PARIZ - Intenziviranje krize u eurozoni predstavlja najozbiljniji rizik za prigušeni oporavak globalnog gospodarstva, koji bi trebale predvoditi Sjedinjene Američke Države i Japan, objavila je Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).OECD je u redovnim prognozama koje objavljuje dva puta godišnje potvrdio važeću prognozu globalnog rasta za ovu godinu od 3,4 posto, ali je snizio prognozu za eurozonu i sada očekuje pad aktivnosti za 0,1 posto. Ujedno je pozvao vlasti u eurozoni da dodatno ublaže monetarnu politiku i da uvedu mjere za poticanje rasta. Kriza u eurozoni postala je ozbiljna u posljednje vrijeme i još je uvijek najvažniji izvor rizika za svjetsko gospodarstvo, upozorio je ekonomist OECD-a Pier Carlo Padoan. Za sljedeću godinu organizacija koja okuplja 34 razvijena gospodarstva prognozira globalni gospodarski rast od 4,2 posto dok bi gospodarstvo eurozone trebalo porasti 0,9 posto, pod uvjetom da obuzda dužničku krizu. OECD prognozira za ovu godinu rast stope nezaposlenosti u eurozoni na 10,8 posto, te na 11,1 posto u idućoj godini. OECD je povisio prognozu američkog gospodarskog rasta za ovu godinu na 2,4 posto.
BERLIN/ZAGREB - Njemački financijski div Deutsche Bank osmislio je plan uspostave paralelne valute nazvane "geuro" koja bi Grčkoj omogućila devalvaciju unutar eurozone ako na vlast dođu stranke koje se protive međunarodnim sporazumima o pomoći. Ako radikalna ljevica pobijedi na izborima 17. lipnja i ispuni obećanje da će odbaciti 130 milijardi eura vrijedan paket pomoći i pripadajuće obveze stroge štednje, Grčka bi i bez financijske pomoći mogla ostati u eurozoni ako se uvede paralelna valuta, navodi se u studiji Deutsche Banka koju prenosi europski informativni portal EUobserver. "Geuro" bi se sastojao od zadužnica, jedne vrste državnog duga koja bi funkcionirala kao platežno sredstvo. On bi oštro devalvirao prema euru, no osigurao bi grčkoj vremena za provedbu reformi i za usvajanje proračunskih rezova. "Smatram da je takva paralelna valuta uz euro najvjerojatniji rasplet", kazao je glavni ekonomist Deutsche Banka Thomas Mayer na tiskovnoj konferenciji u Berlinu. Jedan od glavnih preduvjeta za uspjeh takvog scenarija bio bi nastavak priljeva financijske pomoći toj zemlji iz ostalih članica eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Novčano iscrpljene grčke banke također bi trebalo spašavati, i to putem uspostave europske "banke za problematične dugove", kaže se u studiji Deutsche Banka.
ŽENEVA - Nezaposlenost među mladima ponovo se približila rekordnoj razini zbog svjetske ekonomske krize i malo je vjerojatno da će se smanjiti prije 2016., upozorila je Međunarodna organizacija rada (ILO). U ovoj će godini bez posla biti gotovo 75 milijuna mladih ljudi u dobi od 15 do 24 godine, ili 12,7 posto, napominju u ILO-u. U prošloj godini stopa nezaposlenosti u toj dobnoj kategoriji iznosila je 12,6 posto. Time se broj nezaposlenih mladih ljudi ponovo približava 75,4 milijuna, koliko je iznosio 2009. kada je financijska kriza uzrokovala nagli skok nezaposlenosti. Slika je još lošija ako se uračunaju milijuni onih koji su odgodili potragu za poslom ili su od nje potpuno odustali: u tom slučaju stopa nezaposlenosti u prošloj godini doseže 13,6 posto. "Predviđa se da će stopa nezaposlenosti među mladima ostati na istoj visokoj razini do 2016.", napominju u ILO-u. U izvješću "Globalni trendovi zapošljavanja mladih" Međunarodna organizacija rada predlaže porezne i druge poticaje za tvrtke kako bi zapošljavale mlade, te više poduzetničkih programa kako bi mladi lakše započeli karijeru.
ZAGREB/STRASBOURG - Gotovo polovica Europljana, njih 47 posto, smatra da je rezanje javne potrošnje u kombinaciji s mjerama poticanja gospodarskog rasta najbolji način za rješavanje gospodarske krize, pokazuje novo ispitivanje Eurobarometra, koje je naručio Europski parlament. Preko polovice ispitanika (55 posto) kazalo je da bi te mjere trebalo koordinirati među državama članicama. Većina Europljana također smatra da financijska pomoć državama u poteškoćama mora biti uvjetovana poštivanjem zajedničkih pravila (80 posto), kao i da bi kršenje tih pravila trebalo sankcionirati (72 posto). Uz to, većina Europljana (66 posto) smatra da bi euroobveznice koristile samo državama koje su u krizi, no 64 posto ih smatra da bi ih ipak trebalo uvesti u ime solidarnosti. Većina ih također (66 posto) podržava uvođenje poreza na financijske transakcije, najviše u Grčkoj, na Cipru, Italiji, Portugalu i u Španjolskoj.
BRUXELLES/ZAGREB - Statistički ured Europske unije ovog će tjedna poslati svoje stručnjake u Španjolsku kako bi još jednom provjerio zašto je njezin proračunski deficit u 2011. bio veći nego što je ranije navedeno. Tu je informaciju potvrdila glasnogovornica Europske komisije, a vremenski se podudarila s nastojanjima Španjolske da uvjeri investitore da se razlikuje od Grčke, izvijestio je europski informativni portal EUobserver. Španjolska je vlada prošloga tjedna obavijestila Eurostat da je istraga o potrošnji tijela regionalne uprave u kontekstu usvajanja novog zakona o objavi izvješća o potrošnji pokazala da je proračunski deficit u 2011. zapravo iznosio 8,9 posto BDP-a. Nova brojka gotovo je pola postotnog boda viša no što je ranije priopćeno, a nadovezuje se na dvije revizije podatka o deficitu u razdoblju kraćem od šest mjeseci. "Eurostat namjerava u suradnji sa španjolskim statističkim uredom bez odlaganja utvrditi može li se ta prilagodba, koja se odnosi na lokalnu državu, smatrati konačnom", naveo je statistički ured EU-a u priopćenju. Španjolske teškoće s deficitom mogle bi potaknuti Europsku komisiju da zemlji odredi novčanu kaznu u visini 0,2 posto BDP-a ako krajem svibnja utvrdi da vlada nije poduzela dovoljne mjere kako bi smanjila jaz u proračunu.
SAN FRANCISCO - Američki tehnološki div Apple potvrdio je u prošloj godini poziciju najvrednije robne marke u svijetu, predvodeći skupinu tehnoloških kompanija koje dominiraju među 10 vodećih brendova, pokazala je studija. Proizvođač IPhonea i iPada povećao je vrijednost svoga brenda u prošloj godini za 19 posto, na 183 milijarde dolara ili 37 posto svoje tržišne kapitalizacije, prema godišnjem istraživanju agencije Millward Brown o vodećim robnim markama i marketingu, objavljenom pod naslovom BrandZ. Facebook s tržišnom vrijednošću od 82 milijarde dolara nakon prošlotjedne početne javne ponude dionica najbrže je napredovao među vodećih 100, budući da je njegov brend dobio na vrijednosti 74 posto, poskočivši na 33,2 milijarde dolara, što ga je svrstalo na 19. mjesto. Čak sedam od 10 najvrednijih brendova pripada tehnološkim tvrtkama, osim McDonald's i Coca-Cole koji su zadržali četvrto odnosno šesto mjesto na ljestvici. Marlboro je napredovao za jedno mjesto i sada je sedmi na ljestvici najvrednijih. IBM je zamijenio mjesto s Googleom i sada se nalazi na drugom mjestu dok je popularna tražilica kliznula na treće mjesto. Microsoft je zadržao peto mjesto.
LJUBLJANA - Slovenska poslovna grupa "Pivovarna Laško" (PL) u prvom tromjesečju kvartalu ove godine poslovala je uspješno i prema planu, a u ovoj će godini nastaviti s dezinvestiranjem na temelju dogovora s bankama koje su joj omogućile reprogramiranje kreditnih obveza, objavljeno je iz te kompanije u utorak nakon sjednice Nadzornog odbora. "Unatoč izuzetno zahtjevnim gospodarskim prilikama, nadamo se da ćemo započeti trend prodaje iz prvog kvartala nastaviti i u drugom, te da će Pivovara Laško i Pivovara Union već ove godine moći vratiti više od 20 milijuna eura duga i isto toliko kamata", navod PL u priopćenju. Predsjednik Nadzornog odbora PL-a Vladimir Malenkovič izjavio je da je Pivovarna Laško u prva tri mjeseca ove godine ostvarila 17,5 milijuna eura prihoda od prodaje, više nego u istom razdoblju lani, kada su prihodi od prodaje iznosili 15,2 milijuna eura. Dobit prije poreza, kamata i amortizacije (EBITDA) bila je 3,3 milijuna eura. Na razini grupe, pak, PL je u prvom tromjesečju ostvario 61 milijun eura prihoda, dok je usporedbe radi u istom lanjskom razdoblju imao prihode od 66,3 milijuna eura. Dobitak je dosegnuo oko 7 milijuna eura.
LONDON - Cijene sirove nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima, budući da su nade u sporazum o iranskom nuklearnom programu prigušile strah od značajnijih poremećaja u opskrbi naftom, a dodatni je pritisak bilo i upozorenje da eurozonu čekaju novi ekonomski problemi. Cijena barela sirove nafte pala je na londonskom tržištu 37 centi, na 108,44 dolara. Prethodni dan zaključila je trgovinu u plusu 1,7 posto slijedom očekivanja o kineskim poticajima za gospodarstvo. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 30 centi nižoj cijeni od 92 dolara. Dan ranije porasla je 1,2 posto. Direktor agencije za nuklearnu energiju Ujedinjenih naroda (IAEA) izjavio je u utorak kako očekuje vrlo skoro potpisivanje sporazuma s Iranom O suradnji. Naftna tržišta pritišće i opetovano rasplamsavanje dužničke krize u eurozoni, posebno u kontekstu slabih gospodarskih podataka iz Sjedinjenih Država i Kine. U očekivanju neformalnog europskog summita Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) upozorila je u redovnim prognozama da će neuspjela europska nastojanja da se suzbije kriza minirati krhki gospodarski oporavak, koji predvode Japan i SAD.
LONDON - Cijene sirove nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima, budući da su nade u sporazum o iranskom nuklearnom programu prigušile strah od značajnijih poremećaja u opskrbi naftom, a dodatni je pritisak bilo i upozorenje da eurozonu čekaju novi ekonomski problemi. Cijena barela sirove nafte pala je na londonskom tržištu 37 centi, na 108,44 dolara. Prethodni dan zaključila je trgovinu u plusu 1,7 posto slijedom očekivanja o kineskim poticajima za gospodarstvo. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 30 centi nižoj cijeni od 92 dolara. Dan ranije porasla je 1,2 posto. Direktor agencije za nuklearnu energiju Ujedinjenih naroda (IAEA) izjavio je u utorak kako očekuje vrlo skoro potpisivanje sporazuma s Iranom O suradnji. "Donesena je odluka da se zaključi i potpiše sporazum. Mogu kazati da će biti potpisan prilično brzo", rekao je Yukiya Amano, generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) novinarima u bečkoj zračnoj luci nakon povratka iz Teherana gdje je razgovarao s visokim iranskim dužnosnicima.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle drugi dan zaredom, zahvaljujući prekidu pada burzovnih indeksa na Wall Streetu i nadi ulagača da će Kina uvesti nove mjere za poticanje rasta gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 1,1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji porasle između 0,9 i 1,7 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u plusu 1,4 posto, porastavši drugi dan zaredom, nakon što je u petak zaronio na najnižu razinu u ovoj godini. Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji skok cijena dionica na Wall Streetu za više od 1 posto, čime je prekinut niz od šest dana neprestanih gubitaka. Pozitivno na tržište djeluje i nada u nove poticajne mjere u Kini. Kako je Kina vodeći svjetski potrošač sirovina, te su vijesti potaknule rast njihovih cijena, što je pogodovalo dionicama u rudarskom sektoru, koje su, zajedno s tehnološkim, jutros među najvećim dobitnicama.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi skočili više od 1 posto, prekinuvši niz od šest dana neprekidnog poniranja, no cijena dionice Facebooka potonula je u drugom danu trgovanja više od 10 posto. Dow Jones indeks porastao je 135 bodova, ili 1,09 posto, na 12.504 boda, dok je S&P 500 ojačao 1,60 posto, na 1.315 bodova, a Nasdaq indeks 2,46 posto, na 2.847 bodova. Oporavak indeksa uslijedio je nakon njihovog najvećeg tjednog pada, izazvanog produbljivanjem dužničke krize u eurozoni, posebice u Grčkoj, koja bi mogla izaći iz eurozone. Poruka lidera skupine G8 najrazvijenijih zemalja svijeta sa sastanka prošloga vikenda da bi se protiv dužničke krize u eurozoni trebalo boriti i mjerama štednje i mjerama za poticanje rasta gospodarstva te da bi Grčka trebala ostati u tom bloku ponešto je umirila ulagače.