OPATIJA
U najvećoj ekološkoj akciji čišćenja divljih odlagališta otpada u Hrvatskoj, održanoj danas u sklopu kampanje "Zelena čistka – jedan dan za čisti okoliš", sudjelovalo je 93 grada i općine, kazala je na završnoj konferenciji za novinare voditeljica kampanje Helena Traub iz opatijske udruge Žmergo, istaknuvši kako su organizatori "jako zadovoljni" rezultatima. Akcija je bila posve volonterska, ostvarena je izuzetno malim sredstvima, a provedena je u svim županijama, rekla je. Danas je, kazala je Traub, obrađeno oko 40 posto podataka, pa je tako evidentirano sudjelovanje oko 20.000 volontera, a očekuje se da će nakon prikupljanja svih podataka, ta brojka biti oko 50.000. Prema prvim podacima, očišćeno je oko 2350 tona otpada na oko 300 lokacija, a očekuje se da je očišćeno ukupno oko 4000 tona otpada na oko 700 lokacija. Traub je kazala da će cjeloviti podaci biti poznati tijekom sljedećeg tjedna jer da treba prikupiti podatke o volonterima koji su u akciji sudjelovali u sklopu škola i drugih obrazovnih ustanova te, primjerice, u sklopu Oružanih snaga. Predsjednica Udruge Žmergo Ana Golja drži da je to bila najveća volonterska akcija ikad održana u Hrvatskoj. U najveću akciju čišćenja divljih odlagališta otpada u Hrvatskoj, koja je održana danas u sklopu kampanje "Zelena čistka – jedan dan za čisti okoliš" uključili su se u Zagrebu i predsjednik Republike Ivo Josipović te predsjednik Vlade Zoran Milanović s ministrima i načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnikom Dragom Lovrićem. Akcija je provodena kao dio svjetskog pokreta "Let's do it!" i akcije World cleanup 2012., a Hrvatska se uključila prvi put.
ZAGREB
Predsjednik Republike Ivo Josipović smatra da u hrvatskome društvu još nismo shvatili da je potrebna predanost reformama, a Hrvatsku čekaju brojne i ozbiljne reforme kao organizacija države i gospodarska reforma, ali i reforma u načinu razmišljanja "koja je najozbiljnija jer konačno moramo početi vrednovati rad i doprinos građana društvu". Potrebu predanosti reformama predsjednik Josipović istaknuo je u "Intervjuu tjedna" u večerašnjem Dnevniku HTV-a u odgovoru na novinarsko pitanje zašto se "sve reforme i prijedlozi zakona dočekuju na nož". "Svi želimo reforme i svi o njima govorimo, ali kada se trebaju dogoditi, onda smo malo oprezniji", rekao je Josipović. Objasnio je da kod provođenja reformi treba znati da društvo nije samo skup brojki i izračuna što je dobro a što nije, nego postoji i društvena komponenta te mora postojati briga o socijalnome statusu svakoga građana. Prema tome, dodao je, one mjere koje možda matematički izgledaju savršeno, ako nemaju svoju društveni kontekst, na kraju ne ispadnu dobre. Na novinarski upit "kako izići iz stalnih podjela", a u povodu nadolazećih povijesnih datuma vezanih za Jasenovac, Bleiburg, predsjednik je odgovorio da dio javnosti "očito nije razumio bit". Bit je, istaknuo je, da se prepozna što se zapravo dogodilo u Drugome svjetskom ratu i tko je bio na pravoj, a tko na krivoj strani, a istina piše u našem Ustavu. Za predsjednika problem Bleiburga nije u tome treba li žrtve Križnoga puta komemorirati jer to, ustvrdio je, nije sporno, već je sporan način na koji se to do sada činilo na Bleiburgu .
RIJEKA
Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić izjavila je danas kako smatra da je Vlada u prvih sto dana napravila važne pomake te prvi puta u dvadeset godina smanjila državni proračun, zadržala kreditni rejting zemlje, dala poticaje gospodarstvu i počela uvoditi red. Opačić, koja je i potpredsjednica SDP-a, to je izjavila na početku druge Izvještajno-tematske konvencije Gradske organizacije SDP-a Rijeke. Na konvenciji će biti izabrani predstavnici gradske organizacije za 12. Izbornu konvenciju SDP-a, a glavna je tema "Prvih 100 dana Vlade". "Mislim da smo napravili neke vrlo važne pomake. Prvo, prvi put u 20 godina smanjili smo državni proračun, što je bilo nužno. Drugo, uspjeli smo zadržati kreditni rejting zemlje, što znači da smo dobili šansu da doista napravimo posao u ovoj godini", kazala je Opačić novinarima. Komentirajući novo zaduživanje države, Opačić je rekla da su dugovi naslijeđeni iz prethodnih godina te da "ministar financija Slavko Linić radi sve što može da nas zaduži po što nižoj kamatnoj stopi". Tu nemamo puno izbora jer kredite koje su uzimale prijašnje vlade moramo vratiti, a "ono što mi nastojimo, to je da se više ne zadužujemo za potrošnju", naglasila je Opačić.
ZAGREB
Predsjednik Vlade Zoran Milanović danas je na upit novinara hoće li povući imenovanje Sanje Kalambure za direktoricu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odgovorio kako je Kalamburu predložila ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy, te da ona stoji iza svojih prijedloga i preuzima i određeni rizik, a on to politički cijeni. "Činjenica je, ja sam to saznao, jer policijskim provjerama se ne bavimo, da osoba (Sanja Kalambura) navodno ima optužnicu protiv sebe. Dakle, Mirela Holy time preuzima još veću odgovornost i teret", odgovorio je premijer Milanović novinarima po završetku eko akcije "Zelena čistka – jedan dan za čisti okoliš" na lokaciji Branimirova Retkovec III. Rekao je da želi naglasiti nešto što se nije čulo zadnja dva dana - "radi se o osobi, o toj imenovanoj osobi na čelu Fonda, koja nema nikakve veze s politikom, a najmanje s SDP-om. Radila je u tom sustavu i ranije, za vrijeme HDZ-a. Dakle, to nije nikakvo političko imenovanje. Je li to bila greška - to ćemo vidjeti", rekao je Milanović.
ZAGREB
Na Zagrebačkom velesajmu (ZV) kasno poslijepodne su zatvorena četiri specijalizirana međunarodna sajma; sajam građenja i opremanja - Graditeljstvo, sajam alatnih strojeva i alata - Biam, sajam zavarivanja i antikorozivne zaštite - Zavarivanje te sajam Obrtništva. Na sajmovima koji su trajali od 17. travnja, na 12.500 četvornih metara izložbenog prostora, svoje proizvode i usluge predstavilo je 317 izlagača iz 25 zemalja. U sklopu sajmova organizirani su stručni skupovi, prezentacije noviteta i savjetovanja o normama, uvjetima međunarodne trgovine i mogućnostima korištenja sredstava iz različitih fondova koji su namijenjeni tim granama djelatnosti. Središnji događaj međunarodnog sajma obrtništva bio je Obrtnički forum, tradicionalni susret predstavnika Vlade i obrtnika. Tema ovogodišnjeg Obrtničkog foruma bili su poticaji obrtništvu za oporavak gospodarstva, a razgovaralo se o poticajima, poreznim olakšicama i drugim stimulacijama za porezno rasterećenje i zapošljavanje u obrtništvu i poduzetništvu. Razgovaralo se i o brojnim problemima obrtništva. Sajam Obrtništva po prvi puta, nakon dugo godina, bio je redizajniran. Izlagači nisu bili svrstani po pripadnosti županijskim obrtničkim komorama nego po djelatnostima.
RIJEKA
U teškoj prometnoj nesreći, u kojoj je večeras oko 19 sati u mjestu Kraj kod Mošćeničke Drage sudjelovalo sedam motocikala, smrtno su stradala tri vozača motocikla, a dva su u kritičnom stanju, doznaje se iz operativnog dežurstva primorsko-goranske Policijske uprave. Prema prvim podacima, od sedam motocikala, koji su sudjelovali u nesreći, pet ih je izgorjelo. Promet na državnoj cesti D 66 u mjestu Kraj je u prekidu, a na mjestu nesreće obavlja se očevid.
VARAŽDIN
U povodu 35. obljetnice smrti varaždinskog likovnog velikana Miljenka Stančića, u Galerijskom centru Varaždin, smještenom na trgu koji nosi umjetnikovo ime, otvorena je danas izložba "Miljenko Stančić - 35 godina poslije". Predstavljena su neka od najznačajnijih, ali i javnosti rijetko prezentirana Stančićeva djela u vlasništvu umjetnikove obitelji, Grada Varaždina, Gradskog muzeja te kolekcionara. Među njima su i djela koja su tek nedavno pronašla svoj dom u Varaždinu, obogaćujući respektabilan fundus od oko 160 slika, koji se sada nalazi u Stančićevom rodnom gradu. "Čim se Stančić pedesetih godina prošlog stoljeća pojavio na likovnoj sceni sa svojim vrlo unikatnim stilom, postao je likovna zvijezda, a u dvadesetak godina vrlo burnog i intenzivnog rada ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi", istaknuo je prilikom otvorenja izložbe ravnatelj Galerijskog centra Varaždin Ivan Mesek, dodavši da je Stančić "opjevao" svoj grad te da je po tome jedinstven. Miljenko Stančić rođen je 1926. godine u Varaždinu, a umro 1977. u Zagrebu. Predavao je slikarstvo na Akademiji u Zagrebu od 1961. do smrti u 51. godini života. Njegovo slikarstvo kritika najčešće svrstava u nadrealizam, magični realizam ili fantastično slikarstvo.