NEW YORK/ZAGREB - Bonitetna agencija Moody's započela je dugoočekivano smanjivanje rejtinga europskih i globalnih banaka snizivši kreditne rejtinge 26 talijanskih zajmodavaca, uključujući UniCredit i Intesa Sanpaolo. Od 26 talijanskih banaka, kod 10 je ocjena za dugoročni dug i depozite snižena za jedan stupanj, kod osam za dva stupnja, kod šest za tri stupnja i kod dvije za četiri stupnja. Pored toga je Moody's snizio kratkoročne bonitetne ocjene za 21 banku, i to za jedan do dva stupnja. "Rejtinzi za talijanske banke sada su među najnižima u razvijenim europskim zemljama, što je odraz podložnosti tih banaka nepovoljnom radnim okruženjima u Italiji i Europi", navodi Moody's u priopćenju. Očekuje se da će Moody's nakon talijanskih, sniziti i rejting španjolskih banaka. Do kraja lipnja, više od 100 europskih banaka, kao i divovi s Wall Streeta kao što su Bank of America i Citigroup, vjerojatno će imati niži rejting za barem jednu razinu.
PRAG - Većina članica Europske unije (EU) na istoku kontinenta zabilježila je u prvom ovogodišnjem tromjesečju pad gospodarskih aktivnosti u odnosu na prethodno tromjesečje, jer dužnička kriza i mjere štednje smanjuju domaću potražnju ali i njihove izvozne aktivnosti. Po prvim procjenama Eurostata, češko gospodarstvo zabilježilo je pad već treće tromjesečje zaredom, oslabivši u prvom tromjesečju za 1 posto u odnosu na zadnja tri mjeseca 2011. Rumunjska, najsiromašnija zemlja EU-a, u prvom tromjesečju ponovno je utonula u recesiju. Gospodarske aktivnosti smanjene su 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Mađarski BDP pao je 1,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Jedina zemlja koja bilježi rast aktivnosti je Slovačka. Ta članica eurozone porasla je za više od očekivanih 0,8 posto u odnosu na zadnja tri mjeseca prošle godine. Za Poljsku podaci nisu raspoloživi, dok je bugarsko gospodarstvo stagniralo, navodi Eurostat. Podaci Eurostata pokazuju i da je gospodarstvo eurozone, kao i gospodarstvo cijelog EU-a u prva tri ovogodišnja mjeseca stagniralo u odnosu na zadnje lanjsko tromjesečje.
MANNHEIM/ZAGREB - Njemačka gospodarska klima naglo se pogoršala u svibnju, prvi puta u šest mjeseci, izvijestio je u utorak utjecajni institut ZEW, čije je izvješće iznenadilo analitičare. ZEW-ov indeks gospodarske klime spustio se u svibnju na 10,8 bodova, s travanjska 23,4 boda. Analitičari su očekivali znatno blaži pad, na 19 bodova. Time su institucionalni ulagači koje je anketirao institut signalizirali da su se pogoršala njihova očekivanja za njemačko gospodarstvo u narednih šest mjeseci. "U kontekstu dužničke krize u eurozoni ekonomski su rizici u proteklim tjednima ojačali, prema tumačenjima stručnjaka za financijska tržišta. S obzirom na recesiju u pojedinim problematičnim zemljama eurozone, važno je da se vlade u provedbi mjera štednje oslanjaju na zdrav razum. Rast i konsolidacija međusobno se ne isključuju", istaknuo je predsjednik ZEW-a Wolfgang Franz. Ujedno je podindeks koji odražava procjenu trenutne gospodarske situacije u Njemačkoj blago porastao u svibnju, na 44,1 bod, s 40,7 bodova koliko je iznosio u prošlom mjesecu.
PARIZ - Novi francuski predsjednik Francois Hollande rekao je u utorak da će europske partnere svoje zemlje pozvati u pakt kojem će ciljevi biti smanjenje deficita i ekonomski rast. Socijalist Hollande najavio je to u inauguracijskom govoru uoči puta u Berlin, a ondje će pozvati kancelarku Angelu Merkel da modificira fiskalni pakt o kojemu su se u ožujku prošle godine dogovorili europski čelnici, tako da uključi i orijentaciju prema rastu. "Predložit ću europskim partnerima pakt koji će povezati nužnu redukciju deficita s neizbježnom stimulacijom gospodarstva", rekao je Hollande koji je na izborima 6. svibnja pobijedio dosadašnjeg predsjednika Nicolasa Sarkozyja.
PEKING - Inozemna izravna ulaganja u Kinu pala su u travnju šesti mjesec zaredom, izvijestilo je ministarstvo trgovine. U prošlom su mjesecu ulaganja na godišnjoj razini pala 0,7 posto, na 8,4 milijarde dolara. U ožujku smanjila su se 6,1 posto. Glasnogovornik ministarstva objašnjava pad nepovoljnim inozemnim i domaćim faktorima. " "Usprkos tome, i dalje smo načelno optimistični kada su u pitanju izgledi Kine u pogledu izravnih inozemnih ulaganja", zaključuje glasnogovornik kineskog ministarstva trgovine. U prva četiri ovogodišnja mjeseca izravna inozemna ulaganja dosegnula su vrijednost od 37,9 milijardi dolara i bila su 2,4 posto niža nego u istom razdoblju lani.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama rekao je kako golemi gubitak banke JPMorgan Chase & Co pokazuje potrebu reforme Wall Streeta i upozorio da bi ista pogreška u manje stabilnoj banci zahtijevala vladinu intervenciju. "JPMorgan je jedna od najbolje vođenih banaka. Njezin čelnik Jamie Dimon jedan je od naših najpametnijih bankara, a ipak je izgubio više od dvije milijarde dolara", rekao je Obama u emisiji The View televizije ABC koja je objavila transkript. "Ne znamo sve pojedinosti. Bit će provedena istraga, ali eto zašto smo donijeli zakon o reformi wall Streeta. "Stvar je u tome da čak i ako jesi pametan, možeš pogriješiti, a budući da su te banke osigurane, podupiru ih porezni obveznici, nećemo da riskirate u situacijama u kojima ćemo vas na kraju ponovno morati spašavati, jer to smo već jednom napravili i nije nam se svidjelo", rekao je Obama. Demokrat Obama rekao je kako ga njegova potpora većoj financijskoj kontroli razlikuje od vjerojatnoga republikanskog predsjedničkog kandidata Mitta Romneya.
BUDIMPEŠTA - Mađarska naftna i plinska grupa MOL objavila je da namjerava smanjiti troškove kako bi povećala profitabilnost nakon što je zbog obustave proizvodnje u Siriji zabilježila pad dobiti u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani. Neto dobit iznosila je u razdoblju od siječnja do kraja ožujka 73,7 milijardi forinti (325 milijuna dolara). U istom lanjskom razdoblju iznosila je 92,7 milijardi forinti. Dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) bila je 11 posto niža nego u istom lanjskom razdoblju i iznosila je 157,4 milijarde forinti. Operativna dobit smanjila se na godišnjoj razini 24 posto, na 83,3 milijarde forinti, zbog smanjene proizvodnje ugljikovodika u odjelu za traganje i proizvodnju i pogoršanog vanjskog okruženja u odjelu prerade i prodaje, navode u MOL-u. U veljači je članica grupe, hrvatska naftna i plinska grupa INA obustavila aktivnosti u Siriji, te je MOL u ožujku snizio prognozu proizvodnje za ovu godinu. Mađarsko je poduzeće u prvom tromjesečju u prosjeku proizvodilo 134 tisuće barela dnevno ugljikovodika, u odnosu na 151 tisuću barela dnevno u istom razdoblju prošle godine.
BUDIMPEŠTA - Mađarska banka OTP izvijestila je da joj je neto dobit u prvom tromjesečju oštro pala u odnosu na isto razdoblje lani zbog velikog godišnjeg porezanog troška. Najveći neovisni zajmodavac u istočnoj i srednjoj Europi ostvario je u razdoblju od siječnja do kraja ožujka konsolidiranu dobit nakon poreza od 12,83 milijarde forinti (56,22 milijuna dolara). U istom lanjskom razdoblju iznosila je 37,19 milijardi forinti. U banci navode da su u prvom tromjesečju uplatili cijeli iznos posebnog poreza za financijski sektor za ovu godinu, koji nakon poreza iznosi 29 milijardi forinti. Mađarska vlada naplaćuje poseban porez financijskom sektoru od 2010. kako bi smanjila proračunski manjak i uskladila se s europskim fiskalnim propisima. Ako se izuzmu jednokratne stavke, banka je u prvom tromjesečju ostvarila konsolidiranu dobit nakon poreza od 43,8 milijardi forinti, u odnosu na 44,1 milijardu forinti u istom razdoblju lani. Dobit prije poreza iznosila je 51,2 milijarde forinti i ostala je na godišnjoj razini.
LJUBLJANA - Slovenske banke u 2011. godini su, prema nerevidiranim podacima, ukupno zabilježile 436 milijuna eura gubitka, prema izvješću o financijskoj stabilnosti koji je središnja banka prihvatila. Slovenski bankarski sustav kao cjelina tako je već drugu godinu za redom poslovao s gubitkom nakon 2010., u kojoj je gubitak iznosio 96,4 milijuna eura. Slovenska središnja banka u analizi iz izvješća navodi da će ponovna uspostava stabilnog financijskog sustava u Sloveniji biti dugotrajan proces koji će zahtijevati restrukturiranje banaka i poduzeća. Uz to, izvješće konstatira da samo politika otpisa i rezervacija zbog slabih kredita, koji su dosegli 3,3 milijarde eura početkom ove godine, ne može biti dovoljna za uspostavu novog kreditnog ciklusa te da su potrebni dokapitalizacija najvećih banaka i promjene u strukturi financiranja poduzeća.
BERLIN - Njemačka je ovoga tjedna podnijela žalbu protiv Europske komisije čija direktiva o sigurnosti igračaka nameće manje stroga pravila o količini otrovnih tvari u igračkama od pravila koja su na snazi u Njemačkoj. Ta direktiva iz 2009. nameće uvjete proizvodnje i kontrole igračaka za djecu, te od 1. srpnja 2013. maksimalne količine toksičnih supstanci koje igračke smiju sadržavati. Radi se prije svega o sadržaju olova, arsena ili žive u igračkama. Njemačkoj je odbijeno pravo da zadrži svoje vlastite maksimalne količine za neke proizvode za koje su pravila stroža od onih u novom tekstu EK-a, pojašnjava se u zajedničkom priopćenju ministarstva gospodarstva i zaštite potrošača. "Moramo ostati pri našim restriktivnim pravilima. Neprihvatljivo je da ona budu ublažena", dodao je ministar gospodarstva Philipp Roesler.
BRUXELLES/ ZAGREB - Izvješće o utjecaju starenja stanovništva na javne financije, usvojeno u utorak, poziva na daljnje proračunske rezove i dulji radni vijek, prenose europski mediji. Izvješće "2012 Ageing Report", koje su pripremili Europska komisija i dužnosnici ministarstava financija država članica, daje mračnu sliku o perspektivama umirovljenika u predstojećim desetljećima. "Zbog očekivane dinamike fertiliteta, očekivanog životnog vijeka i stopa migracija, dobna struktura europskog stanovništva trebala bi se dramatično promijeniti u predstojećim desetljećima. Ukupni broj stanovnika bit će vjerojatno veći za 50 godina, ali oni će biti mnogo stariji nego sada", stoji u izvješću. Uz povećanje od oko pet posto, EU će 2040. imati 526 milijuna stanovnika. Najveći udio u stanovništvu imat će dobna skupina od 15 do 64 godine, ali će se on smanjiti sa 67 posto 2010. na 56 posto 2060. "Udio onih u dobi od 65 godina i starijih bit će mnogo veći i povećati se sa 17 na 30 posto, dok će oni u dobi od 80 godina i više biti 2060. gotovo jednako brojni kao i mladi (povećanje s pet na 12 posto), predviđa izvješće.
LONDON - Cijene barela sirove nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima, budući da su grčka politička i gospodarska previranja produbila zabrinutost da bi ta prezadužena zemlja mogla napustiti eurozonu, pa ulagači zaziru od imovine koju smatraju rizičnijom. Barel sirove nafte pojeftinio je na londonskom tržištu 40 centi i njime se trgovalo po 111,17 dolara. U istom je iznosu pala i cijena barela na američkom tržištu, kliznuvši na 94,38 dolara. Naftna tržišta pritišće strah od usporavanja svjetskog gospodarstva budući su europski podaci objavljeni u utorak pokazali da ta regija ponovo klizi u recesiju, po drugi put u samo tri godine. Kineska odluka o ublažavanju monetarne politiku tijekom vikenda također je potpirila bojazni da globalno gospodarstvo u uvjetima zaoštravanja krize, pa ulagači zaziru od rizičnije imovine. Snažna proizvodnja u Njemačkoj u ožujku nije mogla nadoknaditi pad u ostatku eurozone, gdje se proizvodnja smanjila, signalizirajući da nadolazeća recesija možda neće biti tako slabšna kako su se političari nadali.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, drugi dan zaredom, dok je tečaj eura prema dolaru zaronio na najnižu razinu u četiri mjeseca, jer je sve manje vjerojatno da će se u Grčkoj formirati koalicijska vlada, što će dodatno usporiti ionako tešku borbu protiv dužničke krize. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,8 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji i Šangaju pale između 0,7 i 0,9 posto. Burzovni indeksi u Hong Kongu i Singapuru ojačali su između 0,2 i 0,4 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih,bio u minusu 0,8 posto. Ulagače zabrinjava i usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, američkog i kineskog. To bi, pak, izazvalo pad potražnje za sirovinama, pa su jutros među najvećim gubitnicama dionice u rudarskom sektoru.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica osjetno pale jer su u Europi protivnici mjera štednje sve glasniji i utjecajniji, a ulagače su na oprez natjerale i naznake znatnijeg usporavanja rasta kineskog gospodarstva nego što se mislilo. Dow Jones indeks oslabio je 125 bodova, ili 0,98 posto, na 12.695 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,11 posto, na 1.338 bodova, a Nasdaq indeks 1,06 posto, na 2.902 boda. Pod najvećim su pritiskom jučer bile dionice banaka. KBW indeks tog sektora potonuo je 2,6 posto, pri čemu je najviše, više od 3 posto, pala cijena dionice JPMorgan Chasea. Golemi gubitak te banke u trgovanju derivatima ponovno je potaknuo raspravu o strožoj regulaciji financijskog sustava, što će, smatraju analitičari, još neko vrijeme pritiskati dionice banaka.