ZAGREB
EU, NATO i regionalna politika glavni su hrvatski vanjskopolitički ciljevi, rekao je danas predsjednik Republike Ivo Josipović na predavanju "Vanjska i obrambena politika RH" koje je organizirala Strukovna udruga kriminalista. "Hrvatska je mala zemlja, ali ne mora biti i mala država", naglasio je predsjednik Josipović pojašnjavajući kako članstvo u NATO-u i EU te angažman u regiji, u kojoj, po njegovom mišljenju, imamo priliku nove afirmacije, može pridonijeti da Hrvatska iz male države postane mala sila. Članstvo u NATO-u nova je poluga hrvatske vanjske politike jer je time naša zemlja doživjela vojnu afirmaciju, rekao je Josipović dodavši da je ugled naših vojnika u Afganistanu veći od objektivne hrvatske moći. S bivšom, ali i s ovom vladom nikada, kazao je, nije imao nikakvih razmimoilaženja kada je riječ o euroatlantskoj politici. "Konačni cilj je bez stresa i bez problema, 1. srpnja 2013. postati punopravna članica EU", poručio je. Po njegovoj ocjeni, Hrvatska je kroz proces približavanja EU postala bolje društvo. "EU je naš priključak u moderno društvo i ostati izvan toga bila bi nacionalna katastrofa", ustvrdio je.
ZAGREB
Hrvatski sabor sutra zasjedanje nastavlja raspravom o izmjenama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva kojima se, u skladu sa zakonodavstvom EU, želi potaknuti jačanje hrvatskog poduzetništva kroz privlačenje novih investicija. Na temelju preporuke Europske komisije zakonske izmjene određuju parametre koji određuju kategorizaciju mikro, malih i srednjih poduzetnika u smislu ukupnog godišnjeg prometa i ukupne aktive, odnosno dugotrajne imovine. Predviđena definicija mikro, malih i srednjih poduzeća usklađena je s istovjetnom definicijom Europske komisije, Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda, s ciljem unaprjeđenja konzistentnosti i učinkovitosti ciljanih politika srednjeg i malog poduzetništva. U hrvatskoj Vladi ističu da će nova kategorizacija parametara veličine poduzetnika omogućiti proširenje postojećeg korpusa srednjeg i malog poduzetništva u Hrvatskoj, što će za posljedicu imati i povećanje broja korisnika poticajnih mjera za razvoj poduzetništva. Zakonskim se izmjenama proširuje nadležnost Hrvatske agencije za malo gospodarstvo na područje promocije i privlačenja investicija, te se mijenja njezin naziv u Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo i investicije - HAMAG INVEST.
ZAGREB
Saborski Odbor za zakonodavstvo danas je većinom glasova podržao prijedlog zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, a predsjednica Odbora Ingrid Antičević Marinović (SDP) ocijenila je da bi sudionici bivše vlasti morali odgovarati jer građanima nisu osigurali najviše zakonske i medicinske standarde za liječenje neplodnosti. "Možda će uskoro doći vrijeme, nadam se vrlo brzo, kada neće samo osobno odgovarati fizičke osobe, nego i sudionici vlasti koji se neće sakrivati iza vlade i parlamenta, oni koji uporno ljudima nanose štetu", kazala je Antičević Marinović. Velikom štetom za parove koji se liječe od neplodnosti smatra to što, kako je rekla, deset godina moraju čekati na kvalitetan zakon koji prati razvoj medicine, što je za njih značilo puno bola i patnje te velike materijalne troškove. SDP-ova zastupnica kazala je i da bi Vlada do drugog čitanja zakona trebala razmotriti i socijalni moment osoba koje se liječe od neplodnosti, te razmisliti i o mogućnosti da se postupak medicinski pomognute oplodnje omogući i osobama koje boluju od bolesti koje ne uzrokuju neplodnost, ali znatno otežavaju plodnost. Zastupnici oporbenog HDZ-a nisu sudjelovali u raspravi, a kod glasovanja o Vladinom prijedlogu zakona bili su protiv.
ZAGREB
Nacrtom prijedloga Zakona o zaštiti okoliša koji će Ministarstvo zaštite okoliša i prirode sutra predstaviti javnosti, nakon čega ide u javnu raspravu, predlaže se da izrađivača studije utjecaja na okoliš bira ministarstvo dok bi studiju, kao i do sada, financirao investitor projekta. Ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy ističe kako se time želi podići objektivnost studija utjecaja na okoliš, a što je detektirano kao jedan od najvećih problema u sustavu zaštite okoliša. "To je veliki problem i u javnosti vlada izuzetno veliko nepovjerenje prema sadržaju studija utjecaja na okoliš jer se smatra da su one pisane kako bi zadovoljile ciljeve i potrebe investitora, a ne štitile javni interes", kazala je Holy Hini najavljujući najvažnije novine koje donosi nacrt prijedloga novog zakona o zaštiti okoliša. Taj naš prijedlog, kazala je, nije izazvao velike simpatije ni kod investitora, niti kod izrađivača studija. "No, iznenadilo me to što ni sve udruge za zaštitu okoliša nisu na njega pozitivno reagirale", rekla je i objasnila kako udruge smatraju da se time stvara određeni prostor za korupciju od strane tijela javne vlasti. Radi podizanja objektivnosti studija utjecaja na okoliš, ističe Holy, predlaže se i da tvrtka izrađivač studije, kao i ovlaštenik (osoba koja potpisuje studiju), trajno izgube licencu za obavljanje tog posla ako se pokaže da su napravili neobjektivnu studiju.
ŠIBENIK
Deveto Međunarodno stručno savjetovanje 'Humanitarno razminiranje', koje je u organizaciji Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) i HCR-Centra za testiranje, razvoj i obuku, te pod pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića danas počelo u hotelskom naselju Solaris pored Šibenika, okupilo je više od 300 sudionika iz 46 zemalja svijeta. Kako je istaknuto, savjetovanje se ove godine tematski odnosi na znanja, vještine i sigurnost potrebne u humanitarnom razminiranju. Ravnatelj HCR-a Zdravko Modrušan najavio je osobito zanimljivu raspravu na temu podvodnog razminiranja koja je za Hrvatsku bitna zbog činjenice da u podmorju Jadrana još uvijek ima zaostalih mina iz drugog svjetskog, ali i Domovinskog rata. Modrušan je najavio i predstavljanje istraživačkog projekta 'Tiramisu' koji se bavi implementacijom alata za uklanjanje protupješačkih mina, kazetnog streljiva i neeksplodiranih sredstava koji sa 14,90 milijuna eura financira Europska unija, a projekt se provodi u konzorciju od 24 istraživačka centra. Sudionicima se obratio se i njemački veleposlanik u Republici Hrvatskoj Bernd Fisher koji je istaknuo kako je njegova zemlja do sada u razminiranju Hrvatske sudjelovala s osam milijuna eura. Kazao je kako Hrvatska 2013. godine ulazi u zajednicu europskih zemalja koje nisu kontaminirane minama. Hrvatska će, rekao je, u EU unijeti minsko sumnjivi prostor, no upravo u tome treba tražiti priliku kako bi se problem s minama riješio u roku, dakle do 2019. godine.
ZAGREB
Sedamdeset posto jedinica lokalne uprave i samouprave ne zadovoljava kriterij transparentnosti, 24 posto je transparentno, a samo šest posto izrazito je transparentno u svom radu, pokazuju rezultati istraživanja koje su danas predstavili GONG i Udruga gradova. Riječ je o pomaku u odnosu na prvo istraživanje, provedeno 2009. godine, kada je zabilježeno samo 18 posto transparentnih jedinica lokalne uprave i samouprave, rečeno je na predstavljanju rezultata istraživanja LOTUS 2011/12 o transparentnosti rada i funkcioniranju jedinica lokalne i regionalne samouprave. Naglašeno je da je transparentnost rada lokalne samouprave "prvenstveno pitanje političke volje". Rezultate istraživanja provedenog od rujna 2011. do veljače ove godine, u svih 576 općina, gradova i županija, prezentirali su Nives Miošić i Duje Prkut iz GONG-ovog Istraživačkog centra. Naglasili su da je stupanj transparentnosti mjeren kroz 51 pokazatelj unutar pet osnovnih dimenzija kao što su javnost sjednica vijeća ili skupštine, javnost rada i odluka izvršne vlasti, primjena zakona o pristupu informacijama, suradnja s civilnim društvom te izravna participacija građana u odlučivanju. Istaknuli su da je transparentnost veća u gradovima nego u općinama, dok su se županije pokazale većim dijelom transparentne. Ocijenili su kako promjena zakonodavnih okvira nije značajno utjecala na povećanje transparentnosti.
ZAGREB
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) smatra da su za najvjerojatniji stečaj Vjesnika značajnim dijelom suodgovorna vladina ministarstva koja su se tijekom posljednjih mjeseci na nedorečeni, nedovoljno osmišljeni i sinergijski način bavila Vjesnikom, a odgovorna je i Vlada u cjelini, stoji u današnjem priopćenju. Ipak se radi o neosporno državnoj tvrtki, a ne privatnoj koju se lako može liberalno prepustiti tržištu. Iz riječi većine političara koji su o Vjesniku govorili nije se dalo naslutiti da je za njih Vjesnik državna briga. Izgubljeni su mjeseci, za to vrijeme su i dodatno narasli Vjesnikovi dugovi, podsjeća se u priopćenju HND-a. HND se zalagao da se na određeno vrijeme pruži šansa Vjesniku da bude istinsko javno glasilo i činilo se da postoji izvjesna politička potpora toj inicijativi prema kojoj bi Vjesnik otišao u stečaj s preustrojem. Na tu ideju koju su tada u većini podupirali Vjesnikovi novinari, nitko iz Vlade nije jasno i javno odgovorio, upozorava HND. Privatizacija je bila jedna nova šansa – barem da se spase novinarska radna mjesta i održe novine ističu i dodaju kako nisu vjerovali u dobar motiv kupnje, u to da potencijalni kupci imaju želju promicanja medijskih i novinarskih sloboda. Nije bilo jasno zašto bi netko kupio list s takvim dugovima i niskom nakladom. Da motiva nema, to se i pokazalo pa su pregovori o kupnji Vjesnika propali, poručuju iz HND-a.
ZAGREB
Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Davor Bernardić rekao je danas na konferenciji za novinare da su svi klubovi u Gradskoj skupštini predložili da se iz programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture izbaci gradnja fontana i pješačkih pothodnika na Ulici Hrvatske bratske zajednice, kao i od ponovno popločavanje Cvjetnog trga. "Gradnja fontana u ovom trenutku je u najmanju ruku neumjesna. U uvjetima krize, prioritet su projekti koji nose novu vrijednost i otvaraju nova radna mjesta", kazao je Bernardić najavljujući najvažnije teme na 36. sjednici zagrebačke Gradske skupštine koja će se održati u četvrtak. Govoreći o ponovnom popločavanju Cvjetnog trga upitao se zašto to nije učinjeno dok se gradio taj trg. "To je bilo u stavci programa građenja za 2011., i kada su u pitanju Cvjetni trg i fontane nije realizirana niti kuna od tog programa. To se ne može tretirati kao prenesene obveze u ovu godinu", rekao je Bernardić dodavši da skupštinski Odbor za statut, poslovnik i propise smatra kako to ne može stajati u odluci o programu gradnje. Govoreći o točci dnevnog reda vezanoj uz naknadu vlasnicima nekretnina u neposrednoj blizini odlagališta otpada Prudinec - Jakuševec, kazao je da su tražili i dobili negativno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode vezano uz to pitanje. Apelirao je na zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da u okviru zakona pronađe rješenje za građane Jakuševca.
ZAGREB
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić danas nije želio pobliže komentirati mogućnost smanjenja plaća u Gradskoj upravi, kao ni neke najave da će ga SDP sabotirati na sjednici zagrebačke Gradske skupštine u četvrtak jer će najvjerojatnije odbiti njegov prijedlog o gradnji fontana i pothodnika kod Nacionalne i sveučilišne knjižnice te obnovu i popločenja Cvjetnog trga. "Treba pričekati sjednicu Gradske skupštine gdje ću o tome reći par riječi. Ne treba se natjecati ni inatiti već treba biti odgovoran", izjavio je Bandić novinarima prije stručnog skupa "Politika i skrb za starije i starenje u Hrvatskoj" u Staroj gradskoj vijećnici poručivši da on jest odgovoran. Na pitanje hoće li se svima u gradskoj upravi plaće proporcionalno smanjivati, Bandić je izvijestio da su u tijeku pregovori sa sindikatima. "Kada pregovore okončamo, onda ćemo o tome kvalitetno izvijestiti - bez euforije i bez panike. No, odgovornost prije svega", naglasio je Bandić. "Od nove godine govorim uvijek isto - da možemo dijeliti samo onoliko koliko smo stvorili. U Hrvatskoj je danas došlo vrijeme, nakon 70 godina, da više ne možemo živjeti na veresiju. Koliko uprihodujemo, toliko ćemo podijeliti, a to bih sugerirao i drugima", poručio je Bandić. Na upit novinara kolika je njegova plaća, Bandić je odgovorio oko 19.800 kuna. Rekao je da je zavrijedi "s dva radna vremena" te da 12 godina nije otišao ni na godišnji odmor.
ZAGREB
Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Davor Bernardić rekao je danas na konferenciji za novinare da zaposlenici Gradske uprave moraju podnijeti teret krize, pa i ako se donese odluka o smanjenju plaća, jer je "situacija, na žalost, takva". "Gradonačelnik Bandić je zaposlenicima trebao jasno reći kakvo je stanje s punjenjem zagrebačkog proračuna i o čemu ovise njihove plaće. Naravno, nitko nije sretan da se plaće smanjuju", rekao je Bernardić. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić prošli tjedan je na sastanku sa sindikatima zaposlenika u Gradskoj upravi predložio da se zbog slabijeg punjenja gradskog proračuna od predviđenog ide na smanjivanje plaća, ali i jubilarnih nagrada, božićnica i regresa za 10.500 zaposlenih u gradskoj upravi, u vrtićima, gradskim knjižnicama i sektoru kulture te u javnoj vatrogasnoj postrojbi. Pročelnik gradskog ureda za financije Slavko Kojić potvrdio je da je punjenje zagrebačkog proračuna u prvom kvartalu 2012. podbacilo za 240 milijuna kuna, odnosno 15 posto od planiranog. Rekao je da su najviše podbacili neporezni prihodi jer se ne gradi, no da su porezni prihodi porasli za tri posto. Bernardić je odbacio kritike da je i SDP kriv za slabije punjenje zagrebačkog proračuna. Komentirajući na upit novinara Bandićevu ocjenu da za lošije punjenje gradskog proračuna dio krivice snosi SDP jer slabo pušta gradnju objekata od kojih bi se proračun bolje punio, Bernardić je ustvrdio da niti jedan projekt nije odbijen bez opravdanog razloga.
ZADAR
Stručni skup za ravnatelje srednjih škola i učeničkih domova pod nazivom "Profesionalni razvoj ravnatelja" počeo je danas u Zadru, a otvorenju skupa nazočio je i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović. Ministar Jovanović na skupu je istaknuo da je Ministarstvo pripremilo Nacrt prijedloga izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te kazao kako ovim skupom praktički počinje javna rasprava o tom prijedlogu. Novina je u izmjenama, kazao je, osnivanje nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje koje će biti savjetodavno tijelo ministru za sva pitanja odgoja i obrazovanja. Usto, mrežu školskih ustanova i programa utvrđivat će ministarstvo kako bi se ubrzao postupak, a predložene su i promjene vezane uz školske odbore. "Očekujem od vas da pridonesete najboljim rješenjima", poručio je ministar ravnateljima, dodavši da cilj hrvatskog društva mora biti obrazovanje i znanost u fokusu gospodarskog razvoja. Ministar Jovanović istaknuo je kako zbog lošeg rada u školstvu proteklih godina Hrvatska danas nije zemlja utemeljena na gospodarstvu niti je društvo jednakih šansi. Kao primjer lošeg obrazovanja naveo je podatak iz jednog istraživanja po kojemu 80 posto učenika smatra da im čitanje knjiga nije hobi te da 25 njih smatra da im je čitanje dosadno. "Ako učenici ne čitaju, pitanje je što će znati", rekao je ministar.
ZAGREB
Na stručnom skupu "Politika i skrb za starije i starenje u Hrvatskoj" u Staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu danas se okupilo oko 170 znanstvenika, stručnih osoba i predstavnika udruga koje brinu o starijim osobama kako bi razmotrili mogućnosti i rješenja za aktivno starenje i solidarnost među generacijama. Skup su zajednički organizirali udruga Pragma i Zaklada Marija de Mattias čija je predstavnica Cecilija Milković poručila da "stariji mogu biti djelitelji mudrosti i svjedoci nade". Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Davor Bernardić naglasio je da je upravo 2012. u Europskoj uniji proglašena godinom aktivnog starenja i solidarnosti među generacijama jer je jedan od tri najvažnija globalna problema stanovništva održivost mirovinskog sustava za kojega su u EU mislilo da je riješeno pitanje još prije 30 godina, no pokazalo se, dodaje, da nije tako. Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba u kojem je 17 posto stanovništva starije od 65 godina, rekao je da je i Zagreb odlučio dati svoj doprinos promociji 2012. kao godine aktivnog starenja i solidarnosti među generacijama podsjetivši da Grad upravlja s 11 domova za starije u kojima je 3.600 korisnika. Pokrenut je, dodao je, projekt gerontoloških centara na devet lokacija za sedam tisuća sugrađana, financiraju se i 22 organizacije koje pomažu starijima.
ŠIBENIK
Na današnjem ročištu suđenja Draganu Paravinji, optuženom da je pokušao silovati i da je ubio maloljetnu Antoniju Bilić iz Krički, te pokušao silovati još jednu djevojku, svjedočila su četiri svjedoka koji su posljednji vidjeli Antoniju Bilić. Svjedoci su danas na Županijskim sudu u Šibeniku uglavnom davali iskaze o ulasku Antonije Bilić u kamion na mostu preko rijeke Čikole na dan njezinog nestanka 7. lipnja prošle godine i o kretanju kamiona, kazao je glasnogovornik Županijskog suda Branko Ivić. O svojim saznanjima govorili su bivši policajac Frane Bilić, koji je netom nakon nestanka Antonije Bilić policiji kazao kako je maloljetnicu vidio kad se ukrcavala u Paravinjin kamion, zatim dva svjedoka koji su bili gosti kafića nedaleko od čikolskog mosta, te vozač autobusa Split prometa koji je Antoniju spornog dana želio ukrcati, ali je ona to odbila. Suđenje će se nastaviti 10. i 11. svibnja, kada bi trebali biti ispitani svi preostali svjedoci u postupku, izvijestio je sudac Ivić. Nakon toga, 17. svibnja iskaz pred sudom dat će prvi vještaci, koji će govoriti o rezultatima vještačenja bioloških tragova, to jest krvi i kose nađenih u kamionu Dragana Paravinje.
ZAGREB
Književni časopis za znanstvenu fantastiku Sirius B nominiran je za najbolji europski SF časopis, priopćio je danas glavni urednik tog časopisa Davorin Horak. Nagradu dodjeljuje Europsko udruženje za znanstvenu fantastiku (European Science Fiction Society - ESFS), a Sirius B nominiran je u kategoriji Best Magazine za Hall of Fame Europskog SF-a. Dobitnik nagrade bit će predstavljen javnosti na svečanoj dodjeli u sklopu europske konvencije "Kontakt" koja će se održati u Zagrebu od 27. do 29. travnja na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER). Dodjela nagrada bit će 28. travnja navečer, najavio je Horak. Nagrade ESFS-a dodjeljuju se od 1972. godine i smatraju se najprestižnijim europskim nagradama za doprinos znanstvenoj fantastici. Glavni urednik Davorin Horak navodi da je Sirius B jedini domaći SF časopis koji objavljuje strane i domaće SF, fantasy i horor priče. Časopis izlazi dvomjesečno, a na europskoj konvenciji obilježit će svoju prvu godinu postojanja".