FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Svijet u 15,30 sati

Autor: slek
ZAGREB, 19. travnja 2012. (Hina) - Pregled važnijih vijesti iz svijeta do 15,30 sati.

ZAGREB - Češki Senat potvrdit će idućeg tjedna Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, a nakon toga će ga ratificirati parlament, izjavio je u četvrtak u Zagrebu predsjednik Odbora za vanjsku politiku, obranu i sigurnost češkog Senata Jozef Regec nakon sastanka s predsjednikom Odbora Hrvatskog sabora za vanjsku politiku Miloradom Pupovcem. "Sljedeći tjedan, u srijedu 25. travnja, češki Senat će potvrditi hrvatski pristupni ugovor, a nakon toga ugovor će potvrditi i češki parlament. Dakle, što se nas tiče ništa ne sprječava Hrvatsku da već sljedeće godine postane članicom EU-a", rekao je Regec. Također je istaknuo da će Češka pružiti Hrvatskoj maksimalnu pomoć prilikom njezina ulaska u Europsku uniju. Pupovac je zahvalio Regecu na potpori i razmjerno brzom postupku ratifikacije hrvatskog Ugovora o pristupanju EU-u koji prolazi kroz češki Senat i koji bi relativno brzo trebao biti ratificiran u češkom parlamentu. Kazao je da je na sastanku iskazana želja za unaprijeđenjem suradnje kako u pogledu daljnjeg proširenja Unije na druge zemlje u regiji, tako isto i na pozicioniranje unutar same Europske unije. Dodao je da su također razgovarali o suradnji unutar NATO-a. "Ovaj sastanak potvrdio je srdačne i prijateljske odnos koji postoje između Hrvatske i Češke", rekao je Pupovac s čime se složio njegov češki kolega. Regec je pozvao Pupovca zajedno sa saborskim odborom u posjet Češkoj.

ZAGREB - Bivši mirovni izaslanik UN-a za prostor bivše Jugoslavije Thorvald Stoltenberg kazao je da je SAD spriječio usvajanje prvog mirovnog plana kojim se rat u Bosni i Hercegovini trebao završiti 1993., dvije godine prije nego je završen usvajanjem Daytonskog sporazuma, u intervjuu za Radio Slobodnu Europu objavljenom u četvrtak. "Predstavnici SAD su tada rekli da je prijedlog mirovnog sporazuma iz 1993. nemoralan", rekao je Stoltenberg objašnjavajući da se Washington na poziv UN-a i EU-a nije želio umiješati u rješavanje sukoba ali se "nije u potpunosti povukao iz te regije, već je stajao sa strane i davao instrukcije nekim od sudionika, što je, zapravo, veoma otežavalo postizanje dogovora". On je pojasnio da su Bošnjaci nakon što su sve tri strane u jesen 1993. pristale na mirovni dogovor, povukli svoj pristanak "jer su ih tako savjetovale američke vlasti", a kao razlog povlačenja navedeno je da bi mali dio teritorija pripao Bošnjacima. Stoltenberg navodi da su prema tom planu trebali dobiti 33,3 posto teritorija a sada nakon Daytona stvarno kontroliraju između 26 i 28 posto teritorija. "Dakle, zbog neusvajanja mirovnog plana 1993. godine rat je potrajao još dve godine", kaže Stoltenberg koji danas misli da je za Bošnjake bio bolji njegov mirovni plan. Stoltenberg koji se ni u intervjuu, kao ni ranije tijekom rata, nije želio izjasniti koga smatra najodgovornijim za rat u BiH kazao je da je bio stalno izložen kritikama da je prosrpski orijentiran. "Ne želim biti sudac. Hoću vam samo reći da sam od prvog dana rata znao da ako želite biti u potpunosti prihvaćeni, odnosno izbjeći kritiku, trebali ste biti protiv Srba, podržavati Bošnjake i gledati kroz prste Hrvatima", kazao je Stoltenberg.

BEOGRAD - Suđenje Sretenu Jociću, Željku Milovanoviću i Milenku Kuzmanoviću, beogradskim članovima skupine optužene u Srbiji i Hrvatskoj za ubojstvo suvlasnika "Nacionala" Ive Pukanića i njegova suradnika Nike Franjića, u četvrtak je formalno počelo iznova zbog novog zakona o kaznenom postupku koji je u Srbiji stupio na snagu sredinom siječnja. Na ročištu održanom u sudnici u zgradi beogradskog Okružnog zatvora tužiteljska strana prvo je ukratko podsjetila na glavne dijelove optužnice, nakon čega je predsjedatelj sudskog vijeća Vladimir Vučinić stranke u postupku izvijestio o odštetnom zahtjevu oštećene obitelji ubijenog Nike Franjića. U odštetnom zahtjevu za svakog od troje članova Franjićeve obitelji traži se po 14.523.000 dinara (oko 130 tisuća eura), odnosno za svo troje skupa 43.569.000 dinara (oko 390 000 eura). Ukupnu svotu bi, kako je objašnjeno, trojica optuženih trebali zajedno solidarno platiti. Optuženi su potom pozvani da se ponovno izjasne o navodima optužnice, pri čemu su sva trojica optuženih prihvatili izjasniti se o optužnici te odbacili navode po kojima ih ona tereti, ustvrdivši kako nisu krivi i da nemaju nikakve veze sa zločinom za koji ih se tereti.

DAMASK/ŽENEVA - Sirija u UN potpisali su u četvrtak sporazum o uvjetima rada promatračke misije, objavilo je sirijsko ministarstvo vanjskih poslova. "Taj preliminarni sporazum...ima za cilj olakšati zadaće promatrača u okviru suvereniteta Sirija", stoji u priopćenju. U priopćenju međunarodnog posrednika Kofia Annana kaže se da su sirijska vlada i UN dogovorili temelj za "protokol" o razmještanju promatrača. "Taj sporazum definira zadatke promatrača u Siriji, kao i zadatke i odgovornosti sirijske vlade", rekao je u priopćenju Annanov glasnogovornik Ahmad Fawzi. Dodao je da Annanov tim "slične razgovore vodi i sa sirijskom oporbom o zadaćama i odgovornostima naoružanih oporbenih skupina". Vijeće sigurnosti UN-a sastat će se u četvrtak i saslušati Annanovog zamjenika Jeana-Mariu Guehennoa, što će biti ključno za donošenje odluke o tome jesu li se stvorili uvjeti za razmještanje većeg broja promatrača u Siriji. Diplomati iz SAD-a i EU-a dali su naslutiti da, odbijanje Sirije da u potpunosti ispuni svoje obveze u zaustavljanju nasilja, dovodi u pitanje njihovu potporu rezoluciji koja je nužna za slanje promatrača.

ZAGREB - Norveški ubojica Anders Behring Breivik rekao je u četvrak da je zbog teškoća u nabavi eksploziva morao smanjiti prvotni plan o izvedbi čak tri bombaška napada i zatim šokirao otkrićem da se za pokolj 77 osoba 2011., pripremao cijelu godinu igrajući ratne računalne igrice 16 sati na dan, javljaju agencije. Breivik je rekao kako je 2006. odlučio izvesti samoubilački napad i nije vjerovao da će 22. srpnja 2011., preživjeti bombaški napad u središtu Osla gdje je pobio osam osoba niti pokolj vatrenim oružjem na otoku Utoeya gdje je nekoliko sati poslije ubio 69 mladih ljudi. "Planirao sam eksplozije triju automobila bombe nakon čega bi slijedila pucnjava", rako je četvrtog dana suđenja u Oslu taj član krajnje desničarske skupine "Vitezovi Templari", piše agencija AFP. Želio je izraditi dvije bombe, a svaku bi težila tonu. Prvu bi bombu postavio u četvrt s vladinim zgradama, a drugu pred sjedište stranke laburista. Treću bombu od 500 kg planirao je postaviti pred njemu atraktivne ciljeve: sjedište norveškog dnevnika Aftenpostena, parlament, Gradska vijećnicu Osla i Kraljevsku palaču, ali bi prethodno, jer je rojalist, provjerio da je kraljevska obitelj odsutna. Za pokolj iz kojeg se nije nadao izvući živu glavu pripremao se ratnim igricama kao što je World of Warcraft koju je igrao s više od 10 milijuna korisnika. Da bi uštedio uselio se 2006., k majci koja je bila zabrinuta za njega jer nije prekidao igru, a "tijekom te godine igrao sam možda 16 sati na dan", rekao je. "Samo igrajući cijelu godinu - igrajući i spavajući, igrajući i spavajući... Bio je to moj san i želio sam ga ostvariti", objasnio je.

LJUBLJANA - Jedan od glavnih organizatora štrajka slovenskih javnih službenika Branimir Štrukelj izjavio je u četvrtak da vlada premijera Janeza Janše nije uspjela izazvati razdor između zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, što joj je bio cilj, dodajući da vlada i privatnom sektoru želi smanjiti prava iz radnog odnosa koja su već ranije stečena kako bi poslodavci u tom sektoru također mogli smanjiti troškove za zaposlene. Naprotiv, "strateška veza" između zaposlenih u javnom i privatnom sektoru još je ojačala i nadam se da će se produbiti, rekao je Štrukelj u razgovoru za Slovenski radio. Zbog opsežnih mjera proračunske štednje od 812 milijuna eura koje je vlada predložila, ali ih parlament još nije usvojio, u jučerašnjem je štrajku javnog sektora u Sloveniji štrajkalo više od polovice od 160.000 zaposlenih u javnom sektoru, najviše u školama i na faluktetima, te zdravstvu, ali i policiji, javnoj upravi, znanosti i drugim djelatnostima. Premijer Janša i sinoć je pri završetku štrajka rekao da su "štrajkali oni koje kriza u zadnje tri godine nije pogodila", da je slovenski javni sektor kojemu njegova vlada želi smanjiti plaće i sredstva predimenzioniran, te da i javni službenici moraju snositi dio krize kao i zaposleni u gospodarstvu.

PARIZ - Kandidat socijalista za francuskog predsjednika Francois Hollande, nazvan "gospodin Normalni", nema iskustva u vladanju no od potpunog autsajdera prije godinu dana postao je favorit prije prvog izbornog kruga u nedjelju, a pobijedi li i postane šef države obećaje sebi srezati plaću za 30 posto. Na birališta je u nedjelju pozvano 45 milijuna birača glasati za jednoga od deset kandidata. Francuzi nisu oduševljeni izbornom kampanjom u vrijeme gospodarske krize i dok političari strahuju od velike apstinencije, ankete predviđaju Hollandeu vodstvo u prvome krugu ili izjednačenje s oko 28 posto glasova s predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem, piše agencija AFP. Njih dvojica trebala bi se dakle ogledati u drugome krugu 6. svibnja i tada bi, prema anketama, Hollande pobijedio s 58 prema 42 posto glasova. "Gospodin Normalni", koji bi poslije Francoisa Mitterranda 1981. trebao postati prvi francuski predsjednik socijalist, poručio je da neće u ovom teškom gospodarskom trenutku povećavati javnu potrošnju niti provoditi val nacionalizacija kakve je pokrenuo Mitterrand. Hollande (57) je umjereni političar lijevog centra koji obećaje smanjiti javni dug do 2017., i povećati poreze prvenstveno bogatašima te više izdvajati za programe poput obrazovanja, piše agencija Reuters.

RIM - Pogrešno je zamišljati papu Benedikta XVI. usredotočenog isključivo na knjige i nezainteresiranog za konkretne probleme ljudi, rekao je drugi čovjek Vatikana, kardinal Tarcisio Bertone u četvrtak na sedmu obljetnicu početka pontifikata sadašnjeg Pape. "Krivo procjenjuju oni koji Papu vide isključivo zadubljenog u knjige i udaljenog od stvarnih problema ljudi", piše Bertone u tribini dnevnog lista Il Messaggero. Benedikt XVI. se "suočava s pitanjima koja se postavljaju u svijetu i poziva kršćanske zajednice da se bave problemima ljudi, zaposlenjem, gospodarskom krizom i krizom vrijednosti", piše talijanski kardinal. Papa je u ponedjeljak proslavio 85. rođendan i postao najstariji papa na funkciji od Leona XIII. početkom XX. stoljeća, a u četvrtak obilježava sedmu obljetnicu na čelu Katoličke crkve. Brojni svjedoci govore da Joseph Ratzinger, bivši profesor teologije, kojeg je 1981. papa Ivan Pavao II. postavio za pročelnika Kongregacije za nauk vjere, koristi svaki slobodan trenutak za pisanje knjiga o Isusu Kristu.

KARTUM - Sudanski predsjednik Omar Hasan al-Bašir u četvrtak je zaprijetio ratom susjednom Južnom Sudanu koji je nedavno proglasio neovisnost, kazavši kako će tu zemlju konačno morati naučiti pameti, nakon okupacije spornoga naftnog polja. "Taj narod ne razumije, a mi ćemo ih silom morati naučiti pameti", rekao je Bašir okupljenima u glavnome gradu pokrajine Kordofan, El-Obeidu. "Nećemo im dati ni metar svoje zemlje, a ako netko posegne rukom prema Sudanu - ruku ćemo mu otkinuti", zaprijetio je. Južni Sudan se od ostalog dijela Sudana odvojio uz Baširov "blagoslov" u srpnju prošle godine i u skladu s točkama sporazuma o miru iz 2005. No od tada je nasilje eskaliralo, teritorijalne razmirice su postale učestale, a pojačan je i etnički animozitet, kao i svađe oko naftnih polja. Prošli je tjedan Južni Sudan zauzeo Heglig, naftno polje koje se nalazi na granici između dviju zemalja, polažući pravo na to područje. Poručili su da će vojsku odande povući ukoliko UN ondje razmjesti neutralne vojne snage. No Bašir želi naftno polje natrag, tvrdeći da je ono dio sudanske pokrajine Kordofan.

KABUL - Američki veleposlanik u Afganistanu izjavio je u četvrtak kako "nema sumnje" da je mreža Haqqani, jedna od najopasnijih pobunjeničkih skupina u zemlji, izvela koordinirane napade u Kabulu i drugim gradovima prošloga vikenda. Ryan Crocker je pozvao Islamabad da neutralizira utočišta Haqqania u Pakistanu, stalni zahtjev SAD-a zbog kojeg su zategnuti odnosi strateških partnera. "Nema nimalo sumnje da je mreža Haqqani odgovorna za te napade. Znamo gdje se nalazi njihovo vodstvo i znamo da su ih planirali u Pakistanu", rekao je Crocker novinarima. Pakistan smatra skupinu Haqqani protutežom rastućeg utjecaja Indije u Afganistanu, smatraju analitičari dok Pakistan to niječe. Sama mreža ističe da više nije stacionirana u Pakistanu. Afganistanski talibani preuzeli su odgovornost za napade na strana veleposlanstva i zgradu parlamenta u Kabulu koji su trajali 18 sati i u kojima je ubijeno 11 afganistanskih vojnika te četvoro civila. Trideset i pet pobunjenika također je smrtno stradalo u operaciji kojoj je očiti cilj bio izazvati veliki odjek u medijima.

(Hina) xsl ysl

An unhandled error has occurred. Reload 🗙