmotri. Assange, koji u Švedskoj nije kazneno optužen i niječe bilo kakvu krivnju, tvrdi da je njegov slučaj politički motiviran zbog objave dokumenata 2010. na njegovim internetskim stranicama koji su razbjesnili SAD. Švedski tužitelji žele Assangea ispitati zbog navoda o silovanju i seksualnom napastvovanju dvije bivše volonterke Wikileaksa.