IVANIĆ GRAD - Ina je danas u Ivanić Gradu obilježila početak radova na EOR projektu utiskivanja ugljičnog dioksida i vode u postojeće plinske i naftne bušotine radi povećanja proizvodnje nafte i plina, u što će u iduće tri godine uložiti 514 milijuna kuna. Cilj projekta je pridobivanje dodatnih količina nafte i plina na eksploatacijskim poljima Žutica i Ivanić, primjenom metode naizmjeničnog utiskivanja ugljičnog dioksida i vode u djelomično iscrpljena ležišta. Time se ublažava pad proizvodnje i revitaliziraju stara i već podosta iscrpljena nalazišta, rekao je na konferenciji za novinare u povodu otvaranja projekta predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott. Istaknuo je da su Inina ulaganja u ovoj godini planirana u iznosu većem od dvije milijarde kuna, što je 35 posto više nego lani, od čega se tri četvrtine odnose na ulaganja u Hrvatskoj. Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić rekao je kako je EOR projekt prvi u nizu koje će Vlada poduprijeti. Vlada i Uprava Ine obavili su strateške razgovore u kojima je dogovorena maksimalna potpora za pokretanje investicijskog ciklusa, u čemu Ina ima važnu ulogu, izvijestio je Čačić. Na tom tragu je, dodaje, Vladina odluka o nepovlačenju dijela dividende Ine za prošlu godinu koja bi pripala državi, u iznosu od približno milijardu kuna.
IVANIĆ GRAD - Nismo zadovoljni obnovom Ininih rafinerija, ali krivicu ne treba tražiti samo na jednoj strani, rekao je danas prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić. Nezadovoljavajućem stanju pridonijeli su i država i lokalna samouprava, rekao je Ćačić odgovarajući na pitanje novinara nakon otvaranja radova na projektu pridobivanja dodatnih količina nafte i plina iz starih bušotina koje je danas održano u Ivanić Gradu. Pritom je spomenuo kako je država povlačila dividendu iz Ine čime ju je u znatnoj mjeri onemogućila u provedbi investicija. Na pitanje je li s upravom Ine i predstavnicima MOL-a razgovarao o izmjenama međudioničarskog ugovora za Inu, odgovorio da su održani brojni sastanci te da je svjestan kako će se oni morati nastaviti. Upitan za komentar mogućnosti ulaska Vladinih dužnosnika u Nadzorni odbor Ine, predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott je rekao da je to stvar dioničara, a isti odgovor je dao i na pitanje razmatra li se mogućnost izmjene međudioničarskog ugovora hrvatske Vlade i MOL-a. Upitan o budućnosti Diokija, Čačić je kazao kako ne postoji ekonomska isplativost proizvodnje u Zagrebu te da su u tijeku nastojanja za nastavak proizvodnje na Krku.
ZAGREB - Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) predstavili su danas Program pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova EU u 2012. te Program kreditiranja projekata kandidata za program IPA. Činjenica je da nismo na razini iskorištenosti sredstava iz EU fondova na kojoj bi željeli, na razini smo 37 posto iskorištenosti IPA programa na kraju prošle godine, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić napominjući da cilj treba biti bar udvostručiti iznose korištenja EU fondova. Da bi uzeli te novce potrebno je imati pripremljene projekte, ljude koji će ih pripremati te sredstva kojima će se platiti priprema tih projekata, kazao je. Napominje i kako bi u ovom trenutku u sustavu trebalo biti 200 ljudi više nego sada koji bi se bavili apsorpcijom EU fondova. Sada ih ima 350, a trebalo bi ih biti 550. Pritom je kazao kako će se najprije unutar državne administracije educirati ljudi i usmjeriti prema EU fondovima, a u drugom dijelu će se zapošljavati novi ljudi.
ZAGREB - Konferencija "Rad i socijalna politika Hrvatske u kontekstu Europske unije" organizirana je radi bolje pripreme Hrvatske za skoro kandidiranje projekata za socijalne i kohezijske fondove EU iz kojih bi se moglo povući do 70 milijuna eura, rečeno je na današnjem otvaranju dvodnevne konferencije. Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić istaknula je da će nam se nakon ulaska u EU otvoriti fondovi sa izdašnijim sredstvima pa trebamo na vrijeme pripremiti projekte za to. Iz socijalnih i kohezijskih fondova može se povući 70 milijuna eura za zapošljavanje nezaposlenih osoba koji su već godinama na burzi rada, kao i za projekte za suzbijanje siromaštva, socijalne isključivosti i sl., rekla je Opačić. Predstavnik Europske komisije Zoltan Kazatsay napomenuo je da Hrvatske mora izgraditi dobro funkcionirajući sustav i strukture za povlačenje sredstava EU, posebice za tržište rada koje može dobiti znatna sredstva namijenjena svim sudionica - od poduzetnika do posloprimaca i svih posrednika u procesu zapošljavanja.
ZAGREB - Hrvatska tvrtka KupiMe, vlasnica nekoliko portala za grupnu kupnju, među kojima i KupiMe.hr, sklopila je strateško partnerstvo sa američkim investicijskim fondom iEurope Capital koji je u KupiMe uložio 3 milijuna eura stekavši i 51 postotni udjel u toj tvrtki. Objavili su to na današnjoj konferenciji za medije vlasnik tvrtke KupiMe Vanja Sertić i suosnivač fonda iEurope Laszlo Czirjak. Portal KupiMe.hr od osnivanja 2010. do danas postao je jednim od najjačih za grupnu kupovinu u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji s ukupnim lanjskim prihodom od 21 milijun kuna, a nova investicija i partnerstvo pomoći će u širenju poslovanja, već od idućeg mjeseca i u Bosnu i Hercegovinu. Czirjak iz fonda iEurope objasnio je da su private equity fond koji pomaže malim tvrtkama investicijama, znanjem i savjetima, te da nakon nekog vremena tvrtku koju su kupili prodaju. Podršku tom partnerstvu i zadovoljstvo investicijom iskazali su ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras i veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj James Foley.
RIJEKA - Jadranska vrata d.d., koncesionar kontejnerskog terminala Brajdica u riječkoj luci, u 2012. će u terminal uložiti više od 133 milijuna kuna, a u 2013. još 88 milijuna kuna, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare te tvrtke. U opremu i sustave terminala prošle je godine uloženo oko 23 milijun kuna, a nova ulaganja će omogućiti daljnji razvitak terminala na kojem se očekuje povećanje poslovnih aktivnosti. Jadranska vrata planiraju daljnje unapređenje infrastrukture i opreme te nadogradnju postrojenja s rekonstrukcijom postojećeg kontejnerskog skladišta, novi ulazno-izlazni punkt i izgradnju preglednih stanica u skladu s pravilima EU. Sada Jadranska vrata posluju na površini od gotovo 14 hektara, a planiraju se proširiti na 16,8 hektara do 2013.
RIJEKA - Predstavnici brodogradilišta Viktor Lenac danas su u ukrajinskom brodogradilištu Pallada u gradu Khersonu preuzeli novi dok, nosivosti 8500 tona, izvijestili su iz tog kostrenskog brodogradilišta. Dok je kompozitnog tipa s betonskim pontonima i čeličnim tornjevima, dugačak je 155,5 metara, širok 32,4 metra. Ugovor o kupnji novog doka s ukrajinskim brodogradilištem Pallada kostrensko Lenac je potpisao u studenom 2011. Dok će biti dotegljen u Kostrenu u lipnju, a očekuje se da će biti u funkciji u srpnju ove godine. Ciljana tržišta novog doka su manji brodovi, prije svega tankeri za prijevoz kemikalija, zatim LPG brodovi, trajekti i manji putnički brodovi, manji brodovi za opći teret i kontejneri te preinake manjih offshore brodova. Brodogradilište Viktor Lenac sada ima dva doka, a uvođenjem trećeg povećava svoj kapacitet.
ZAGREB - Brodogradilište Viktor Lenac sklopilo je ugovor o 129 milijuna kuna kredita s Raiffeisenbank Austria, kojim će se omogućiti nastavak pokrenutog investicijskog ciklusa, priopćeno je danas iz tog brodogradilišta putem Zagrebačke burze. Ugovor o kreditu sklopljen je 17. svibnja, a iznos od 129 milijuna kuna odobren je temeljem Ugovora o poslovnoj suradnji na provođenju programa kreditiranja HBOR-a, navodi se u priopćenju. Tim novcem omogućit će se nastavak već pokrenutog investicijskog ciklusa u tome brodogradilištu. Među glavnim investicijama su sanacija Veza 3, novi plutajući dok, dizalice za Dok 11, oprema za energetsku učinkovitost, hala za pjeskarenje i bojanje te oprema za UHP obradu.
ZAGREB - Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je porastao za 0,70 posto, na 1.745,11 bodova, dok je specijalizirani indeks Crobex10 smanjen za blagih 0,01 posto, na 958,75 bodova. Redovni promet Burze danas je iznosio svega 8,2 milijun kuna, a samo su dvije dionice imale milijunske promete. Pritom je promet od 2,9 milijuna kuna ostvarila dionica HT-a, a cijena joj je porasla za 1,13 posto, na 203,98 kuna. Promet nešto malo viši od milijun kuna imala je još samo dionica Ericssona Nikole Tesle, čija je cijena pala 0,54 posto, na 1.208,49 kuna. Po prometu slijedi povlaštena dionica Adris Grupe, sa 355 tisuća kuna, a cijena joj se nije mijenjala i ostala je na 218 kuna. Promet od 350 tisuća kuna imala je dionica Valamar Adria Holdinga, kojoj je cijena porasla za 3,80 posto, na 95,50 kuna.