ZAGREB - Premijer Zoran Milanović danas je apelirao na zastupnike oporbe u Hrvatskom saboru da postavljaju konkretnija politička pitanja. "Razgovarate, smijete se, šaljete poruke..", spočitnuo je Josip Salapić (HDZ) ministrima koji su tijekom aktualnog sata na sjednici Hrvatskog sabora odgovarali na pitanja zastupnika prije nego što je postavio pitanje premijeru Milanoviću vezano uz poskupljenja, pad standarda građana i povećanje PDV-a: "Što građani mogu očekvivati od poteza vaše vlade osim straha?" Milanović mu je poručio da na takvo pitanje - nema odgovora. Na pitanje kojim sugerirate raspad, strah i nered ne mogu vam ni zamjeriti niti sam toliko pretenciozan kao što vi pretenciozno upozoravate ljude na njihovo ponašanje, rekao je premijer. Naglasio je kako se Vlada bori da očuva hrvatski socijalni model i stvori model skupe, ali efikasne moderne države u kojoj će ljudi dobiti kvalitetnu uslugu, gdje će biti posla posebice za visokoškolovane mladi ljude podržavši model Mrsićeva ministarstva. Nećemo upirati prstom u vas, niti se izvlačiti na svjetsku krizu već ćemo tu nastojati pronaći svoje mjesto i krenuti u veće investicije i preuzeti ono malo što je pokrenula bivša vlast, rekao je HDZ-ovom zastupniku Milanović. Salapić je ustvrdio da mu premijer nije objasnio poskupljenja te da je drugačije govorio prije nekoliko mjeseci, a drugačije danas. "Moram priznati da ste u zadnjih 100 dana malo govorili, malo komentirali i da ste se ponašali kao tajnik prvog potpredsjednika vlade", rekao je Salapić.
ZAGREB - Premijer Zoran Milanović izjavio je danas kako ne odobrava proces rehabilitacije četničkog ratnog zločinca Draže Mihailovića, koji je u tijeku na srbijanskim sudovima, te da na to gleda kao na loš, eskapistički i kukavički pristup, ali i istaknuo da kao hrvatski premijer ne može utjecati na sudske presude u Srbiji. "To ne odobravam, to smatram kao loš, jedan eskapistički, kukavički pristup, a kada je četnička ideologija u pitanju, nema tu ideologije, samo jedna zla praksa", odgovorio je Milanović HDZ-ovom zastupniku i potpredsjedniku Sabora Vladimiru Šeksu koji ga je upitao kako on i Vlada gledaju na proces rehabilitacije četničkog zločinca i pokreta, koji smatra zabrinjavajućim i opasnim. Šeks je naglasio da na taj proces ne gleda samo kao na unutarnju stvar Srbije, budući da je četnički pokret u Drugom svjetskom ratu i u Hrvatskoj počinio brojne zločine, te da su ratni zločini pod četničkom kokardom počinjeni i u Domovinskom ratu, posebno u Vukovaru. Zbog svega navedenog, od premijera je zatražio mišljenje o tim procesima u Srbiji, budući da ga, rekao je, još nije čuo. Milanović je odgovorio da na te procese gleda izuzetno negativno, te da taj stav prenosi i u svojim razgovorima s predstavnicima srbijanskih vlasti, koji, rekao je, također o tome imaju negativno mišljenje.
ZAGREB - Nisam maneken ni trgovac lažnim optimizmom, pokušavamo promijeniti stvari, poručio je danas premijer Zoran Milanović zastupniku Hrvatskih laburista Dragutinu Lesaru koji ga je u Saboru upitao do koje će granice njegova vlada smanjivati cijenu rada, plaće te kupovnu moć i standard građana. Lesar je, postavljajući pitanje premijeru u saborskom aktualnom prijepodnevu, istaknuo kako pada kupovna moć građana te prosječna plaća, da 22 posto zaposlenih prima plaću do 3100 kuna, a čak 55 posto do 5000 kuna u neto iznosu. Naglasio je da zaduženost građana raste, te da je samo u godinu dana dug građana povećan za 2,5 milijarde kuna i sada je oko 128,8 milijardi kuna, a rastu i cijene na malo, benzina, plina, vode, struje, vrtića, komunalni troškovi, javni prijevoz, ovrhe. "Prema makroekonomskoj projekciji za 2012. Vlada je predvidjela pad osobne potrošnje za 0,3 posto, to ste obećanje ispunili već u prva tri mjeseca ove godine. Do koje nove granice ćete nastaviti smanjivati cijenu rada i prosječnu plaću, kupovnu moć i standard građana u Hrvatskoj", upitao je Lesar. Premijer Milanović mu je odgovorio kako posao Vlade nije širenje neutemeljenog optimizma u društvu, da ljudima govori istinu, "ne da ih tjera da se smješkaju i misle da im je sjajno, a u biti im nije dobro, i nije dobro".
ZAGREB - Ministar branitelja Predrag Matić danas je ocijenio da je pitanje stambenog zbrinjavanja branitelja jedan od većih problema te je najavio da će, u suradnji s Ministarstvom graditeljstva, branitelji većinom biti oslobođeni 50 posto iznosa za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata. To je ministar odgovorio na pitanje SDP-ovog zastupnika Damira Rimca, a na upit HDZ-ovog zastupnika Tomislava Ivića zašto do sada nisu isplaćene stipendije djeci iz Fonda hrvatskih branitelja premda su za to postojali svi uvjeti, odgovorio je kako će isplate krenuti krajem travnja. "Jedini razlog zašto to do sada nije učinjeno je izvješće upravitelja Fonda", rekao je i dodao da će, budući da je po tom izvješću prihodovano manje novca od planiranog, svih 44 milijuna kuna dati upravo za stipendiranje djece hrvatskih branitelja. Ivić je na to kazao da izvješće društva za upravljanje imovinom Fonda nije ni bilo potrebno i da se već odavno trebalo početi s isplatama stipendija, ali da nije jer "Ministarstvo branitelja nije odradilo posao kako treba", budući da je Upravni odbor Fonda formiran tek u ožujku. Na pitanje Franka Vidovića (SDP) hoće li Vlada RH prepustiti jedinicama lokalne samouprave tzv. neperspektivne vojarne, potpredsjednik Vlade Neven Mimica je odgovorio da je to potencijal za jačanje decentralizacije i jačenje investicija.
ZAGREB - Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić danas je dodijelio 26 stipendija učenicima i studentima slabijeg socijalnog statusa za školsku godinu 2011./2012. te im zaželio uspjeh u daljnjem stjecanju znanja. Dodijeljeno je 13 stipendija učenicima srednjih škola i 13 stipendija studentima preddiplomskih, diplomskih i integriranih studija u Zagrebu. Stipendije se dodjeljuju na vrijeme od 12 mjeseci, a isplaćivat će se mjesečno u iznosu od 1268 kuna za učenike srednjih škola i u iznosu od 1902 kune za studente. Gradonačelnik Bandić istaknuo je da se takvom vrstom potpore "nastoji omogućiti ravnopravnost u stjecanju znanja svima koji u doba recesije i krize nemaju iste startne osnove". "Ovime rušimo te barijere i pomažemo onima koji u vremenu krize i recesije ne bi bili u mogućnosti da ta znanja i vještine steknu", dodao je. U ime svih stipendista zahvalila se prošlogodišnja i ovogodišnja stipendistica Lucija Batur, istaknuvši da stipendije znače "odgovornost koju tek treba opravdati". "Time nam je dano dano povjerenje da ćemo jednog dana kao uzorni, mladi i obrazovani ljudi biti na ponos svom gradu", rekla je.
ZAGREB - Predsjednica HSP-a dr. Ante Starčević Ruža Tomašić sramotnom je danas nazvala odluku saborskog Predsjedništva da ukine pokroviteljstvo Sabora nad komemoracijom na Bleiburgu, a sramotnom smatra i izjavu predsjednika Sabora Borisa Šprema da na Bleiburgu nije bilo nevinih žrtava. "Onaj čas kada je ta vojska položila oružje oni više nisu bili vojnici nego zarobljenici i prema njima se trebalo tako odnositi, a svatko tko je pogubljen bez suda je nevina žrtva", izjavila je Tomašić na konferenciji za novinare u Saboru. Napomenula je da su u zarobljeničkim kolonama koje su išle na Bleiburg bili i starci, žene i djeca, dakle ne samo vojska, te da u tom smislu na Bleiburg gleda kao na stratište hrvatskog naroda, a ne samo vojske koja se predala. Naglasila je da je Hrvatski sabor parlament svih Hrvata, te da Šprem svojom izjavom stvara tenzije i međusobne podjele među Hrvatima. "Briga predsjednika Sabora i ove Vlade trebala bi biti pokretanje gospodarstva i podizanje životnog standarda, a podizati tenzije da se sakrije nesnalažljivost i nepripremljenost ili nesposobnost je prozirno i kratkoročno", kazala je Tomašić.
ZAGREB - Kandidat za predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Tomislav Karamarko priopćio je danas, povodom odluke predsjedništva Hrvatskog sabora da neće više biti pokrovitelj svečanosti na Bleiburgu, da je "nepojmljivo da se u današnjoj Hrvatskoj koja je pred ulaskom u Europsku Uniju u kojoj je, uz čuvenu Deklaraciju o zločinima komunizma iz veljače 2010. doneseno više deklaracija o osudi komunističkih režima, može iznova aktualizirati otvorena komunistička isključivost i reideologizacija društva". Riječ je o otvorenom popuštanju pred praksom jednoumlja za koju je izgledalo da je odložena u ladice povijesti, smatra Karamarko i dodaje da je to "vraćanje u vrijeme prije Domovinskog rata u kojem smo platili visoku cijenu za stvaranje slobodne i demokratske države, obranu od agresije poticane istom totalitarnom politikom i ideologijom". Ovo je pokazatelj dezorijentacije vladajuće elite i njezine izgubljenosti u vremenu u kojem bi trebala zaživjeti istinska demokracija poput one koja vlada u zajednici slobodnih demokratskih država EU u koju uskoro ulazi i Republika Hrvatska, naglašava se.
ZAGREB - Predsjednik Hrvatske seljačke stranke (HSS) Branko Hrg danas je, osvrčući se na vladinih 100 dana, istaknuo kako su svi dosadašnji potezi Milanović-Čačićeve Vlade manje naštetili krizi, a više štete su nanijeli socijalnom standardu i socijalnoj sigurnosti građana. "Zastrašujuća je socijalna neosjetljivost vladajućih struktura prema poskupljenjima, ovrhama i siromaštvu naroda. Kako bi ostvarili svoja temeljna socijalna prava koja su u Europskoj uniji zajamčena, recimo, kao što je plaća za rad, ljudi su, nažalost, često prisiljeni izlaziti na ulice i tamo ih tražiti", istaknuo je Hrg na konferenciji za novinare u Središnjici HSS-a u Zagrebu. Ocijenio je kako "očito ova Vlada zna puniti državni proračun samo bezobzirnim guranjem ruke u već ionako prazne džepove hrvatskih građana". "Draga Vlado, vaš je zadatak da za građane stvarate bolje uvjete života, tu ste obavezu preuzeli, a ne da iznosite negativne statističke podatke, pa niste valjda ured za statistiku", poručio je Hrg. Rekao je da HSS, kao što su i najavili, konsolidira svoje redove, ekipiraju se timovi stručnjaka i stranka je već danas spremna reagirati na sva zbivanja u društvu.
ZAGREB - Upravno vijeće KBC-a Sestara milosrdnica donijelo je odluku o izdvajanju Klinike za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj iz sastava KBC-a, čime bi ona trebala ponovno postati samostalna ustanova, nakon što je Ustavni sud proglasio neustavnim spajanje zagrebačkih bolnica koje je 2010. proveo bivši ministar zdravstva Darko Milinović, priopćeno je danas iz Ministarstva zdravlja. Prema prijedlogu koji će biti upućen Vladi, dječja klinika iz Klaićeve trebala bi se, nakon što se o tome obave razgovori s Gradom Zagrebom, spojiti u jednu nacionalnu dječju bolnicu s još tri ustanove koje se bave liječenjem i rehabilitacijom djece, a u vlasništvu su Grada Zagreba - Dječjom bolnicom Srebrnjak, Psihijatrijskom bolnicom za djecu i mladež u Kukuljevićevoj te Specijalnom bolnicom za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama Goljak. Takva objedinjena dječja bolnica trebala bi postati i nacionalni centar za pedijatrijsku hematologiju i onkologiju o čemu je jučer na svojoj prvoj sjednici raspravljalo i Povjerenstvo za pedijatrijsku hematologiju i onkologiju u kojemu je sedam od ukupno 14 stručnjaka koji se u Hrvatskoj bave tim područjem medicine, a koje je osnovao ministar zdravlja Rajko Ostojić, stoji u priopćenju.
ZAGREB - Senat Sveučilišta u Zagrebu predlaže da se rok za javnu raspravu o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju produlji na dva mjeseca ako predlagatelj iz prijedloga ne izuzme suštinske strateške dijelove, kao što je financiranje sveučilišta. To je jedan od pet jednoglasnih zaključaka Senata donesenih na jučerašnjoj sjednici nakon rasprave o spomenutom zakonskom prijedlogu s kojima su novinare na današnjoj konferenciji u sveučilišnu Rektoratu upoznali rektor Aleksa Bjeliš i prorektorica za pravna pitanja i međunarodnu suradnju Ksenija Turković. Kako je rekao rektor Bjeliš, Senat smatra da predlagatelj treba iz prijedloga ispustiti suštinske (sustavne) dijelove dok se ne izradi Strategija visokog obrazovanja i znanosti Republike Hrvatske. Prorektorica Turković objasnila je pak da je Senat to zaključio jer smatra da se strateško pitanje kao što je financiranje sveučilišta ne može riješiti kroz dva članka i nekoliko odredaba jer traži cjelovito rješenje pa zato predlaže da predlagatelj te odredbe ispusti dok se to ne pronađe to cjelovito rješenje koje će biti rezultat dugoročnog razmišljanja o sustavu visokoga školstva.
ZADAR - Radnici zadarske građevinske tvrtke "Gortana" održali su danas u Zadru štrajk upozorenja jer plaće nisu primili četiri mjeseca, a prije početka štrajka uprava je obećala da će im jedna plaća biti isplaćena danas, a druga do petka. Radnici "Gortana", njih 68, koji tvrde da je stanje postalo neizdrživo, potražuju ukupno dva milijuna kuna. Od uprave tvrtke traže da im se isplate barem dvije plaće do petka, 20. travnja, jer će u suprotnome od ponedjeljka u opći štrajk. "Zadnju plaću dobili smo prije Božića, nemamo više od čega živjeti. Dalje ne možemo. Sutra idemo raditi, ali ako do petka ne dobijemo novac, u ponedjeljak idemo u generalni štrajk", poručili su ogorčeni radnici "Gortana". Prije početka štrajka uprava je razgovarala sa sindikalistima i obećala da će jedna plaća biti isplaćena danas, a druga do petka. "Ako uprava ispuni svoje obećanje, odustat ćemo od generalnog štrajka", rekao je pravni zastupnik SSSH Vedran Uranija. Po riječima pravnog zastupnika SSSH Vedrana Uranije, problem je nastao jer 'Gortan' od drugih tvrtaka ne može naplatiti svoje tražbine koje dosežu 20-ak milijuna kuna.
KARLOVAC - Ispitivanjem četvorice svjedoka danas je na Županijskome sudu u Karlovcu nastavljeno suđenje Mili Dakiću, optuženom za poticanje na ubojstvo iz zasjede trojice hrvatskih policajaca u kolovozu 1991. u Budačkoj Rijeci. Tadašnji stanovnik Vojnića Miodrag Janžek rekao je kako se tog dana 4. kolovoza kad su ubijena trojica policajaca prometne ophodnje MUP-a i ranjen jedan policajac, u Vojniću slavilo i nekontrolirano pucalo iz sveg oružja. Sva četvorica danas ispitanih svjedoka mogli su posvjedočiti samo o tome što se o tom događaju i počiniteljima pričalo jer nitko od njih, kako su rekli, nema neposredna saznanja. No, i obrana i državno odvjetništvo pokušali su doznati je li postojala tzv. Dakićeva oružana skupina i je li on takvu skupinu, kako piše u optužnici, "s umišljajem potaknuo da liši života službene osobe pri obavljanju poslova čuvanja javnog reda i mira". Hrvat Janžek odgovorio je kako je "imao preporuku da se ne kreće po Vojniću jer je bio nepodoban za većinu stanovnika Vojnića", ali je ipak viđao Dakića da se kretao tim gradom uz osobnog naoružanog stražara Božu Ivanovića, koji je bio i njegov sljedbenik u Jugoslavenskoj samostalnoj demokratskoj stranci.
ŠIBENIK - Maloljetnik (17) koji je 26. studenog prošle godine u ranim jutarnjim satima ispred šibenskog disko kluba Inside brutalno pretukao 25-godišnjeg Brodaričanina Juru Kulazu, odlukom Županijskog suda u Šibeniku nepravomoćno je osuđen na pet godina maloljetničkog zatvora. Kako se doznaje na sudu, dosuđena mu je najveća zakonom predviđena kazna, no on se na nju može žaliti, a osim kazne maloljetničkog zatvora dosuđeno mu je i obvezno psihijatrijsko liječenje. Jure Kulazo je pretučen nakon izlaska iz kluba Inside, jer je prigovorio 17-godišnjaku zbog nasilnog ponašanja. Ovaj ga je potom pričekao ispred kluba i udario u potiljak, a kada se Jure onesviješten srušio na pod, nastavio ga je udarati. Maloljetnika je policija sljedećeg dana lišila slobode i kazneno prijavila za pokušaj ubojstva.
ZAGREB - Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom održanog u Varaždinu i Varaždinskim Toplicama od 1. do 17. travnja 2010. predstavljen je danas u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu. O zborniku su govorili urednik Tihomil Maštrović te akademici Radoslav Katičić i Josip Bratulić. Maštrović je podsjetio na Kukuljevićevo beskompromisno zalaganje za slobodu Hrvatske te njegov govor na temelju kojeg je kasnije donesena odluka o uvođenju hrvatskoga kao službenoga jezika u Hrvatski sabor. "Postavio je moderne temelje hrvatske historiografije", rekao dodavši kako je svoju bogatu knjižnice ostavio HAZU. Akademik Katičić smatra kako je Kukuljević osobit među osobitim pojavama u povijesti hrvatske kulture. "On nije, kako smo krivo učili, utemeljitelj modernih hrvatskih disciplina", rekao je dodavši kako je prije prije Kukuljevića postojala bogata barokna učenost, koju je poznavao. Ocijenio kako na početku modernih hrvatskih znanstvenih disciplina stoji Matija Vlačić Ilirik, koji je svojim raspravama potaknuo reakciju Rima, koja je onda razvila bogatu baroknu učenost.
ZAGREB - Projekcijama animiranih filmova nastalih prema bajkama Hansa Christiana Andersena u subotu, 21. travnja u zagrebačkom kinu Tuškanac počinje program besplatnih kreativnih radionica i filmskih matineja namijenjen djeci od dvije do sedam godina. Sljedeće četiri subote u okviru programa "Maštineje" prikazat će se filmovi "Princeza na zrnu graška", "Cvijeće male Ide", "Carevo novo ruho", "Jela", "Svinjar", "Stara ulična svjetiljka", "Grlo boce", "Ružno pače", "Vrtlar", "Kositreni vojnik", "Zlatno blago", "Juha od čačkalice", "Suputnik", "Zlatno blago", "Profesor i buha". Paralelno s filmskim programom u predvorju kina organiziraju se likovne radionice na kojima će djeca crtati, slikati, igrati se plastelinom i kolažima, a na raspolaganju će im biti i veliko slikarsko platno. Jednu od subota nastupit će dječja plesna skupina "Bellykids" iz studija "Čarobni vrt". Posjetitelje se poziva da tom prigodom donesu igračke, odjeću, opremu i kozmetička sredstva za svakodnevnu uporabu koji će se proslijediti Dječjem domu Zagreb. Taj dom skrbi za oko 250 djece bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, a zbrinjava i trudnice te majke s djecom.