Dow Jones indeks ojačao je 1,31 posto, na 12.573 boda, dok je S&P 500 porastao 1,17 posto, na 1.324 bodova, a Nasdaq indeks 1,19 posto, na 2.843 boda.
Unatoč znatnom rastu cijena dionica, na tržištu vlada nesigurnost po pitanju je li 100 milijardi eura međunarodne pomoći španjolskim bankama dovoljno za suzbijanje dužničke krize u toj članici eurozone.
Ulagači nisu u to uvjereni, pa su jučer prinosi na 10-godišnje španjolske državne obveznice dosegnuli 6,86 posto, najvišu razinu od uvođenja eura 1999. godine. Razina od 7 posto smatra se dugoročno neodrživom cijenom financiranja.
Kako se bliže parlamentarni izbori 17. lipnja, sve su veća strahovanja od izlaska Grčke iz eurozone u slučaju pobjede stranaka koje se protive mjerama štednje, koje je bivša vlada dogovorila kako bi dobila međunarodnu pomoć.
To bi izazvalo velike poremećaje na financijskim tržištima, pa raste i cijena kreditiranja ostalih prezaduženih članica eurozone. Jučer su prinosi na 10-godišnje obveznice Italije skočili za 0,47 postotnih bodova, na 6,02 posto, pa dio analitičara smatra da je to iduća zemlja kojoj će trebati neki oblik međunarodne financijske pomoći.
Ulagače je jučer ohrabrila tek izjava Charlesa Evansa, predsjednika Fedove podružnice u Chicagu, da podržava politiku koja će ubrzati rast zapošljavanja, uključujući rekordno niske kamatne stope sve dok stopa nezaposlenosti znatnije ne padne.
Prošloga je tjedna predsjednik Feda Ben Bernanke kazao da je središnja banka spremna reagirati, ako to bude potrebno, no nije kazao ništa određenije.
Nada u nove poticajne monetarne mjere potaknula je jučer rast cijena dionica u svih 10 sektora S&P 500 indeksa. Među najvećim je dobitnicima bio energetski sektor jer je cijena nafte porasla, odmaknuvši se od najnižih razina u osam mjeseci.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,76 posto, na 5.473 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,33 posto, na 6.161 bod, a pariški CAC 0,14 posto, na 3.046 bodova.