WASHINGTON
Kina je pružila izvjesnu pomoć sjevernokorejskom raketnom programu, rekao je u četvrtak američki ministar obrane Leon Panetta govoreći pred odborom za oružane snage tjedan dana nakon što je Sjeverna Koreja testirala dalekometnu raketu u pokusu koji je završio neuspjehom. "Siguran sam da je Kina pružila neku pomoć. Neznam točne razmjere toga", kazao je Panetta članovima kongresnog odbora odgovarajući na pitanje o tome je li Kina pomagala sjevernokorejski raketni program kroz "trgovinsku i tehnološku razmjenu". Sjevernokorejski sjeverni moćni susjed Kina jedini je veliki saveznik ove izolirane zemlje, s kojom je uspostavila vojne i gospodarske veze koje datiraju iz vremena zajedničkih komunističkih korijena. Pjongjang je u srijedu najavio da je spreman odgovoriti na raširene osude propalog pokušaja lansiranja dalekometne rakete, potaknuvši očekivanja da će zemlja provesti i treći nuklearni test. Nakon prošlotjednog lansiranja za koji je Sjeverna Koreja tvrdila da je riječ o lansiranju meteorološkog satelita u orbitu, a SAD da se radi o dalekometnoj raketi, Obamina administracija objavila je da je suspendirala sporazum o pomoći u hrani. Kina, koja ujedno daje i glavnu gospodarsku i diplomatsku potporu Sjevernoj Koreji, pozvala je na "dijalog i razgovor" unatoč rastućim tenzijama. Američki ministar obrane odbio je reći bilo kakve pojedinosti o kineskoj potpori sjevernokorejskom raketnom programu pozivajući se na "osjetljivost takvih informacija". On je, međutim, dodao kako nema nikakve sumnje da sjevernokorejski napori na razvoju dalekometne rakete predstavljaju prijetnju SAD-u.
PARIZ
Američka državna tajnica Hillary Clinton u četvrtak je, na sastanku "Prijatelja Sirije" u Parizu, izjavila da ukoliko Sirija ne dopusti adekvatnu promatračku misiju, Vijeće sigurnosti UN-a bi trebalo krenuti u smjeru donošenja rezolucije o sankcijama koja bi bila provediva. Rezolucija bi uključivala embargo na oružje te financijske sankcije i ograničavanje putovanja. Kako se doznaje, Clinton je predložila donošenje rezolucije prema Poglavlju VII Povelje Ujedinjenih naroda koje dopušta vojnu intervenciju.
PARIZ
Glavne sile svijeta okupljene u četvrtak u Parizu na sastanku "Prijatelji Sirije" nazvali su UN-ov plan posebnog izaslanika Kofija Annana "posljednjom nadom" za rješavanje sirijske krize, poručivši da će učiniti sve što mogu da taj plan uspije, doznaje se iz nacrta službene izjave. "Svaki dan koji prođe znači desetke novih ubijenih civila u Siriji. Ne smijemo gubiti vrijeme. Moramo djelovati. Iako krhka, Annanova misija je posljednja nada", stoji u zajedničkoj izjavi. U njoj se potom zaključuje da ukoliko se Annanov plan ne ostvari...."Vijeće sigurnosti UN-a i međunarodna zajednica morat će potražiti druge opcije". Na tom sastanku, francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe je ustvrdio da je sirijska oporba "ispunila svoje obveze" prema prekidu vatre, što se ne može reći za režim Bašara al-Asada.
UJEDINJENI NARODI
Zamjenik izaslanika UN-a i Arapske lige u četvrtak je pred Vijećem sigurnosti kazao da je prijeko potrebno u Siriji razmjestiti dodatni broj promatrača, usprkos sigurnosnim rizicima i nasilju koje ne jenjava, doznaje se od diplomata. Jean-Marie Guehenno, zamjenik Kofija Annana, 15-članom Vijeću je rekao da bi veći broj nenaoružanih vojnih promatrača "mogao promijeniti političku dinamiku na terenu". Prema najnovijim informacijama, glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon je od sirijskih vlasti zatražio "potpunu slobodu kretanja" za međunarodne promatrače, kao i pomoć za "humanitarnu operaciju velikih razmjera" kako bi se zaštitilo stanovništvo. Sadašnju je situaciju ocijenio "neprihvatljivom", s oko milijun ljudi kojima je potrebno utočište.
OSWIECIM
Oko 8000 osoba, većinom mladih židova, sudjelovalo je u četvrtak u 21. Maršu živih kojim židovi iz cijeloga svijeta, ali i Poljaci odaju počast žrtvama holokausta na mjestu gdje se nalazio najveći njemački nacistički logor Auschwitz-Birkenau. Prvi put, zajedno s tisućama mladih iz Izraela, SAD-a i drugih zemalja i oko 2000 mladih Poljaka, u nijemom su pohodu stazom dugom tri kilometra prošli i veterani američke vojske koji su na kraju Drugoga svjetskog rata oslobađali nacističke koncentracijske logore u Njemačkoj i u Austriji poput Dachaua ili Mauthausena. "Na spomeniku je upaljeno šest velikih baklji, koje simboliziraju šest milijuna židovskih žrtava holokausta, ali i Pravednika koji su tijekom II. svjetskog rata spašavali i skrivali židove, ne vodeći računa o tomu hoće li to i njima donijeti smrtnu presudu, dok je jedna baklja bila upaljena za državu Izrael. Marševi živih u najvećoj nacističkoj tvornici smrti, kako se često naziva kompleks logora Auschwitz-Birkenau organiziraju se od 1988., a redovito svake godine od 1996.
HARKOV
U Harkovu je u četvrtak održano ročište u novom procesu protiv bivše ukrajinske premijerke Julije Timošenko u kojem bi mogla biti osuđena na još 12 godina zatvora ako će biti osuđena po optužbama za korupciju. Timošenko je odbila nazočiti ročištu u četvrtak navodeći kao razlog loše zdravlje a njen je slučaj ponovno izazvao oštre kritike zapadnjačkog dužnosnika za ljudska prava koji mu je nazočio. Timošenko, ključna protivnica predsjednika Viktora Janukoviča, prošlog je listopada osuđena na sedam godina zatvora zbog zloporabe vlasti dok je bila je premijerka. Slučaj je narušio odnose Ukrajine i zapadnih zemlja koje ga smatraju politički motiviranim.
PARIZ
Troje nasljednika zbirke od više od 400 umjetničkih djela, uključujući slike Renoira, Matissea i Degasa, tužili su Srbiju tvrdeći da Narodni muzej u Beogradu nezakonito drži te radove od 1949. godine. Zbirka od 429 umjetničkih djela pripadala je istaknutom francuskom prodavaču umjetnina i kolekcionaru Ambroiseu Vollardu, koji je poginuo 1939. godine u nesreći. Kada je u Europi izbio Drugi svjetski rat dio njegove zbrike prebačen je Jugoslavenu Erihu Šlomoviću, no Šlomović, koji je bio Židov, kasnije je uhićen i ubijen u koncentracijskom logoru 1943. godine. Jugoslavenska je vlada kasnije rekvirirala radove i smjestila ih u Narodni muzej. Odvjetnici nasljednika tvrde da je muzej, koji je i međunarodno izlagao neka od djela, dobro upoznat sa spornom poviješću zbirke. Zbirka obuhvaća djela impresionista i druge umjetnosti 19. stoljeća, poput mrtvih priroda Paula Gauguina, litografija Paula Cezannea i Mary Cassatt, više od 50 pastela i crteža Edgara Degasa i radove Pierre-Augustea Renoira. Među drugim velikim slikarima 19. i početka 20. stoljeća u zbirci su i Pierre Bonnard, Camille Pissaro i Maurice Utrillo. Odvjetnici nasljednika su rekli da su o sporu obavijestili veleposlanstvo Srbije u Parizu ali da ono nije odgovorilo.