ZAGREB/SARAJEVO - Slovenski predsjednik Danilo Tuerk i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović neće ići na inauguraciju novog srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića 11. lipnja, slijedeći tako primjer hrvatskog kolege Ive Josipovića, objavila je u četvrtak televizija Al Džazira Balkans. Tuerk je novinaru Al Džazire potvrdio da neće ići na Nikolićevu inauguraciju prigodom obilježavanja 100. godišnjice pogibije Bošnjaka u slovenskom mjestu Logu pod Mangartom. "Poziv sam dobio, ali na inauguraciju neću ići? Zašto? Gledajte, nije pravi trenutak da o tome govorim", kazao je Turk, odgovarajući na novinarsko pitanje o odlasku na Nikolićevu inauguraciju. Poziv je otklonio i Bakir Iztebegović koji je također bio na obilježavanju stote godišnjice pogibije Bošnjaka koji su se u sastavu austrougarske vojske u Prvom svjetskom ratu borili protiv Talijana na Soči. Izetbegović je rekao da ga je Nikolić u srijedu navečer osobno telefonski zvao na inauguraciju. Predsjedavajući Predsjedništva BiH kazao je da je to bilo "lijepo od njega", ali "on je čovjek koji je promijenio retoriku, ali je li promijenio i stavove, to će nam morati dokazati u vremenu koje dolazi", kazao je, rekavši da neće na inauguraciju. Pošto je i hrvatski predsjednik Ivo Josipović u srijedu objavio da neće ići u Beograd 11. lipnja, na Nikolićevoj inauguraciji neće biti većine predsjednika zemalja regije.
TUHELJSKE TOPLICE - Predsjednici Hrvatske i Slovenije Ivo Josipović i Danilo Tuerk otvorili su u četvrtak novi hotel u sklopu Termi Tuhelj u Tuheljskim Toplicama i pozdravili zajednički investicijski projekt vrijedan 12 milijuna eura. "Ovaj projekt nosi jednu poruku, poruku optimizma koja nam je potrebna više nego ikad - da možemo ako imamo hrabrosti i znanja", kazao je šef hrvatske države. Također je istaknuo da su Slovenija i Hrvatska partneri. "Zaista mislim da nema nijedne druge ekonomije u našem susjedstvu s kojom možemo ovako dobro raditi", dodao je Josipović i ocijenio da je gospodarska suradnja između dviju zemalja odlična, ali da može i mora biti još puno bolja. Predsjednik Tuerk je kazao da Hrvatska i Slovenija trebaju "velike projekte i uspjehe", ali da ovu investiciju vidi i kao simbol suradnje dviju susjednih država. Novim hotelom "Well", koji ima 126 soba i novi kongresni centar kapaciteta 450 ljudi, Terme Tuhelj, koje su u vlasništvu Termi Olimia iz slovenskog Podčetrtka, postale su najveći kontinentalni turistički centar u Hrvatskoj. Kamen temeljac za hotel prije godinu dana položili su upravu Josipović i Tuerk.
ZAGREB/NEW YORK - Glavni haaški tužitelj Serge Brammertz u četvrtak je u obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a kao dva preostala problematična pitanja u pogledu suradnje država s područja bivše Jugoslavije izdvojio nezadovoljavajuće rezultate Srbije po pitanju istrage protiv pomagača dugogodišnjim haaškim bjegunacima te izostanak kaznenog progona počinitelja zločina za koje je vlastima BiH materijale dostavilo njegovo tužiteljstvo, dok Hrvatsku u kontekstu problema u suradnji po prvi put nije ni spomenuo. Brammertz je nastup pred Vijećem sigurnosti iskoristio i kako bi osudio izjavu novog predsjednika Srbije Tomislava Nikolića da se genocid u Srebrenici nije dogodio. "To nije prihvatljivo... Njegove izjave u suprotnosti su s pravnim i činjeničnim nalazima ICTY-ja i Međunarodnog suda pravde. Takva retorika korak je unatarg i otežava patnje žrtava i ugrožava krhki proces pomirbe u bivšoj Jugoslaviji", poručio je Brammertz.
ZAGREB/NEW YORK - Predsjednik Haaškoga suda Theodor Meron u četvrtak je u redovnom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku kazao kako je Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) uložio napore kako bi ubrzao mnoge postupke pa se do kraja godine očekuje dovršetak pet prvostupanjskih postupaka, među kojima je i predmet "Prlić i ostali". I žalbeno vijeće ICTY-ja postiglo je veliki napredak pa se "zahvaljujući primjeni inovativnih mjera žalbena rasprava u predmetu Gotovine i Markača održala devet mjeseci prije nego što je izvorno planirana", kazao je Meron. On u svom obraćanju nije kazao kada se očekuje pravomoćna presuda u tom predmetu. Meron je kazao kako je za suđenja u predmetima Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Gorana Hadžića potrebno više vremena i očekuje da bi posljednja dva mogla 'probiti' planirani datum završetka rada suda u prosincu 2014. godine, iako su u oba suđenja uloženi napori da se postupci ubrzaju pa je početak suđenja u slučaju Hadžić pomaknut sa siječnja 2013. godine na listopad ove godine. Prvostupanjska presuda u predmetu Vojislava Šešelja očekuje se u ožujku sljedeće godine, kazao je predsjednik ICTY-ja.
NEW YORK - Međunarodni izaslanik za Siriju Kofi Annan izrazio je u četvrtak svoje zgražanje i osudu masakra u al-Kubeiru i rekao da je potrebna odlučna i ujedinjena međunarodna akcija kako bi se primjenio njegov mirovni plan. U obraćanju Općoj skupštini UN-a, Annan je izrazio svoju zgroženost i osudu novog masakra više desetaka civila, među kojima su bili žene i djeca, u srijedu u al-Kubeiru. "Odgovorni za masakr moraju biti kažnjeni. Ne smijemo dozvoliti da pokolji postanu svakodnevica u Siriji", rekao je i izrazio žaljenje zbog pogoršanja krize i nasilja u zemlji. "Ako se situacija ne promijeni, Siriji slijedi brutalna represija, pokolji, sektaško nasilje i totalni građanski rat u kojem će svi Sirijci biti na gubitku", istaknuo je. Annan je podsjetio da međunarodna zajednica složno podržava njegov plan i pozvao je na to jedinstvo i u praksi te na brzo djelovanje radi okončanja nasilja i rješenja sirijske krize. On je priznao da se mirovni plan za Siriju ne primjenjuje i da je vrijeme da se odredi što se može učiniti kako bi se to promijenilo ili koje su druge opcije za rješenje krize. Pokolj u al-Kubeiru, baš kao i onaj prije dva tjedna u Huli, osudila je cijela međunarodna zajednica. Bijela kuća ga je nazvala činom "ispod razine ljudskog dostojanstva", Rusija "barbarskim", a EU "neoprostivim zločinom".
BRUXELLES/LUXEMBOURG - Ministri unutarnjih poslova zemalja članica Europske unije postigli su u četvrtak na sastanku u Luxembourgu dogovor o mogućnosti uvođenja privremenih kontrola unutar schengenskog prostora u slučajevima nekontroliranog priljeva migranata na vanjske granice toga područja. Dansko predsjedništvo je putem twittera potvrdilo da je odluka donesena jednoglasno. Dogovor predviđa mogućnost uvođenja graničnih kontrola na nacionalnim granicama na šest mjeseci, s mogućnošću produljenja na dodatnih šest mjeseci u slučajevima kada jedna od zemalja članica, čije granice predstavljaju vanjske granice schengenskog prostora, nije u stanju osigurati granice u izvanrednim okolnostima, poput priljeva velikog broja migranata. Zemlje članice i do sada su imale mogućnost privremenog uvođenja graničnih kontrola do 30 dana kada postoji opasnost za javni red, kada se održavaju veliki sportski događaji ili politički summiti, ali ne i u slučajevima migrantskog pritiska za ulazak u schengenski prostor, što se već dulje vrijeme događa na grčko-turskoj granici.
KOPENHAGEN - Danski parlament u četvrtak je usvojio zakon kojim se istospolnim parovima omogućuje vjenčanje u Danskoj crkvi, javlja Copenhagen Post. Danska je 1989. godine bila prva zemlja svijeta koja je ozakonila istospolne brakove, a od 2009. dopustila im je i posvajanje djece. Novi zakon istospolnim parovima od 15. lipnja omogućuje vjenčanje po crkvenom obredu u Danskoj crkvi. Danska crkva, bivšeg naziva Evangelička luteranska crkva u Danskoj, državna je i najmnogoljudnija crkvena zajednica u toj zemlji, pripada joj 80 posto stanovništva. Titularni joj je poglavar danski monarh. Biskupi Danske crkve do 15. lipnja moraju osmisliti novu ceremoniju vjenčanja za istospolne brakove jer je postojeća predviđena samo za heteroseksualne. Bez obzira što će im ceremonija biti drugačija, njihov će bračni status biti jednak. Danska premijerka Helle Thorning-Schmidt usvajanje ovog zakona nazvala je "povijesnim činom".