ZAGREB
HDZ kao prva optužena politička stranka, njen bivši predsjednik i premijer Ivo Sanader te još nekoliko bivših stranačkih dužnosnika jutros se našlo na zajedničkoj optuženičkoj klupi u slučaju Fimi medija, jednoj od najvećih korupcijskih afera, u kojoj ih se tereti za izvlačenje više od 70 milijuna kuna iz državnih institucija i tvrtki. Sanaderu i HDZ-u te bivšim dužnosnicima stranke - glasnogovorniku Ratku Mačeku, rizničaru Mladenu Barišiću i blagajnici Branki Pavošević te vlasnici marketinške agencije "Fimi media" po kojoj je slučaj dobio ime Nevenki Jurak sudi vijeće sutkinje Ivane Čalić, a USKOK zastupa tužiteljica Željka Mostečak. Suđenje je počelo čitanjem sažetka jedne od najvećih optužnica u povijesti hrvatskog pravosuđa s više od 550 stranica. Barišić, Pavošević i Jurak priznali su krivnju, no nisu se nagodili s USKOK-om kao optuženi Anita Lončar-Papeš i Bojan Dimić, preko čijih se tvrtaka, u suradnji s Fimi medijom, također "izvlačio" novac iz državnih institucija i tvrtaka. Lončar-Papeš osuđena je na temelju nagodbe na 11 mjeseci zatvora, Dimić na šest mjeseci, a zajedno državi moraju vratiti 3,8 milijuna kuna. Na suđenju će se ispitati najmanje 150 svjedoka, koliko ih je prihvaćeno na pripremnom ročištu. Očekuje se svjedočenje cijelog predsjedništva HDZ-a koje je tu stranku vodilo dok je, po tvrdnjama USKOK-a, iz državnih tvrtaka i institucija "izvučeno" više od 70 milijuna kuna. Oko 31,6 milijuna kuna navodno je od 2003. do 2009. završilo u HDZ-ovu "crnom fondu", a 15 milijuna kod Sanadera.
ZAGREB
Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader kazao je da se ne osjeća krivim za optužbe u slučaju Fimi medija, kao i njegova bivša stranka i glasnogovornik Ratko Maček, dok je ostalo četvero optuženika priznalo da su državnim novcem punili HDZ-ov "crni fond". Za razliku od Sanadera, Mačeka i predstavnika HDZ-a Damira Sesvečana krivnju su, nakon što im je pročitana USKOK-ova optužnica, priznali bivši stranački rizničar Mladen Barišić, blagajnica Branka Pavošević, vlasnica marketinške agencije "Fimi media" Nevenka Jurak te predstavnica njene tvrtke Marica Ivanković koja na sudu zastupa "Fimi mediju" kao pravnu osobu. "Optužnica je konstruirana i ne smatram se krivim po niti jednoj točki", kazao je prvooptuženi Sanader, koji je prije nekoliko dana ustvrdio da je riječ o politički motiviranom procesu. U optužnici, čiji je sažetak pročitala zamjenica ravnatelja USKOK-a Željka Mostečak, Sanadera se tereti da je od kraja 2003. do srpnja 2009. povezao ostale optuženike s namjerom ilegalnog financiranja HDZ-a i stjecanja osobne koristi. Tvrdi se da su skupinu na početku činili Barišić, Maček i Pavošević te da im se 2004. na Barišićev prijedlog pridružila Nevenka Jurak koja je za izvlačenje novca iz svoje tvrtke "Fimi media" angažirala Anitu Lončar-Papeš i Bojana Dimića. Oni su prije suđenja priznali krivnju i nagodili se s tužiteljstvom.
ZAGREB
Članovi predsjedništva HDZ-a Andrija Hebrang, Gordan Jandroković i Petar Čobanković danas su prije sjednice Predsjedništva stranke ocijenili da početak suđenja u slučaju Fimi medija, u kojem je optužen i HDZ, neće utjecati na unutarstranačke izbore. "Mislim da početak suđenja neće utjecati na unutarstranačke izbore jer svakom tko je u HDZ-u potpuno je jasno da HDZ kao stranka nikada nije imala nikakav crni novac, nikakve koristi od navodno pokradenog novca i nikakva saznanja o tome", rekao je Hebrang novinarima prije početka sjednice Predsjedništva HDZ-a na kojoj bi se uz ostalo trebalo raspravljati o izmjenama stranačkog statuta. Smatra da je na onima koji optužuju prikupljanje dokaza o tome. "Mi smo sigurni da možemo obraniti stranku" kazao je Hebrang. Dodao je da će Predsjedništvo HDZ-a svjedočiti na suđenju jer su to predložili njihovi odvjetnici. "To je i logično jer mi u Predsjedništvu najbolje znamo kako smo vodili kampanju, otkud i koliko novca smo dobili. Dakle, mi smo autentični svjedoci", rekao je Hebrang. Da suđenje neće utjecati na unutarstranačke izbore smatra i Jandroković rekavši da će na unutarstranačkim izborima biti ključno tko je kakav kandidat i tko nudi kakav program.Da početak suđenja neće utjecati na unutarstranačke izbore smatra i Čobanković.
ZAGREB
Ratni premijer Franjo Gregurić rekao je danas na suđenju Tomislavu Merčepu da njegova vlada nije bila upoznata s vojnim aktivnostima na terenu te da on i njegov uži kabinet nisu znali ništa o Merčepovim vojnim aktivnostima. Prisjetio se da je 14. studenog 1991. održana sjednica vlade pod predsjedanjem predsjednika države Franje Tuđmana na kojoj je bilo govora o tome da se mora uvesti reda u obranu Hrvatske, odnosno u paravojne postrojbe što se, kazao je, prvenstveno odnosilo na Hrvatske oružane snage (HOS). Gregurić se ne sjeća da se govorilo o nekim drugim paravojnim formacijama, no poznato mu je da je usvojen zaključak da se od MUP-a zatraži energična reakcija za rješavanje tih problema na terenu. Tvrdi da je za zbivanja u Pakračkoj Poljani prvi put saznao iz tiska. Kazao je da se ne sjeća da mu je Josip Perković, bivši pomoćnik ministara unutarnjih poslova i obrane, dao bilo kakvu informaciju da su se u Pakračkoj Poljani događale nezakonite radnje. Objasnio je da vlada nije dobivala izvješća nego predsjednik države, MUP i Ministarstvo obrane. Iako je s Tuđmanom svakodnevno komunicirao, to, kako kaže, nije bila tema razgovora već su oni bili usmjereni kako osigurati funkcioniranje svakodnevnog života. Svjedok je rekao kako se ne sjeća da mu je tadašnji predsjednik Vrhovnog suda Vjekoslav Vidović rekao za ubijanje civila, ali ostavlja mogućnost da mu je to rekao na hodniku u prolazu. No, tvrdi da mu Vidović o tome nije dao pisano izvješće.
ZAGREB
Visoki predstavnici vjerskih zajednica u Hrvatskoj, među kojima su i msgr. Vlado Košić, muftija Ševko ef. Omerbašić, rabin Luciano Moše Prelević i rabin Kotel Da Don te protojerej stavrofor Slobodan Lalić pozvali su Vladu i Hrvatski sabor da za izmjene Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji ne primjenjuju žurnu nego redovitu proceduru jer smatraju da je za "tako značajna zakonodavna rješenja s mnogostruko delikatnim implikacijama javna rasprava nužan i nezaobilazan preduvjet demokratskog procesa donošenja zakona". "Povodom takvih i sličnih najava izražavamo svoju bojazan i zabrinutost, budući da su naznačeni termini blizu, a javnosti još uvijek nije obznanjen službeni tekst ni nacrt prijedloga zakona o medicinski pomognutoj oplodnji te ni vjerske zajednice u Hrvatskoj dosad nisu bile u mogućnosti razmatrati njegov sadržaj niti se, budu li držale potrebnim, argumentirano uključiti u javnu raspravu", stoji u zajedničkoj izjavi visokih predstavnika vjerskih zajednica. Također navode da je svaka državna vlast pozvana biti, među ostalim, i servisom svih svojih građana, te da je stoga dužna i pri donošenju izmjena zakona ove vrste u redovitim okolnostima osigurati redovitu proceduru i javnu raspravu i uzimati u obzir sve građane, osobito kada se neki zakon tiče prava na život ljudskoga bića i zadire u stožerne ustanove društva: brak i obitelj.
ZAGREB
U povodu Dana ranog prepoznavanja artritisa, kojeg organiziraju Hrvatski nacionalni odbor Desetljeća kostiju i zglobova, u subotu 21. travnja bit će organizirano 500 besplatnih pregleda za pacijente koji pate od jutarnje ukočenosti te bolnih i otečenih zgolobova, a zainteresirani se od 16. do 20. travnja mogu naručiti putem besplatnog telefona 0800 11 17. U akciji čiji je pokrovitelj Ministarstvo zdravlja, sudjelovat će liječnici iz KB Dubrava, KBC Zagreb, KBC Sestre Milosrdnice, dr. Drago Čop iz Zagreba, te KBC Osijek, KBC Rijeka i Thallasoterapija Opatija, koji će pregledavati pacijente prema unaprijed dogovorenim terminima, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare. Predsjednica Hrvatskog reumatološkog društva Đurđa Babić Naglić upozorila je na nedovoljan broj reumatologa u Hrvatskoj kao i na činjenicu da se do reumatologa iz nekih dijelova Hrvatske mora putovati i po stotinjak kilometara. Mišićno koštane bolesti prvi su uzrok invalidskih mirovina, a na drugom su mjestu, odmah iza prehlada, na ljestvici kratkotrajnih bolovanja, rekla je dr. Babić Naglić. Predsjednik Hrvatske lige protiv reumatizma dr. Simeon Grazio upozorio je da 20 do 30 posto odraslih u Europi pati od mišićno koštanih bolesti.
KARLOVAC
Na Županijskom sudu u Karlovcu sutra počinje ponovljeno suđenje Mili Dakiću (81) optuženom za poticanje na ubojstvo iz zasjede trojice hrvatskih policajaca u Budačkoj Rijeci. Dakić je na karlovačkom Županijskom sudu 1999. godine u odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora za poticanje na ubojstvo, a kako mu je suđeno u odsutnosti ima pravo na ponavljanje postupka. Osim njega na po 20 godina zatvora za ubojstvo tih policajaca, također u odsutnosti osuđeni su još uvijek hrvatskome pravosuđu nedostupni Dušan Tomić, Mile Tomić, Stanko Tomić, Darko Kresojević i Đorđe Radujković. Mile Dakić, koji je tijekom rata bio predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća tzv. SAO Krajine u svibnju prošle godine uhićen je na graničnom prijelazu Srbije i BiH na osnovi međunarodne tjeralice koju je raspisao hrvatski MUP, a BiH ga Hrvatskoj izručila u kolovozu i od tada se nalazi u pritvoru u Karlovcu. Sudac Ante Ujević potvrdio je danas Hini da je izvanraspravno vijeće karlovačkog Županijskog suda prošlog mjeseca odbilo Dakićev zahtjev za puštanje iz pritvora uz jamstvo od milijun kuna, međutim obrana se žalila, te se još čeka odluka Vrhovnog suda.
ZAGREB
Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić proglasio je elementarnu nepogodu za područje Grada Jastrebarskog i Općine Orle nastalu u razdoblju od 8. do 10. travnja zbog niskih jutarnjih temperatura koje su prouzročile štete na poljoprivrednim kulturama, priopćeno je danas iz ureda župana Kožića. U priopćenju ističu da će nakon županove odluke o proglašenju elementarne nepogode gradsko, općinsko i županijsko povjerenstvo procijeniti štete i u zakonskom roku dostaviti izvještaj Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. Župan Kožić proglasio je u petak, 13. travnja elementarnu nepogodu zbog niskih jutarnjih temperatura i za područje grada Velike Gorice.
VIROVITICA
Virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić proglasio je elementarnu nepogodu za područje Virovitičko-podravske županije zbog šteta na poljoprivrednim kulturama nastalim 8., 9. i 10. travnja uslijed niskih temperatura i mraza. Oštećene su ratarske i povrtlarske kulture, trajni nasadi – voćnjaci i vinogradi te presadnice. U Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda napominju da su jedinice lokalne samouprave dužne za svoje područje u što kraćem roku procijeniti štetu nastalu od elementarne nepogode te podatke najkasnije do 31. svibnja dostaviti državnom i županijskom povjerenstvu te Ministarstvu poljoprivrede.
ZAGREB
Predsjednik Hrvatskog Caritasa, biskup varaždinski mons. Josip Mrzljak upitio je danas poziv svim vjernicima u Hrvatskoj i svim ljudima dobre volje da se uključe u akciju "Zelena čistka – jedan dan za čisti okoliš" koja će se održati u subotu 21. travnja, a tijekom koje će se čistiti divlja odlagališta smeća u Hrvatskoj, priopćeno je danas iz Hrvatskog Caritasa. Akcija čiji je cilj očistiti otpad s divljih odlagališta u svim krajevima naše domovine pokrenuta je na inicijativu Udruge Žmergo, a u nju su se već uključile mnoge jedinice lokalne ili regionalne samouprave, ustanove, udruge, mediji, ministarstva i pojedinci. U Hrvatskom Caritasu vjeruju da će biti znatan i odziv vjernika "koji iskazujući odgovornost za stvoreno i zaštitu stvorenoga iskazuju svoju ljubav i odgovornost prema Stvoritelju".