Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
5. lipnja 2012.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u kunama i eurima 5. lipnja
7. Svjetska banka: Hrvatska ne smije preslaba u EU
8. Moody's izmijenio i prognozu za grad Zagreb, kreditni rejting potvrđen
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
5.06. 41.200.000 246.200.000 21.200.000 0,5
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) Prekonoćni 21.200.000 0,5 Ukupno 21.200.000 0,5
Pozajmice deviza
Valuta Promet Kamatna stopa (%) EUR 1 tjedan 1.500.000 1,4
Izvor: Tržište novca Zagreb
Na Tržištu novca Zagreb danas su ponuda i potražnja porasle, a trgovalo se samo prekonoćnim kreditima, pri čemu je kamatna stopa oštro pala.
Ukupna ponuda na Tržištu novca dosegnula je oko 246 milijuna kuna, što je oko 19 posto više nego jučer, dok je potražnja porasla za gotovo 30 posto, na 41,2 milijuna kuna.
Unatoč znatno većoj ponudi, potražnja nije u cijelosti pokrivena zbog iskorištenosti ograničenja kreditora prema onima koji traže pozajmice.
Trgovalo se samo prekonoćnim kreditima. Ugovoreno je 21,2 milijuna kuna prekonoćnih pozajmica, po kamati od 0,50 posto, što je za 0,75 postotnih bodova manja cijena nego jučer.
„I danas je na Tržištu novca značajna prevaga bila na strani ponude kratkoročnih pozajmica. Iako skromna, potražnja nije u cijelosti podmirena zbog limita kreditora“, navodi se u priopćenju s Tržišta novca.
Danas se trgovalo i devizama, pri čemu je 1,5 milijuna eura plasirano na rok od tjedan dana uz kamatnu stopu od 1,40 posto.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
ZSE: promet 10 milijuna kuna, male korekcije indeksa
Redovan promet Zagrebačke burze danas je bio tek nešto veći od 10 milijuna kuna, pri čemu je više od polovice ostvareno trgovanjem dionicama HT-a, a dionički su indeksi blago korigirani, Crobex je porastao za 0,08 posto, dok je Crobex10 pao za 0,14 posto.
Crobex je tako trgovanje završio na 1.638,61 bodu, a Crobex10 na 896,63 boda.
Najtrgovanija je bila dionica HT-a s 5,1 milijuna kuna prometa. Cijena HT-ove dionice je porasla 0,46 posto, na 195,90 kuna. Među milijunaše danas se uvrstila još samo dionica Luke Ploče s prometom od 1,5 milijuna kuna i nepromijenjenom cijenom od 700 kuna. Po prometu slijede povlaštene dionice Adris grupe sa 267,5 tisuća kuna, a cijena im je pala za 0,46 posto, na 214 kuna. Dionica AD Plastika protrgovano je za 259 tisuća kuna, uz pad cijene za 1,59 posto, na 111,20 kuna.
Pad cijene među trgovanijim dionicama zabilježile su primjerice i dionice Ericssona Nikole Tesle za 0,44 posto, Đuro Đaković Holding za 1,17 posto, Konzuma za 1,35 posto, Atlantske plovidbe za 1,89 posto, Luka Rijeka za 2,37 posto, Ingre za 4,52 posto, itd. S rastom pak cijene današnje su trgovanje završile dionice Vira i to za 0,22 posto, Ine za 1,12 posto, Zagrebačke banke za 4,14 posto, a visok rast imala je dionica Liburnia Riviera Hotela, za 19,28 posto, uz promet nešto manji od sto tisuća kuna.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 111,20 112,52 111,20 259.037,75 -1,59%
ATGR-R-A 490,00 495,99 490,00 12.316,97 0,61%
CROS-R-A 5.880,00 6.060,00 5.880,00 95.330,01 -2,00%
DLKV-R-A 110,25 112,50 112,50 52.824,89 -0,44%
HT-R-A 195,01 198,99 195,90 5.103.513,19 0,46%
IGH-R-A 680,00 680,00 680,00 102.000,00 0,00%
INA-R-A 3.590,00 3.600,00 3.600,00 136.770,00 1,12%
INGR-R-A 5,91 6,39 5,91 190.847,04 -4,52%
LKPC-R-A 700,00 700,01 700,00 1.555.400,15 0,00%
OPTE-R-A 22,50 22,50 22,50 2.475,00 -7,18%
PODR-R-A 220,10 222,00 222,00 14.380,50 0,91%
PTKM-R-A 236,50 239,41 238,00 46.705,19 -1,96%
ULPL-R-A 265,00 270,00 266,00 66.477,03 0,38%
VIRO-R-A 446,16 451,00 451,00 178.547,64 0,22%
Redovno Tržište
ADRS-P-A 214,00 215,00 214,00 267.485,00 -0,46%
ARNT-R-A 83,31 83,31 83,31 999,72 -0,23%
ATLN-R-A 30,45 30,47 30,45 12.578,30 -3,36%
ATPL-R-A 255,50 267,00 260,00 141.565,78 -1,89%
BLJE-R-A 72,82 74,78 74,28 75.571,38 2,15%
DDJH-R-A 65,61 66,67 66,67 211.158,93 -1,17%
DIOK-R-A 23,01 25,77 25,44 16.645,80 -1,36%
ERNT-R-A 900,00 919,99 910,00 184.636,40 -0,44%
FMPS-R-A 17,99 17,99 17,99 4.479,51 -8,59%
FNVC-R-A 110,00 125,36 125,36 3.585,60 0,29%
FRNK-R-A 450,00 450,00 450,00 4.500,00 -8,14%
HIMR-R-A 160,01 160,01 160,01 11.520,72 0,01%
HUPZ-R-A 980,00 1.000,00 1.000,00 48.980,00 0,00%
IPKK-R-A 135,00 135,00 135,00 4.320,00 7,96%
JDBA-R-A 1.450,00 1.450,00 1.450,00 10.150,00 0,00%
JDPL-R-A 75,00 75,23 75,00 16.390,52 -0,33%
JDRA-R-A 400,00 400,00 400,00 19.200,00 0,28%
KABA-R-A 54,97 54,97 54,97 2.253,77 -0,07%
KNZM-R-A 138,10 139,02 138,11 145.995,20 -1,35%
KODT-P-A 941,99 942,14 941,99 14.130,72 -1,06%
KODT-R-A 1.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 4,17%
KORF-R-A 87,13 89,36 88,90 71.368,36 1,60%
KRAS-R-A 374,00 375,10 375,00 84.673,20 0,27%
KSST-R-A 811,00 894,00 811,00 19.244,28 -2,88%
KTJV-R-A 16,70 17,15 16,70 19.805,65 -1,76%
LKRI-R-A 120,00 125,63 122,00 161.750,45 -2,37%
LRH-R-A 2.350,00 2.400,00 2.400,00 96.850,00 19,28%
MAIS-R-A 43,02 43,29 43,02 5.138,45 0,05%
PBZ-R-A 500,00 500,02 500,00 33.500,50 0,00%
PLAG-R-A 1.610,01 1.610,01 1.610,01 6.440,04 -0,95%
RIVP-R-A 11,20 11,30 11,30 15.006,00 0,44%
THNK-R-A 967,00 967,00 967,00 10.637,00 -1,23%
ULJN-R-A 50,01 50,01 50,01 5.151,03 -16,65%
VDKT-R-A 217,00 220,00 220,00 33.190,00 2,80%
VPIK-R-A 72,00 73,50 73,50 69.785,80 0,63%
ZABA-R-A 35,75 37,20 37,20 111.389,35 4,14%
MTP
EPLT-R-A 750,00 750,00 750,00 112.500,00 0,00%
HDBK-R-A 145,01 145,01 145,01 13.195,91 0,00%
SLDR-R-A 151,02 151,10 151,03 53.618,20 -0,65%
SNHO-R-A 95,01 98,02 96,13 22.736,16 -5,75%
VLHO-R-A 64,20 64,50 64,20 21.282,60 -0,47%
RIBA-O-177A 98,00 98,00 98,00 31.815,68 6,975%
Ukupan promet
10.012.851,37
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih
fondova
Mirex porastao za 0,13 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u ponedjeljak je porasla za 0,13 posto, na 162,0495 bodova, pokazuju podaci HANFA-e.
Posljedica je to rasta vrijednosti gotovo svih obveznih mirovinskih fondova. Pritom je vrijednost fonda AZ bila u plusu 0,22 posto, te iznosila 167,4908 bodova. Vrijednost PBZ Croatia osiguranja povisila se 0,12 posto, na 151,1858 bodova, a Erste Plavog za 0,09 posto, na 164,2207 bodova.
Istodobno je vrijednost fonda fonda Raiffeisen ostala na gotovo jednakoj razini, i iznosila 159,6994 bodova.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
01.06. 04.06.
Mirex 161,8456 162,0495 0,13
AZ OMF* 167,1161 167,4908 0,22
Erste Plavi OMF. 164,0665 164,2207 0,09
PBZ Croatia osig.OMF 151,0093 151,1858 0,12
Raiffeisen OMF 159,7015 159,6994 0,00
AZ benefit DMF** 175,7339 176,0081 0,16
AZ profit DMF 197,4912 197,9969 0,26
Croatia osiguranje DMF 118,4927 118,5614 0,06
Erste Plavi Expert DMF 136,1827 136,2576 0,05
Erste Plavi Protect DMF 142,4097 142,6341 0,16
Raiffeisen DMF 152,0161 152,0415 0,02
Auto Hrvatska ZDMF 105,8232 106,1833 0,34
AZ Dalekovod ZDMF*** 187,6372 188,1546 0,28
AZ Hr. kontrola zračne plov. 182,7089 183,1910 0,26
AZ VIP ZDMF 196,5029 197,0502 0,28
AZ Zagreb ZDMF 142,0491 142,4550 0,29
ZDMF cestarski fond 125,1021 125,3125 0,17
ZDMF Croatia osiguranje 103,8222 103,8698 0,05
ZDMF Ericsson N. Tesla 164,2417 164,5503 0,19
ZDMF HEP grupa 108,4032 108,4620 0,05
ZDMF Hrvatskih autocesta 119,7442 119,8004 0,05
ZDMF Hr. liječničkog sind. 170,3308 170,5827 0,15
ZDMF Novinar 150,9418 151,2104 0,18
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 125,5698 125,5991 0,02
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 105,9739 106,0190 0,04
ZDMF T-HT 140,6187 140,8857 0,19
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANF-a
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 12.101 12.118 Tokyo/Nikkei 8.382 8.295 London/FTSE-100 - 5.260 Frankfurt/DAX 30 5.922 5.978
*Izvor: REUTERS
U ponedjeljak su na Wall Streetu burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni, nakon oštrog pada prošloga tjedna, jer su ulagači oprezni zbog europske dužničke krize i usporavanja rasta američkog gospodarstva.
Dow Jones indeks skliznuo je 0,14 posto, na 12.101 bod, dok je S&P 500 ojačao 0,01 posto, na 1.278 bodova, a Nasdaq indeks 0,46 posto, na 2.760 bodova.
Nakon što su u petak cijene dionica potonule više od 2,2 posto, što je njihov najveći dnevni pad u ovoj godini, tržište se na početku ovoga tjedna smirilo. Jučer nije bilo novih negativnih vijesti koje bi potaknule daljnji pad cijena, no nije bilo ni razloga za kupnju dionica.
Zbog naznaka slabosti najvećih svjetskih gospodarstava i produbljivanja dužničke krize u eurozoni ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama, kao što su dionice i sirovine, pa ulažu u sigurnije državne obveznice. Osim strahovanja da će Grčka izaći iz eurozone i da će Španjolska morati zatražiti međunarodnu pomoć kako bi riješila financijske probleme, ulagače posljednjih tjedana zabrinjava i slabost američkog gospodarstva. U petak su razočarali podaci da je u SAD-u u svibnju otvoreno samo 69.000 novih radnih mjesta, najmanje u ovoj godini i znatno manje nego što se očekivalo.
Usporavanje rasta američkog gospodarstva izazvalo je jučer pad cijena dionica u industrijskom sektoru, pa je S&P indeks tog sektora oslabio 1 posto. Otprilike toliko pale su i cijene dionica u financijskom sektoru, koji je već tjednima pod pritiskom zbog širenja dužničke krize, dok europski dužnosnici pokušavaju dogovoriti nove načine suzbijanja financijskih problema.
I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Frankfurtski DAX pao je 1,19 posto, na 5.978 bodova, dok je pariški CAC ojačao 0,14 posto, na 2.954 boda. Na Londonskoj se burzi nije radilo zbog obilježavanja 60 godina vladavine kraljice Elizabete II.
Europska tržišta dionica nervozno su u utorak očekivala reakciju skupine G7 na krizu u eurozoni nakon što je španjolski ministar financija objavio da je njegovoj zemlji praktično onemogućeno zaduživanje.
Londonska burza bila je danas zatvorena zbog svečanog obilježavanja 60 godina vladavine britanske kraljice Elizabete II. Dan ranije zaključio je trgovinu na 5.260 bodova. Indeks Frankfurtske burze DAX oslabio je 0,9 posto i iznosio je 5.922 boda dok je pariški CAC bio u plusu 0,3 posto i iznosio 2.962 boda.
Španjolski problemi ponovo su izbili u prvi plan nakon što je ministar financija Cristobal Montoro rekao da je četvrto po veličini gospodarstvo eurozone isključeno s kreditnih tržišta.
Kriza u eurozoni bit će glavna tema današnjeg sastanka ministara financija grupe G7, iako stratezi upozoravaju da vjerojatno neće rezultirati nikakvim konkretnim potezima.
"Svaki je dosadašnji sastanak G7 bio razočaranje. Cilj je prisiliti Europu da nešto poduzme, ali mislim da je i dalje malo vjerojatno da će rezultat biti išta konkretniji od očitovanja dobrih namjera", rekao Steen Jakobsen, glavni ekonomist iz Saxo Bank.
"Nalazimo se u političkom okruženju u kojem dužnička kriza, grčka situacija gura tržište prema dolje. Mislim da je pravo čudo što smo još uvijek koliko-toliko stabilni. Prijeti ogromna opasnost da bismo u slučaju izlaska Grčke iz eurozone svjedočili snažnom nastavljenom pritisku na tržišta", rekao je Oliver Roth iz tvrtke Close Brothers Seydler.
Grčka burza oštro je pala, kliznuvši za 4,3 posto. Sve oči uperene su u izbore koji će biti održani 17. lipnja jer se postavlja pitanje hoće Grčka biti u mogućnosti formirati vladu koja će se pridržavati uvjeta međunarodne pomoći i na taj način izbjeći izlazak iz eurozone.
Španjolski burzovni indeks IBEX porastao je pak 0,3 posto, poduprt izjavom ministra Montoroa da španjolske banke treba dokapitalizirati kroz europske mehanizme.
Europske probleme dodatno su naglasili podaci o padu prometa u maloprodaji eurozone u travnju i o padu njemačkih industrijskih narudžbi.
Indeks Tokijske burze Nikkei ojačao je 1,04 posto i iznosio 8.382 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,2423 1,2542 1,2409
USD/JPY* 78,67 78,84 78,09
GBP/USD* 1,5344 1,5407 1,5320
USD/CHF* 0,9664 0,9677 0,9572
*Izvor: REUTERS
Euro je u utorak na međunarodnim tržištima oslabio prema drugim vodećim valutama pod pritiskom izjava španjolskog ministra financija da je zbog visokih troškova zaduživanja toj posrnuloj članici eurozone otežan pristup financijskim tržištima, a u fokusu ulagača bio je i sastanak G7.
Euro je prema dolaru u takvim okolnostima oslabio 0,4 posto i njime se trgovalo po 1,2450 dolara. Ranije se nakratko spustio i na 1,2426 dolara. Jedinstvena europska valuta prema jenu je također bila na gubitku, oslabjevši za 0,7 posto, na 97,24 jena. Oslabjela je i prema britanskoj funti, na 80,93 penija. Dolar je pak bio na dobitku i prema jenu, ojačavši 0,6 posto, na 78,78 jena.
Jedinstvena europska valuta i dalje je pod pritiskom vijesti iz Španjolske koja zbog posrnulog bankovnog sektora i rasta troškova zaduživanja možda neće izbjeći međunarodni paket pomoći. Ulagače brine i mogući izlazak Grčke iz eurozone nakon izbora 17. lipnja.
Euru dodatno ne idu na ruku ni najnoviji gospodarski pokazatelji. Tako je sveobuhvatni indeks menadžera nabave (PMI) za eurozonu pokazao najveći pad poslovnih aktivnosti u privatnom sektoru u posljednje gotovo tri godine. O dubini problema eurozone svjedoče i slabiji od očekivanja podaci o prometu u maloprodaji eurozoni i o njemačkim industrijskim narudžbama.
Dolaru je podršku prema jenu i euru nakratko pružila i izjava dužnosnika japanskog ministarstva financija da neće biti zajedničke izjave s današnje budno praćene telekonferencije ministara financija i guvernera središnjih banaka G7, održane kako bi se razmotrila produbljena dužnička kriza u eurozoni. Smatra se da su šanse za veći napredak u tim razgovorima prilično slabe.
"Svi priželjkuju neke nove informacije s današnje telekonferencije G7, no bojim se da neće biti ništa od toga. Najbolje čemu se možemo nadati je najava zajedničkih globalnih poticajnih mjera", kazao je Brad Bechtel, izvršni direktor u tvrtki Faros Tradingu.
Vjetar u leđa tečaju dolara prema jenu pružila je dodatno i izjava japanskog ministra financija Juna Azumija da snažan jen šteti japanskom gospodarstvu.
Razgovori ministara financija i guvernera središnjih banaka G7 potaknuli su tržišna nagađanja da bi Europska središnja banka (ECB) u srijedu na zasjedanju mogla odlučiti o nekom vidu dodatnih poticajnih mjera monetarne politike. U razgovoru za švedski tisak čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde izjavila je da ECB ima prostora za daljnje snižavanje kamatnih stopa.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 4.06. USLIB 0,15700 - 0,23975 0,46785 0,73790 4.06 EULIB 0,26036 0.003 0,33036 0,58714 0,90071
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 6. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5521 6,0772 9,3202 7,7745 6,2892 9,3055
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,02 posto, a blago je oslabila i prema švicarskom franku i američkom dolaru.
Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,552186 kuna. Na vrijednosti su prema kuni danas dobili i švicarski franak i američki dolar, franak je ojačao za 0,01 posto, a dolar za 0,05 posto, dok je britanska funta oslabila za 0,27 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,289295 kuna, dolara 6,077240 kuna, a funte 9,320234 kune.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 6. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6200 6,2681 9,5759 6,6393 OTP Banka Hrvatska 7,6286 6,2357 9,5436 6,4480 Štedbanka 7,6555 6,2875 9,5279 6,4294 Partner banka 7,6200 6,2540 9,5065 6,4492 Erste&Steiermarkische 7,6320 6,2680 9,6350 6,4910 Hrvatska poštanska banka 7,6250 6,3102 9,6299 6,4982 Splitska banka 7,6250 6,2545 9,5974 6,5009 Podravska banka 7,7304 6,3087 9,5732 6,4585 Istarska kreditna banka 7,6250 6,2650 9,3761 6,4830 Karlovačka banka 7,6290 6,2670 9,6115 6,4856 Croatia banka 7,6314 6,2370 9,5215 6,4408 Volksbank 7,6400 6,2596 9,5626 6,6094 Hypo Group Alpe-Adria 7,6300 6,2842 9,5942 6,5012 Fina 7,5750 6,3102 9,6299 6,4982 Privredna banka 7,6150 6,3614 9,5706 6,5126 Centar banka 7,6239 6,3474 9,5532 6,4779
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5748 6,0954 9,3481 6,3081 Zagrebačka banka 7,6100 6,1821 9,4445 6,5526 OTP Banka Hrvatska 7,6150 6,2053 9,4782 6,4166 Štedbanka 7,6250 6,2130 9,4336 6,3658 Partner banka 7,6100 6,2161 9,4626 6,4023 Erste&Steiermarkische 7,6200 6,2331 9,5817 6,4553 Hrvatska poštanska banka 7,6150 6,2170 9,5345 6,4339 Splitska banka 7,6150 6,1756 9,5042 6,4189 Podravska banka 7,7296 6,2087 9,5332 6,4285 Istarska kreditna banka 7,6150 6,2300 9,3761 6,4528 Karlovačka banka 7,6180 6,2150 9,5315 6,4318 Croatia banka 7,6201 6,1945 9,4563 6,4031 Volksbank 7,6200 6,2292 9,5160 6,4780 Hypo Group Alpe-Adria 7,6200 6,1841 9,4941 6,4011 Fina 7,5650 6,2170 9,5345 6,4339 Privredna banka 7,6000 6,2367 9,4758 6,4481 Centar banka 7,6126 6,2170 9,5066 6,4465
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5295 6,0590 9,2922 6,2704 Zagrebačka banka 7,5100 5,9731 9,1251 6,1527 OTP Banka Hrvatska 7,5013 5,9560 9,1980 6,1711 Štedbanka 7,5106 5,9644 9,0562 6,1111 Partner banka 7,5000 5,9347 9,1824 6,1625 Erste&Steiermarkische 7,5200 5,9411 9,1327 6,1529 Hrvatska poštanska banka 7,5150 5,9253 9,0872 6,1320 Splitska banka 7,5150 5,9573 9,1497 6,1920 Podravska banka 7,5050 5,9750 9,1717 6,2276 Istarska kreditna banka 7,5100 5,9450 9,1617 6,1414 Karlovačka banka 7,5100 5,9300 9,0944 6,1369 Croatia banka 7,5106 5,9860 9,2410 6,1943 Volksbank 7,5200 5,9557 9,1618 6,1950 Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,9839 9,1939 6,2009 Fina 7,5150 5,9253 9,0872 6,1320 Privredna banka 7,5050 5,9325 9,1957 6,1335 Centar banka 7,5144 5,9800 9,1524 6,1320
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4950 5,9133 9,0339 6,0911 OTP Banka Hrvatska 7,4895 5,9195 9,1047 6,1270 Štedbanka 7,4805 5,9048 8,9657 6,0500 Partner banka 7,4900 5,8994 9,1484 6,1243 Erste&Steiermarkische 7,5100 5,9170 9,0870 6,1280 Hrvatska poštanska banka 7,4950 5,8245 8,9327 6,0278 Splitska banka 7,5050 5,8966 9,0565 6,1415 Podravska banka 7,4900 5,9050 9,0817 6,1776 Istarska kreditna banka 7,5050 5,9150 9,1431 6,1069 Karlovačka banka 7,5000 5,8800 9,0177 6,0851 Croatia banka 7,4992 5,9496 9,1757 6,1565 Volksbank 7,5000 5,9253 9,1152 6,1635 Hypo Group Alpe-Adria 7,5100 5,8838 9,0938 6,1008 Fina 7,4950 5,8245 8,9327 6,0278 Privredna banka 7,4950 5,8732 9,1038 6,0722 Centar banka 7,5030 5,9496 9,1338 6,1006
6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u kunama i eurima 5. lipnja
VRSTA EMISIJE 91 dan 182 dana 364 dana Oznaka
trezorskog zapisa
Ostvarena
jedinstvena prodajna
cijena uz kamatnu
stopu
99,442 2,25 %
98,405 3,25 %
96,627 3,50 %
Ostvareni iznos emisije 390.000.000 413.000.000 950.000.000
Ukupan iznos pristiglih 845.000.000 428.000.000 055.000.000
ponuda
ISIN RHMF-T-236A RHMF-T-249A RHMF-T-323A
HRRHMFT236A3 HRRHMFT249A6 HRRHMFT323A9
Najviša ponuđena cijena 99,487 98,575 95,285
uz kamatnu stopu 2,07 % 2,90% 1,75 %
Najniža ponuđena cijena 99,331 98,360 96,349
uz kamatnu stopu 2,70 % 3,34 % 3,80 %
Vagana prosječna ponuđena 99,403 98,425 96,726
cijena uz kamatnu stopu 2,41 % 3,21 % 3,39%
Udio nebankarskog sustava u 10,26 % 9,20 % 46,63 %
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 5. rujna 2012. 6. prosinca 2012. 6. lipnja 2013.
VRSTA EMISIJE 91 dan 364 dana
Ostvareni iznos emisije(EUR) 47.800.000 4.300.000
Ukupan iznos pristiglih 67.050.000 4.300.000
ponuda(EUR)
Oznaka trezorskog zapisa RHMF-T-236E RHMF-T-323E
ISIN HRRHMFT-236E5 HRRHMFT-323E1
Najviša ponuđena cijena 99,456 97,284
uz kamatnu 2,19% 2,80 %
stopu
Najniža ponuđena cijena 99,135 97,095
uz kamatnu stopu 3,50 % 3,00 %
Vagana prosječna ponuđena 99,382 97,137
cijena uz kamatnu stopu 2,49 % 2,96 %
Ostvarena jedinstvena prodajna 99,385 97,095
cijena uz kamatnu stopu 2,48 % 3,00 %
Udio nebankarskog sustava u 0,00 % 0,00 %
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 6. rujna 2012. 6. lipnja 2013.
Upisano 2,15 milijardi kuna vrijednih trezorskih zapisa
Ministarstvo financija RH danas je putem kunskih i eurskih trezorskih zapisa prikupilo ukupno gotovo 2,15 milijardi kuna, uz kamatne stope koje su bile od 0,1 do 0,3 postotna boda niže nego na prošloj aukciji.
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa, Ministarstvo financija ponudilo je na upis 1,1 milijardu kuna i 40 milijuna eura vrijednih trezorskih zapisa, izvijestili su iz tog ministarstva.
Bankarske institucije i ostali investitori podastrli su ponude vrijedne 2,228 milijardi kuna i 71,35 milijuna eura.
U konačnici, na aukciji je upisano trezorskih zapisa u vrijednosti 1,753 milijardi kuna i 52,1 milijun eura (u protuvrijednosti 393,35 milijuna kuna).
Pritom je kunskih trezorskih zapisa s rokom dospijeća za 91 dan upisano 390 milijuna, uz prosječnu kamatnu stopu od 2,25 posto, što je 0,23 postotna boda manje nego na prošlotjednoj aukciji. Pristiglo je ukupno 845 milijuna kuna vrijednih ponuda.
Kunskih trezorskih zapisa s rokom dospijeća za 182 dana upisano je 413 milijuna, i to uz prosječnu kamatnu stopu od 3,25 posto, što je 0,15 postotnih bodova manje nego na prošloj aukciji. Financijske institucije podastrle su ponude vrijedne 428 milijuna kuna.
Kunskih trezorskih zapisa za 364 dana upisano 950 milijuna, uz kamatnu stopu od 3,50 posto, odnosno 0,1 postotni bod nižoj nego prošli tjedan. Ministarstvo financija nije prihvatilo sve ponude - ostalo je neiskorišteno 5 milijuna kuna.
Eurskih trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 91 dan upisano je 47,8 milijuna, i to po prosječnoj kamatnoj stopi od 2,48 posto, odnosno 0,22 postotnih bodova nižoj nego na prethodnoj aukciji. Financijske institucije podastrle su 67,05 milijuna eura vrijedne ponude.
Također, upisano je i 4,3 milijuna eura trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 milijuna, po kamatnoj stopi od 3,0 posto, što je 0,3 postotna boda manje nego prošli tjedan. Sve pristigle ponude su prihvaćene.
Ukupno je na današnji dan tako upisano 15,701 milijardu kuna vrijednih trezorskih zapisa ili 45 milijuna manje nego što je to bilo na dan prethodne aukcije.
Upisano je ukupno i 796,756 milijuna eura trezorskih zapisa, što je 9,144 milijuna više nego na dan prethodne aukcije. Sljedeća aukcija trezorskih zapisa održat će se 12. lipnja putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS).
7. Svjetska banka: Hrvatska ne smije preslaba u EU
Hrvatska mora iskoristiti svaki tjedan do ulaska u Europsku uniju za jačanje svog gospodarstva i institucija kako u EU ne bi ušla preslaba, istaknuo je glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Indermit Gill na današnjem javnom predstavljanju studije Svjetske banke "Zlatni rast - vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu".
Ključno je da preostalo vrijeme do ulaska u EU Hrvatska iskoristi za poboljšanje poslovne i investicijske klime, kako bi se uspela na listi zemalja prema lakoći poslovanja, kaže Gill.
Gill upozorava da struktura hrvatskog poduzetništva nije najpogodnija tržištu EU-a zbog dominacije malih poduzeća koja realno zbog ograničenih resursa neće moći sudjelovati u tržišnoj utakmici na zajedničkom tržištu.
Pored toga, Hrvatska bi trebala pripaziti na visinu javne potrošnje. Ako ona, kao što je sada, bude viša od 40 posto BDP-a, Hrvatska bi trebala imati najvišu kakvoću javnih službi na svijetu, smatra Gill.
Problem Hrvatske mogao bi, po njegovim riječima, biti i prevelik trošak socijalne zaštite koji sada iznosi 13 posto BDP-a, dok se prihvatljivom granicom smatra razina od 10 posto.
Zbog svojih karakteristika, Hrvatska bi mogla u EU ući kao "ekonomija s juga", kaže Gill, što ne bi bilo dobro u kontekstu krize europskih ekonomija, uglavnom smještenih od jugozapada do jugoistoka kontinenta.
Studija "Zlatni rast - vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu", razmatra dugoročni rast u Europi, a posebna je pozornost posvećena razdoblju od zadnjih dvadesetak godina, te utvrđuje što je potrebno učiniti kako bi se u narednim desetljećima osigurao trajni prosperitet. Ocjenjuje se šest najvažnijih sastavnica europskog modela rasta - trgovina, financije, poduzetništvo, inovacije, rad i državna uprava.
Studija je pokazala da od šest temelja rasta u zadnjih 60 godina, Europa i dalje vrlo dobro stoji u područjima trgovine i financija, poduzetništvo i inovacije su na dobroj razini, ali da većina zemalja mora popraviti državnu upravu i tržište rada. Zanimljivo je, kaže Gill, da su europske zemlje uglavnom dobre u područjima koji su u ingerenciji Bruxellesa, a problemi se javljaju uglavnom u područjima nacionalnih regulacija.
Zaustavljena produktivnost, pad broja stanovnika te neodržive fiskalne neravnoteže traže mjere u području povećanja učinkovitosti države i tržišta rada, a to bi trebala slijediti i Hrvatska, ističe Gill.
Sa stanovništvom koje stari i padom nataliteta, a bez promjena u području zapošljavanja, useljavanja i mirovinskih politika, Europa će gubiti oko milijun radnika svake godine tijekom sljedećih 50 godina. Istovremeno, Europljani ranije odlaze u mirovinu i duže žive, što mirovinski sustavi neće moći podnijeti. Stoga će Europa morati pojačati natjecanje za radna mjesta, povećati mobilnost radne snage i razmotriti politike useljavanja, kako bi ostala "supersila životnog stila", upozorava Svjetska banka.
8. Moody's izmijenio i prognozu za grad Zagreb, kreditni rejting potvrđen
Agencija za dodjelu kreditnih rejtinga Moody's izmijenila je prognozu za kreditni rejting Zagrebu iz stabilne u negativnu, uz zadržavanje postojećeg rejtinga, u skladu s prošlotjednom izmjenom prognoze za kreditni rejting Hrvatske, priopćeno je iz te agencije.
"Potez agencije vezan za Grad Zagreb odražava tijesne financijske i operativne veze između tijela središnje i lokalne uprave u Hrvatskoj. Zagreb u velikoj mjeri ovisi o međuvladinim prihodima u vidu poreza i transfera središnje države koji su u 2011. godini činili oko 70 posto operativnih prihoda", kazao je pomoćnik potpredsjednika i glavni analitičar agencije Gjorgji Josifov.
U Moody'su ističu da bi unatoč planiranim projekcijama konzervativnijeg proračuna pogoršanje makroekonomskih uvjeta u Hrvatskoj moglo nepovoljno utjecati na prihode grada Zagreba i time otežati njegovo ispunjenje ciljeva fiskalne konsolidacije.
Odluka o sniženju prognoze za Grad Zagreb nadovezala se tako na sličnu odluku Moody'sa od 31. svibnja kojom je potvrđen postojeći kreditni rejting Hrvatske, ali je prognoza izmijenjena iz stabilne u negativnu, navodi se u priopćenju Moody'sa od ponedjeljka.
U agenciji također napominju da će eventualno pogoršanje kreditnog rejtinga Hrvatske odrediti i odgovarajuće sniženje rejtinga Zagreba. Dodatni pritisci na sniženje rejtinga Gradu Zagrebu mogli bi biti izazvani pogoršanjem operativnih rezultata prijestolnice, kao i rastom ukupne izloženosti dugu, dodaju u agenciji.
S druge bi strane stabilizacija odnosno pozitivne promjene u pogledu kreditnog rejtinga RH mogle bi odrediti povećanje rejtinga gradu Zagrebu, i to pod uvjetom da se značajno poboljša stanje u gradskom proračunu i likvidnost i održivo smanji izloženost neto izravnom i neizravnom dugu, navodi se u priopćenju agencije Moody's
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821