Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
8. lipnja 2012.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Ove godine ipak regresi i jubilarne nagrade, ali manji dodaci za radni staž?
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
8.06. 97.430.000 327.430.000 77.430.000 0,32
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 73.210.000 0,23 1 mjesec 2.700.000 1,20 3 mjeseca 900.000 3,3 više od 3 mjeseca 620.000 2,5 Ukupno 77.430.000 0,32
Pozajmice deviza
Valuta Promet u eurima Kamatna stopa (%) EUR 1 tjedan 1.500.000 2,5 EUR 1 mjesec 5.000.000 3,0
Izvor: Tržište novca Zagreb
Na Tržištu novca Zagreb danas su potražnja i ponuda smanjeni, zbog čega su i kamatne stope bile niže, a najviše je ugovoreno prekonoćnih pozajmica.
Ukupna ponuda na Tržištu novca danas je bila nešto iznad 327,4 milijuna kuna, što je 35 posto manje nego u srijedu. Istodobno, potražnja je dosegnula 97,43 milijuna kuna, što je oko 80 posto manje.
Unatoč znatno većoj ponudi, potražnja nije u cijelosti pokrivena zbog limita sudionika i niske kamatne stope.
Najviše je ugovoreno prekonoćnih pozajmica, 73,21 milijun kuna, pri čemu je kamatna stopa iznosila 0,23 posto ili 0,27 postotnih bodova manje nego u srijedu. Pozajmicama s rokom vraćanja za mjesec dana ugovoreno je 2,7 milijuna kuna, uz kamatu od 1,2 posto, što je 0,24 postotna boda više nego u srijedu.
Ugovoreno je i 900.000 kuna pozajmica na rok od tri mjeseca po cijeni od 3,3 posto te 620.000 kuna pozajmica s rokom vraćanja iznad tri mjeseca, uz kamatu od 2,5 posto.
Ukupni promet na Tržištu novca danas je tako dosegnuo 77,43 milijuna kuna, dok je prosječna kamatna stopa smanjena s u srijedu zabilježenih 0,93 na 0,32 posto.
„Na Tržištu novca ponuda novca višestruko nadmašuje potražnju. Unatoč obilnoj ponudi, potražnja nije u potpunosti namirena zbog limita sudionika i niske kamatne stope“, navodi se u priopćenju s Tržišta novca.
Ujedno, trgovalo se danas i devizama na rok od tjedan i mjesec dana. Pritom je 1,5 milijuna kuna eura plasirano po cijeni od 2,5 posto, a 5 milijuna po 3 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: promet tek 4,3 milijuna kuna, pad Crobexa
Redovni promet Zagrebačke burze iznosio je danas svega 4,3 milijuna kuna, a dionički su indeksi trgovanje završili s minusom, Crobex za 0,55 posto, na 1.635,82 boda, a Crobex10 za 0,87 posto, na 891,85 bodova.
Produženi je vikend utjecao na vrlo nizak burzovni promet, a 4,3 milijuna kuna redovnog prometa najniži je promet od 2. siječnja ove godine kada je iznosio 4,04 milijuna kuna.
Milijunski promet danas su ostvarile samo dionice HT-a kojih je protrgovano za 1,5 milijuna kuna, a cijena im je pala 1,87 posto, na 191,86 kuna.
Po prometu slijede dionice Đuro Đaković Holdinga kojih je prodano za 389,7 tisuća kuna, uz pad cijene za 1,25 posto, na 68,62 kune.
Promet dionicom Atlantske plovidbe iznosi 350,6 tisuća kuna, a cijena im je porasla za 1,29 posto, na 266,49 kuna.
Uz promet od 260 tisuća kuna, povlaštenoj dionici Adris grupe cijena je pala za 1,22 posto, na 210,90 kuna.
Među dionicama koje su trgovanje završile s padom cijene su i primjerice dionice Ingre s padom za 0,49 posto, Atlantic grupe za 0,82 posto, Belja za 1,61 posto, Hrvatske poštanske banke za 2,18 posto, Luke Rijeka za 3,20 posto, dok su cijene porasle dionicama Dalekovoda za 1,73 posto, Valamar Adria Holdinga za 2,47 posto, itd.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 112,00 113,00 113,00 99.820,00 0,44%
ATGR-R-A 486,00 490,00 486,00 151.088,03 -0,82%
DLKV-R-A 105,70 112,00 112,00 124.356,70 1,73%
HT-R-A 191,61 197,20 191,86 1.476.624,13 -1,87%
IGH-R-A 699,99 731,70 723,88 45.058,22 6,30%
INA-R-A 3.600,00 3.600,00 3.600,00 43.200,00 1,41%
INGR-R-A 6,00 6,19 6,04 209.337,44 -0,49%
LKPC-R-A 700,00 700,00 700,00 1.400,00 1,45%
MGMA-R-A 0,71 0,72 0,71 1.197,40 -2,74%
PODR-R-A 220,00 220,05 220,00 71.943,00 -1,72%
PTKM-R-A 239,55 242,60 242,60 87.796,37 0,33%
ULPL-R-A 264,00 272,49 271,00 13.069,45 0,37%
VERN-R-A 54,07 55,00 54,07 2.725,70 -1,69%
VIRO-R-A 450,01 452,02 450,01 32.951,26 -2,17%
Redovno Tržište
ACI-R-A 2.399,00 2.399,00 2.399,00 2.399,00 6,62%
ADRS-P-A 210,90 214,00 210,90 260.149,80 -1,22%
ARNT-R-A 84,44 89,00 84,50 4.713,17 1,43%
ATLN-R-A 31,90 31,91 31,91 5.041,38 4,79%
ATPL-R-A 260,99 267,44 266,49 350.607,39 1,29%
BLJE-R-A 73,10 74,00 73,50 84.901,55 -1,61%
CEBA-P-A 190,50 190,50 190,50 14.478,00 -5,46%
DDJH-R-A 66,31 70,40 68,62 389.720,14 -1,25%
DIOK-R-A 23,06 24,99 24,99 8.012,56 -1,96%
ERNT-R-A 910,00 925,87 920,01 235.782,11 0,00%
HPB-R-A 1.839,00 1.839,00 1.839,00 31.263,00 -2,18%
HUPZ-R-A 1.000,00 1.000,00 1.000,00 26.000,00 0,00%
JDBA-R-A 1.405,00 1.405,00 1.405,00 30.910,00 -3,10%
JDPL-R-A 76,05 78,50 78,50 4.592,30 -1,86%
KODT-R-A 1.000,00 1.000,00 1.000,00 3.000,00 2,04%
KOKA-R-A 120,00 120,00 120,00 6.000,00 6,46%
KORF-R-A 90,00 91,36 91,36 195.867,40 2,47%
KRAS-R-A 375,00 375,02 375,02 45.000,20 0,01%
KSST-R-A 811,00 860,00 860,00 20.422,18 6,04%
LEDO-R-A 5.200,00 5.200,27 5.200,00 10.400,27 -2,79%
LKRI-R-A 120,15 125,97 121,00 35.597,66 -3,20%
LPLH-R-A 51,56 52,25 51,56 5.881,78 0,74%
LRH-R-A 2.577,00 2.578,00 2.578,00 18.044,00 5,31%
LURA-R-A 410,00 410,00 410,00 2.050,00 -3,53%
PBZ-R-A 500,00 500,02 500,00 8.000,04 0,00%
PUNT-R-A 1,67 1,67 1,67 501,00 4,38%
RIVP-R-A 11,26 11,30 11,26 19.918,10 -0,09%
SLDM-R-A 28,00 28,00 28,00 4.760,00 0,00%
THNK-R-A 967,00 967,00 967,00 9.670,00 0,73%
TISK-R-A 178,99 178,99 178,99 1.073,94 2,28%
TUHO-R-A 1.007,00 1.016,00 1.007,00 11.167,00 0,10%
VLDS-R-A 4,10 4,11 4,10 2.463,14 -2,61%
VPIK-R-A 72,16 73,99 72,16 15.518,58 -1,42%
ZABA-R-A 36,61 36,99 36,99 88.155,08 -0,03%
MTP
HDBK-R-A 145,01 145,01 145,01 13.920,96 0,00%
SLDR-R-A 153,20 153,20 153,20 1.991,60 1,44%
VLHO-R-A 69,00 69,00 69,00 69,00 3,60%
Ukupan promet
4.328.610,03
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih
fondova
Mirex porastao o0,24 osto
Indeks Mirex, prosječna vagana vrijednost četiri obvezna mirovinska fonda, u srijedu je porastao za 0,24 posto, na 162,3499 bodova, pokazuju podaci HANFA-e.
Rast indeksa posljedica je skoka vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Pritom je vrijednost Erste Plavog bila viša za 0,36 posto, na 164,8431 bodova. Vrijednost PBZ Croatia osiguranja porasla je za 0,29 posto, na 151,4437 bodova, a fonda AZ za 0,23 posto, na 167,6861 bodova.
Vrijednost Raiffeisena bilježila je skok za 0,16 posto, na 160,0287 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
05.06. 06.06.
Mirex 161,9647 162,3499 0,24
AZ OMF* 167,2990 167,6861 0,23
Erste Plavi OMF. 164,2494 164,8431 0,36
PBZ Croatia osig.OMF 151,0056 151,4437 0,29
Raiffeisen OMF 159,7659 160,0287 0,16
AZ benefit DMF** 175,7668 175,9586 0,11
AZ profit DMF 197,8369 198,9208 0,55
Croatia osiguranje DMF 118,5069 119,0060 0,42
Erste Plavi Expert DMF 136,2309 136,8725 0,47
Erste Plavi Protect DMF 142,4663 142,7511 0,20
Raiffeisen DMF 152,1489 152,3664 0,14
Auto Hrvatska ZDMF 105,9758 106,2783 0,29
AZ Dalekovod ZDMF*** 187,9560 188,9044 0,50
AZ Hr. kontrola zračne plov. 183,0095 183,9955 0,54
AZ VIP ZDMF 196,8543 197,9111 0,54
AZ Zagreb ZDMF 142,3152 143,0957 0,55
ZDMF cestarski fond 125,1485 125,2420 0,07
ZDMF Croatia osiguranje 103,8346 104,2641 0,41
ZDMF Ericsson N. Tesla 164,2734 164,6855 0,25
ZDMF HEP grupa 108,4262 108,8706 0,41
ZDMF Hrvatskih autocesta 119,7759 120,1677 0,33
ZDMF Hr. liječničkog sind. 170,3740 170,8734 0,29
ZDMF Novinar 150,9764 151,4047 0,28
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 125,6316 125,5534 -0,06
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 105,9813 106,4250 0,42
ZDMF T-HT 140,6150 140,7506 0,10
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 12.460 12.127 Tokyo/Nikkei 8.459 8.533 London/FTSE-100 5.416 5.447 Frankfurt/DAX 30 6.113 6.144
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu je u četvrtak S&P 500 indeks ostao gotovo nepromijenjen jer je nakon komentara predsjednika Feda Bena Bernankea splasnula nada da će američka središnja banka uskoro olabaviti monetarnu politiku.
Dow Jones indeks ojačao je 46 bodova, ili 0,37 posto, na 12.460 bodova, dok je S&P 500 oslabio 0,01 posto, na 1.314 bodova, a Nasdaq indeks 0,48 posto, na 2.831 bod.
U prva tri dana ovoga tjedna S&P 500 indeks osvojio je gotovo 3 posto, a na početku jučerašnjeg trgovanja činilo se da će se njegov uspon nastaviti jer je ulagače ohrabrilo smanjenje ključne kamate kineske središnje banke za 0,25 postotnih bodova.
Smanjenjem cijene novca, po prvi puta nakon gotovo četiri godine, kineske monetarne vlasti nastoje ubrzati rast gospodarstva koje u posljednje vrijeme posustaje.
Ulagači su se nadali da će i druge vlasti najvećih svjetskih gospodarstava olabaviti monetarnu politiku zbog usporavanja rasta i dužnička krize.
No, nakon što je u srijedu razočarala Europska središnja banka, poručivši da neće rješavati probleme za koje su zaduženi političari, jučer je ulagače pokolebao i predsjednik Feda Bernanke.
Doduše, u izvješću Kongresu kazao je da je središnja banka spremna reagirati, ako će to biti nužno za poticanje gospodarstva, no nije izričito najavio nikakve nove mjere u bliskoj budućnosti.
„Tržište ovisi o jeftinom novcu, a Bernankeov je posao da ne povlači okidač dok nije baš nužno da se situacija stabilizira. No, nakon prilično jasnih stavova nekoliko dužnosnika Feda o mogućem daljnjem labavljenju monetarne politike, Bernanke je razočarao“, kaže Phil Flynn, analitičar u tvrtki PFG Best.
Oprez ulagača posljedica je i zabrinutosti zbog dužničke krize u Španjolskoj. Jučer je agencija Fitch smanjila kreditni rejting te članice eurozone na BBB, samo dva stupnja od bezvrijednog statusa, i dodijelila joj negativnu prognozu.
Na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,18 posto, na 5.447 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,82 posto, na 6.144 boda, a pariški CAC 0,42 posto, na 3.071 bod.
Europske dionice pale su u petak s najviših ovotjednih razina nakon što su splasnule nade u poticajne mjere središnjih banaka širom svijweta a podaci razočarali, pri čemu su najveći gubitnici bile cikličke dionice, poput onih u bankovnom i rudarskom sektoru.
Indeks Londonske burze FTSE pao je 0,6 posto na 5.416 bodova, indeks Frankfurtske burze DAX za 0,5 posto na 6.113 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 0,9 posto i iznosio 3.043 boda.
Očekivanja da bi Španjolska u narednim danima mogla dobiti pomoć za svoje posrnule banke poduprla su pak španjolski burzovni indeks IBEX, koji je tako bio u plusu 1,1 posto.
Podaci su pokazali da su njemački izvoz i uvoz oštro pali u travnju, što je najnoviji znak da najveće europsko gospodarstvo počinje osjećati posljedice dužničke krize eurozone.
Raspoloženje je također pokvarilo snižavanje kreditnog rejtinga Španjolske, za tri razine, pri čemu su u agenciji Fitch upozorili na moguće dodatno sniženje ako se trošak restrukturiranja banaka poveća a grčka kriza produbi.
Cikličke dionice na koje utječe gospodarsko okruženje bile su najveći gubitnici, pa su tako sektori osnovnih resursa, banaka i proizvođača automobila i automobilskih dijelova pali u rasponu od 1,7 do 3,4 posto.
Cijene dionica kompanije Evraz pale su za 3,9 posto, a kompanije Eurasian Natural 4,2 posto. Rio Tinto izgubio je na vrijednosti 4,6 posto, a Vedanta Resources 5,3 posto. Od banaka cijene dionica Commerzbank pale su tri posto, a Credit Agricole za 1,9 posto.
Analitičari ističu da su izostanak jasnog znaka predsjednika američke središnje banke Bena Bernankea o mogućnosti daljnjeg kvantitativnog ublažavanja monetarne politike radi poticajnja rasta i nepromijenjena politika britanske središnje banke Bank of England naveli investitore na zaključak da u doglednoj budućnosti od njih ne treba očekivati poticajne mjere za gospodarstvo.
Poduzeća općenito dobro posluju a nervozu na tržištu izaziva izostanak hrabrih koraka europskih političara za rješavanje dužničke krize i neodlučnost središnjih banaka da najave nove mjere za poticanje gospodarskog rasta.
Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je 2,09 posto i iznosio 8.459 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,2468 1,2574 1,2434
USD/JPY* 79,59 79,75 79,09
GBP/USD* 1,5416 1,5536 1,5401
USD/CHF* 0,9626 0,9657 0,9547
*Izvor: REUTERS
Euro je u petak značajnije oslabio prama dolaru i jenu na međunarodnim tržištima, nakon što je dan ranije Španjolskoj snižen kreditni rejting a nisu mu na ruku išli ni novi slabi pokazatelji iz gospodarstava Italije i Njemačke.
Euro je tako prema dolaru oslabio 0,8 posto i njime se trgovalo po 1,2446 dolara. Spustio se tako s najviše razine u dva tjedna od 1,2625 dolara, koju je dosegnuo u četvrtak nakon što je kineska središnja banka neočekivano snizila ključnu kamatnu stopu.
Jedinstvena europska valuta oslabjela je i 1,3 posto prema jenu, na 98,55 jena, jer su ulagači utočište za kapital tražili u sigurnim valutama poput japanske. U takvim okolnostima i dolar je oslabio prema jenu, i to za 0,5 posto, na 79,27 jena. Negativno je danas na tržištima odjeknula vijest da je međunarodna agencija Fitch snizila rejting Španjolskoj koji je sada svega dva stupnja iznad ocjene 'bezvrijedno'. Agencija je signalizirala mogućnost daljnjeg sniženja rejtinga s obzirom na nastojanja vlade u Madridu da restrukturira tamošnje posrnule banke.
Kako se doznaje iz upućenih izvora u Europskoj uniji i Njemačkoj, očekuje se da će Španjolska preko vikenda zatražiti paket pomoći kako bi poduprla teškoćama pogođene banke, što ističe ranjivost financijskog sektora te zemlje.
"Euro je vrlo važno pitanje a Španjolska se nalazi u ozbiljnim problemima. Tako će biti sve dok se ne pronađe odgovarajuće rješenje. Euro je u opasnoj zoni i dolar će u takvom okruženju jačati. Prognoziramo da će euro do kraja rujna oslabjeti na razine od 1,18 do 1,2 dolara", kazao je Dieter Merz iz švicarske banke MIG.
Euro je također pogodio podatak o padu talijanske industrijske proizvodnje u travnju koji je bio daleko veći nego što se očekivalo. Ulagače su obeshrabrili i podaci iz Njemačke o najoštrijem padu njemačkog uvoza u protekle dvije godine. Analitičari većinom predviđaju da bi se euro mogao naći pod novim pritiscima idući tjedan kada će se pozornost tržišta ponovno usmjeriti na politička previranja u Grčkoj pred izbore 17. lipnja. Pobjeda stranaka koje ne podupiru međunarodne pakete pomoći mogla bi povećati vjerojatnost izlaska Grčke iz eurozone.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 7.06. USLIB 0,15900 0,002 0,24075 0,46785 0,73690 7.06 EULIB 0,26036 - 0,33393 0,58350 0,89750
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi od 9. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5648 6,0635 9,3636 7,6397 6,2987 9,1901
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) ojačala prema euru za 0,06 posto u odnosu na tečajnu listu od srijede, a u odnosu na tečajnicu od prošlog petka za 0,09 posto.
Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,564854 kune.
Na vrijednosti su prema kuni ovoga tjedna izgubile i ostale promatrane inozemne valute. Američki je dolar na tjednoj razini oslabio za 1,36 posto, britanska funta za 0,47 posto, a švicarski franak za 0,13 posto.
Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 6,063525 kuna, funte 9,363602 kune, a franka 6,298796 kuna. U odnosu na tečajnicu utvrđenu u srijedu, 6. svibnja, kuna je ojačala prema franku za 0,11 posto, a ojačala je i prema funti za 0,04 posto, dok je prema dolaru oslabila za 0,09 posto.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi od 9. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6200 6,2642 9,6062 6,6372 OTP Banka Hrvatska 7,6135 6,2144 9,5460 6,4343 Štedbanka 7,6414 6,2642 9,5387 6,4165 Partner banka 7,6200 6,2573 9,5477 6,4566 Erste&Steiermarkische 7,6120 6,2460 9,6270 6,4780 Hrvatska poštanska banka 7,6100 6,3021 9,6842 6,5144 Splitska banka 7,6200 6,2473 9,6118 6,4926 Podravska banka* 7,7487 6,2695 9,6072 6,4554 Istarska kreditna banka 7,6150 6,2450 9,4197 6,4927 Karlovačka banka 7,6190 6,2580 9,6639 6,5008 Croatia banka 7,6178 6,2090 9,5508 6,4310 Volksbank 7,6550 6,2636 9,6351 6,5193 Hypo Group Alpe-Adria 7,6200 6,2640 9,6050 6,4900 Fina 7,5800 6,3021 9,6842 6,5144 Privredna banka 7,6100 6,3297 9,5849 6,5066 Centar banka 7,6253 6,2333 9,5976 6,4877
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5875 6,0817 9,3916 6,3176 Zagrebačka banka 7,6100 6,1782 9,4744 6,5504 OTP Banka Hrvatska 7,6000 6,1841 9,4806 6,4082 Štedbanka 7,6110 6,1900 9,4442 6,3530 Partner banka 7,6100 6,2198 9,5032 6,4196 Erste&Steiermarkische 7,6000 6,2112 9,5741 6,4420 Hrvatska poštanska banka 7,6000 6,2090 9,5883 6,4499 Splitska banka 7,6100 6,1685 9,5184 6,4106 Podravska banka* 7,7479 6,1695 9,5672 6,4254 Istarska kreditna banka 7,6050 6,2100 9,4197 6,4625 Karlovačka banka 7,6090 6,2090 9,5882 6,4499 Croatia banka 7,6064 6,1666 9,4853 6,3932 Volksbank 7,6350 6,2333 9,5883 6,4878 Hypo Group Alpe-Adria 7,6100 6,1630 9,5040 6,3890 Fina 7,5700 6,2090 9,5883 6,4499 Privredna banka 7,6000 6,2056 9,4900 6,4422 Centar banka 7,6140 6,2029 9,5508 6,4562
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5421 6,0453 9,3355 6,2799 Zagrebačka banka 7,5100 5,9693 9,1540 6,1506 OTP Banka Hrvatska 7,4868 5,9357 9,2004 6,1579 Štedbanka 7,4968 5,9424 9,0665 6,0989 Partner banka 7,5000 5,9194 9,2219 6,1798 Erste&Steiermarkische 7,5000 5,9202 9,1255 6,1402 Hrvatska poštanska banka 7,5000 5,9180 9,1295 6,1413 Splitska banka 7,5100 5,9504 9,1635 6,1963 Podravska banka* 7,5150 5,9411 9,2103 6,2286 Istarska kreditna banka 7,5000 5,9200 9,2044 6,1507 Karlovačka banka 7,5000 5,9200 9,1419 6,1497 Croatia banka 7,5058 5,9622 9,2512 6,1898 Volksbank 7,5350 5,9604 9,2325 6,2043 Hypo Group Alpe-Adria 7,5100 5,9630 9,2040 6,1890 Fina 7,5000 5,9180 9,1295 6,1413 Privredna banka 7,5000 5,9029 9,2095 6,1279 Centar banka 7,5156 5,9665 9,1950 6,1413
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4950 5,9096 9,0625 6,0891 OTP Banka Hrvatska 7,4747 5,8993 9,1070 6,1139 Štedbanka 7,4668 5,8829 8,9758 6,0379 Partner banka 7,4900 5,8738 9,1880 6,1315 Erste&Steiermarkische 7,4900 5,8960 9,0790 6,1150 Hrvatska poštanska banka 7,4800 5,8173 8,9651 6,0307 Splitska banka 7,5000 5,8898 9,0701 6,1459 Podravska banka* 7,5000 5,8711 9,1203 6,1786 Istarska kreditna banka 7,4900 5,8900 9,1856 6,1161 Karlovačka banka 7,4900 5,8700 9,0647 6,0977 Croatia banka 7,4945 5,9258 9,1856 6,1520 Volksbank 7,5150 5,9301 9,1857 6,1728 Hypo Group Alpe-Adria 7,5000 5,8620 9,1030 6,0880 Fina 7,4800 5,8173 8,9651 6,0307 Privredna banka 7,4900 5,8439 9,1175 6,0667 Centar banka 7,5043 5,9361 9,1763 6,1098
*tečajne liste koje su vrijedile od 7. lipnja
6. Ove godine ipak regresi i jubilarne nagrade, ali manji dodaci za radni staž?
Vlada je danas uputila sindikatima javnih službi prijedlog izmjena Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU) za javne službe po kojem bi se ove godine ipak isplatili regresi, jubilarne nagrade i naknade za dar za djecu, ali bi se dodaci za radni staž od 0,5 posto smanjili na 0,3 posto.
Vlada je odustala od nakane da zaposlenima u javnim službama odmah ukine regres, jubilarnu nagradu i dar za djecu, što je u jutrošnjoj emisiji Hrvatskog radija Poligraf potvrdio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, već im nudi da o tim materijalnim pravima pregovaraju za iduću godinu.
Umjesto toga, uštede na troškovima za zaposlene pokušat će ostvariti ukidanjem božićnice za ovu godinu, kao i smanjenjem naknade za minuli rad sa sadašnjih 0,5 posto na 0,3 posto po godini staža.
Potpredsjednik Vlade i čelnik Vladina pregovaračkog odbora Neven Mimica izjavio je u ponedjeljak, nakon prvog sastanka s predstavnicima sindikata, da je smanjenje državnog proračuna u velikoj mjeri zasnovano na smanjenju troškova za zaposlene, zbog čega je proračunska stavka od 21,5 milijardi kuna za zaposlene u javnom sektoru fiksna.
Upozorio je također da je u prvih pet mjeseci za javni sektor potrošeno 500 do 600 milijuna kuna više od planiranog, te dodao kako se ne radi o trajnom ukidanju božićnica, regresa i drugih prava, nego privremenom odustajanju do gospodarskog oporavka zemlje.
Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Spomenka Avberšek izjavila je Hini kako je smanjenje naknade za radni staž sindikatima neprihvatljivo jer bi to značilo izravno rezanje plaća.
Jedna su stvar regresi, božićnice i slični jednokratni dodaci o kojima se može pregovarati, s obzirom na teško stanje u zemlji, a sasvim druga dodatak za minuli rad koji je dio plaće. Smanjenje tog dodatka najviše bi pogodilo ljude s puno radnog staža, a svima bi još više smanjilo mirovine koje su danas ionako socijalna kategorija, kaže Avberšek.
Nju nije iznenadilo Vladino odustajanje od ukidanja regresa i jubilarne nagrade za ovu godinu jer je isplata regresa i jubilarnih već krenula, a od dara za djecu se odustalo jer su svi "osjetljivi na djecu", pa očekuje da će se najavljene uštede pokušati ostvariti u pregovorima o Granskim kolektivnim ugovorima (GKU).
Nakon pregovora o TKU-u, kojim se regulira razina osnovnih prava, slijede pregovori o GKU-ima za zdravstvo, obrazovanje, znanost, kulturu i socijalnu skrb, a u tim ugovorima su brojni dodaci koje bi Vlada željela srezati.
U GKU-u za zdravstvo su dodaci za uvjete rada, vjernost službi, posebnu odgovornost i minuli rad. Kada bi se to sve ukinulo, plaće u zdravstvenom sustavu pale bi i do 20 posto, upozorava Avberšek.
Ukupni iznos planiranih ušteda na javnom sektoru od dvije milijarde kuna Vlada će nastojati postići proširivanjem pregovora o izmjenama kolektivnih ugovora i na javna poduzeća, kojima je također najavljeno smanjivanje prava, ali i broja zaposlenih.
Ako sindikati javnih službi, kao i državnih službi kojima također uskoro slijede kolektivni pregovori, odbiju sve prijedloge za smanjenje prava, iz Vlade je već najavljeno da će im po potrebi srezati plaće, ali od najavljenih ušteda neće odustati.
Sindikati ne bi smjeli odbiti sve Vladine prijedloge jer bi tada ispali krivcima za propast pregovora, a onda bi Vlada raskinula kolektivne ugovore i uredbama krenula u rezanje. Bolje nam je da sjednemo i dogovorimo rješenja koja će biti prihvatljiva za obje strane, smatra Avberšek.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821