ZAGREB
Predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem primio je u četvrtak u nastupni posjet britanskog veleposlanika u Hrvatskoj Davida Slinna koji je, govoreći o ratifikaciji hrvatskog Ugovora o pristupanju, dao do znanja da je važno da izvješće o monitoringu bude pozitivno. "Apsolutno je važno da izvješće o monitoringu bude pozitivno", rekao je Slinn. Veleposlanik Slinn je kazao da Velika Britanija snažno podržava ulazak Hrvatske u EU te da njegova zemlja "treba iskoristiti novu situaciju, jedinstvenu priliku baš u razdoblju uoči hrvatskog pristupanja" za povećanje ulaganja britanskih tvrtki.
BRUXELLES
Hrvatska želi pomoći u misiji obrazovanja žena i djevojčica u Afganistanu nakon okončanja međunarodne vojne operacije ISAF, izjavila je u četvrtak u Bruxellesu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Pusić je u srijedu i četvrtak sudjelovala na zajedničkom dvodnevnom sastanku ministara vanjskih poslova i ministara obrane zemalja članica NATO-a na kojem je jedna od glavnih tema bio Afganistan. Ona je na rubu ministarskog skupa imala i nekoliko bilateralnih susreta. "Imala sam četiri ili pet bilateralnih susreta, a izdvojila bih dva koja su zanimljiva za ovu temu - s afganistanskim ministrom vanjskih poslova Zalmaiom Rassoulom i kratki susret s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton. Razgovarali smo o budućem sudjelovanju hrvatskih vojnih i civilnih predstavnika u Afganistanu, nakon 2014. i povlačenja međunarodnih vojnih snaga, u kojima Hrvatska, s obzirom na svoju veličinu, sudjeluje sa značajnim snagama od 350 ljudi, čija je uloga uglavnom obučavanje afganistanskih snaga", rekla je Pusić. Pusić je rekla da bi iznos kojim bi Hrvatska financirala afganistanske snage nakon 2014. bio jednak godišnjim troškovima slanja trojice vojnika.
PARIZ
Glavne sile svijeta okupljene u četvrtak u Parizu na sastanku "Prijatelji Sirije" nazvali su UN-ov plan posebnog izaslanika Kofija Annana "posljednjom nadom" za rješavanje sirijske krize, poručivši da će učiniti sve što mogu da taj plan uspije, doznaje se iz nacrta službene izjave. "Svaki dan koji prođe znači desetke novih ubijenih civila u Siriji. Ne smijemo gubiti vrijeme. Moramo djelovati. Iako krhka, Annanova misija je posljednja nada", stoji u zajedničkoj izjavi. U njoj se potom zaključuje da ukoliko se Annanov plan ne ostvari...."Vijeće sigurnosti UN-a i međunarodna zajednica morat će potražiti druge opcije". Na tom sastanku, francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe je ustvrdio da je sirijska oporba "ispunila svoje obveze" prema prekidu vatre, što se ne može reći za režim Bašara al-Asada.
UJEDINJENI NARODI
Zamjenik izaslanika UN-a i Arapske lige u četvrtak je pred Vijećem sigurnosti kazao da je prijeko potrebno u Siriji razmjestiti dodatni broj promatrača, usprkos sigurnosnim rizicima i nasilju koje ne jenjava, doznaje se od diplomata. Jean-Marie Guehenno, zamjenik Kofija Annana, 15-članom Vijeću je rekao da bi veći broj nenaoružanih vojnik promatrača "mogao promijeniti političku dinamiku na terenu". Prema najnovijim informacijama, glavni tajnik UN-a Ban Ki-Moon je od sirijskih vlasti zatražio "potpunu slobodu kretanja" za međunarodne promatrače, kao i pomoć za "humanitarnu operaciju velikih razmjera" kako bi se zaštitilo stanovništvo. Sadašnju je situaciju ocijenio "neprihvatljivom", s oko milijun ljudi kojima je potrebno utočište.
OSLO
Norveški ekstremist Anders Behring Breivik, kojem se sudi za ubojstvo 77 osoba prošle godine na otoku u Norveškoj, u četvrtak je na suđenju objasnio da je namjeravao pobiti cijelu norvešku vladu bombom teškom gotovo jednu tonu koju je postavio u četvrt gdje se nalaze ministarstva."Glavni (mi) je cilj bio pobiti cijelu norvešku vladu, uključujući i premijera", rekao je Breivik četvrtog dana suđenja.Desničarski ekstremist Breivik postavio je 22. srpnja 2011. kombi s 950 kilograma eksploziva u podnožje nebodera od 17 katova u kojem je ured norveškog premijera Jensa Stoltenberga.Predsjednik vlade u tom trenutku nije bio u zgradi, ali je stradalo osam ljudi, zaposlenika i prolaznika na ulici.
OSWIECIM
Oko 8000 osoba, većinom mladih židova, sudjelovalo je u četvrtak u 21. Maršu živih kojim židovi iz cijeloga svijeta, ali i Poljaci odaju počast žrtvama holokausta na mjestu gdje se nalazio najveći njemački nacistički logor Auschwitz-Birkenau. Prvi put, zajedno s tisućama mladih iz Izraela, SAD-a i drugih zemalja i oko 2000 mladih Poljaka, u nijemom su pohodu stazom dugom tri kilometra prošli i veterani američke vojske koji su na kraju Drugoga svjetskog rata oslobađali nacističke koncentracijske logore u Njemačkoj i u Austriji poput Dachaua ili Mauthausena. "Na spomeniku je upaljeno šest velikih baklji, koje simboliziraju šest milijuna židovskih žrtava holokausta, ali i Pravednika koji su tijekom II. svjetskog rata spašavali i skrivali židove, ne vodeći računa o tomu hoće li to i njima donijeti smrtnu presudu, dok je jedna baklja bila upaljena za državu Izrael. Marševi živih u najvećoj nacističkoj tvornici smrti, kako se često naziva kompleks logora Auschwitz-Birkenau organizira se od 1988, a redovito svake godine od 1996.
x
BERLIN
Vodeći njemački konzervativni političar izjavio je u četvrtak da islam ne pripada Njemačkoj i tako izazvao napetosti na konferenciji o integraciji muslimana na kojoj se raspravljalo i o kontroverznoj kampanji salafista o podjeli besplatnih primjeraka Kurana diljem zemlje. "Islam nije dio naše tradicije i identiteta Njemačke te ne pripada Njemačkoj", rekao je Volker Kauder, čelnik kluba konzervativaca Angele Merkel u parlamentu, za list Passauer Presse. "No, muslimani pripadaju Njemačkoj. Kao građani oni, naravno, uživaju sva prava", dodao je ovaj političar Kršćanskih demokrata (CDU). Njegova izjava dodatno je raspirila ionako žustru nacionalnu raspravu o kampanji ultrakonzervativne muslimanske skupine salafista o podjeli milijuna prevedenih besplatnih primjeraka Kurana nemuslimanima.
LONDON
Četvorica muškaraca iz sjevernog dijela Engleske i jedan iz sjevernog dijela Londona, osumnjičeni da su dio radikalne desne antiislamske skupine, uhićeni su u čevrtak prijepodne pod sumnjom da su širili mržnju na internetu. Antiteroristička jedinica policije objavila je da je započela pretraga njihovih domova, te na drugim lokacijama. Policijski izvori kažu da je skupina muškaraca osumnjičena kao dio ultradesne lige za obranu Engleske (EDL) jedne od skupina s kojima je, po vlastitim tvrdnjama, kontaktirao norveški masovni ubojica Anders Berivik. EDL je zanijekala takve tvdnje.
HARKOV
U Harkovu je u četvrtak održano ročište u novom procesu protiv bivše ukrajinske premijerke Julije Timošenko u kojem bi mogla biti osuđena na još 12 godina zatvora ako će biti osuđena po optužbama za korupciju. Timošenko je odbila nazočiti ročištu u četvrtak navodeći kao razlog loše zdravlje a njen je slučaj ponovno izazvao oštre kritike zapadnjačkog dužnosnika za ljudska prava koji mu je nazočio. Timošenko, ključna protivnica predsjednika Viktora Janukoviča, prošlog je listopada osuđena na sedam godina zatvora zbog zloporabe vlasti dok je bila je premijerka. Slučaj je narušio odnose Ukrajine i zapadnih zemlja koje ga smatraju politički motiviranim.
BRUXELLES
Moskva i NATO nisu se dogovorili u četvrtak oko suradnje na području proturaketnog štita, koji Rusija smatra prijetnjom svojoj sigurnosti, ali su postigli napredak glede suradnje u Afganistanu. Moskva ustraje na tome da u pravno obvezujućem sporazumu o neusmjerenosti europskog proturaketnog štita protiv Rusije budu uključeni zajednički usuglašeni vojno-tehnički kriteriji, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, a prenose ruski mediji. Rasmussen je rekao tijekom sastanka u četvrtak da bi Savez volio da se Rusija pridruži razgovorima 20. i 21. svibnja, ali Lavrov je odbio reći hoće li Rusija sudjelovati na tom skupu.