DAMASK
Šef promatrača UN-a u Siriji, general Robert Mood u subotu je osudio brutalnu tragediju koja se dogodila u gradu Hula u pokrajini Homs, u kojoj je, prema zadnjim službenim podacima ubijeno najmanje 90 osoba, među kojima 32 djece mlađe od 10 godina.
Britanski ministar vanjskih poslova William Hague izjavio je kako će zatražiti oštru reakciju međunarodne zajednice na taj strašni zločin, a masakr su osudili i predsjednik Arapske lige Nabil al-Arabi te francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius. Riječ je o jednome od najkrvavijih napada od početka nominalnog primirja u Siriji, početkom travnja. Pokolj, što ga je počinio sirijski režim u Huli "strašno je i odvratno" kršenje međunarodnoga prava, priopćili su u subotu glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon i UN-ov izaslanik Kofi Annan, najoštrije osudivši pokolj. Francuski ministar Fabius je rekao kako radi na organizaciji sastanka grupe Prijatelji Sirije u Parizu, među kojima su predstavnici arapskih i zapadnih država, ali ne i Rusije ili Kine, dviju država koje su blokirale ranije pokušaje da se Siriji uvedu UN-ove sankcije. Šef britanske diplomacije Hague je obavijestio kako namjerava sazvati hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN.
MOSKVA
Ruski predsjednik Vladimir Putin je obećao u subotu u Moskvi izabranom srbijanskom kolegi Tomislavu Nikoliću kredit od 800 milijuna dolara. "Prije dvije godine dodijelili smo Srbiji kredit od 200 milijuna dolara, a sada smo spremni na dodjelu druge tranše od 800 milijuna dolara", rekao je Putin, po priopćenju Kremlja. Ruski predsjednik je dodao da je "najvažnije što ih sa Srbijom vežu jake partnerske veze na Balkanu, te da Srbe smatraju duhovnom braćom". Nikolić, kojem je odlazak u Moskvu prvo inozemno putovanje nakon izbora, zahvalio je na svemu što je Rusija učinila i što će u budućnosti činiti za Srbiju. Posebno se to odnosi, rekao je Nikolić, na pitanje ostanka Kosova u sastavu Srbije. "Uvjeravam vas da je Srbija ruski partner na Balkanu", kazao je.
BERLIN
Njemačka neće bacati novac u grčku rupu bez dna, a strpljenje s tom zemljom sve je tanje uoči parlamentarnih izbora 17. lipnja, izjavio je u subotu njemački ministar vanjskih poslova Hans-Peter Friedrich. Taj ministar, kojeg mnogi smatraju najtvrdokornijim članom vlade kancelarke Angele Merkel, rekao je u razgovoru za list Leipziger Volkszeitung da je Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu i najvećem doprinositelju spašavanja Grčke, drago pomoći toj zemlji, ali da zauzvrat očekuje da se poštuju obaveze. "Nismo voljni bacati novac u rupu bez dna", rekao je. "Svatko tko od nas želi solidarnost mora prihvatiti da mi zauzvrat očekujemo određenu razinu ozbiljnosti i određenu razinu odgovornosti", kazao je.
BERLIN
Nizozemski nacistički ratni zločinac Klaas Faber, drugi na popisu najtraženijih zločinaca Centra Simona Wiesenthala, umro je u Njemačkoj u dobi od 90. godina, objavljeno je iz medicinskih izvora. Nizozemsko pravosuđe godinama je zahtijevalo izručenje Klaasa Fabera, bivšeg člana SS postrojbi. On je u svojoj domovini 1947. godine osuđen na smrt jer kao pripadnik streljačkog odreda SS-a sudjelovao u ubojstvu najmanje 22 ljudi tijekom rata. Kazna mu je, međutim, preinačena u doživotni zatvor, a on je iz njega pobjegao 1952. i naselio se u Njemačkoj. Zbog sudjelovanja u njemačkoj vojsci imao je pravo na državljanstvo. Živio je u Ingolstadtu i radio u Audiju.
ATENA
Grčka konzervativna stranka Nova demokracija, koja podupire oštre mjere štednje u zamjenu za međunarodnu pomoć, ima blago vodstvo pred ljevičarskom strankom Sirizom, koja se njima protivi, uoči parlamentarnih izbora 17. lipnja. Stranke koje podupiru i protive se tim mjerama našle su se gotovo izjednačene uoči predstojećeg ponavljanja izbora idućeg mjeseca koji bi mogli odrediti budućnost Grčke u eurozoni. Anketa je pokazala da Novu demokraciju podržava 23,3 posto ispitanika, a Siriza je dobila 22 posto. Ispitivanje je proveo MRB za tjednik Real News. Grčki izborni zakon stranku s najviše osvojenih glasova, bez obzira na postotak, automatski nagrađuje s dodatnih 50 zastupničkih mandata, što se može pokazati ključnim u formiranju vlade pa tako i za grčki ostanak u eurozoni.
SARAJEVO
Na muslimanskom groblju Stražištu u Višegradu u istočnoj Bosni u subotu su pokopani posmrtni ostaci 66 Bošnjaka ubijenih u proljeće 1992. godine u prvom velikom valu entičkog čišćenja što su ga uz potporu tadašnje JNA provele snage bosanskih Srba.
Najstarija pokopana žrtva je starica koja je u vrijeme ubojstva imala 86 godina, a najmlađe žrtve su dvoje djece koja su 1992. godine imale tri i pol i šest godina.
Pokopani posmrtni ostaci pronađeni su 2010. godine kada je ispuštena voda iz akumulacijskog jezera Perućac na Drini. Forenzički timovi upućeni na teren tada su na jezerskom dnu otkrili posmrtne ostatke više od 160 osoba, a kosti su tada pronađene i na srbijanskoj obali kod Bajine Bašte. Provedenim analizama utvrđeno je kako je riječ o bošnjačkim muškarcima ali i djeci, ženama i starcima ubijenim u Višegradu, a zatim bačenim u Drinu kako bi se prikrili tragovi zločina. Prema dostupnim podacima u Višegradu je ubijeno oko tri tisuće Bošnjaka.
SARAJEVO
Županijsko tužiteljstvo u Tuzli objavilo je u subotu kako je podignulo optužnicu i odredilo jednomjesečni pritvor za bračni par iz mjesta Kalesije u sjeveroistočnoj Bosni zbog toga što su 19-godišnju njemačku državljanku držali kao robinju. Tužiteljstvo je objavilo kako je optužnica podignuta protiv Milenka (52) i Slavojke Marinković (45). Navedeno je kako su oni tijekom dužeg vremenskog razdoblju, a mjesni mediji pišu da se radi o 10 godina, na obiteljskom imanju protupravno lišili slobode i držali zatočenu njemačku državljanku, koja sada ima 19 godina. Djevojci, čiji identitet nije objavljen nisu dopuštali kontakte s ljudima i odlazak u školu, a pritom su se prema njoj ponašali nehumano, izgladnjivali je i tjerali da radi teške poljoprivredne poslove, navodi se u priopćenju.