Sužavanje ponude događa se unatoč tome što raste potražnja za imovinom koju ulagači percipiraju sigurnom za svoja ulaganja, poput vrhunskih korporativnih obveznica i državnih obveznica, za kojima postoji velika potreba kod niza banaka i ulagača u vrijeme tržišnih neizvjesnosti i regulatornih izmjena.
Smanjenje ponude sigurne imovine moglo bi izazvati nove zabrinutosti u vezi globalne financijske stabilnosti, ističe se nadalje u MMF-ovom izvješću o globalnoj financijskoj stabilnosti, objavljenom u srijedu.
"Nestašica sigurne imovine podići će cijenu sigurnosti i primorati ulagače da se, u pokušaju da se domognu te imovine, odluče za onu povezanu s većim rizicima. To bi moglo dovesti do daljnjeg kratkoročnog povećanja volatilnosti i nestašice likvidnih, stabilnih kolaterala koji služe kao 'podmazivač' ili supstitut za povjerenje u financijske transakcije", kaže se u MMF-ovu izvješću.
MMF svoju analizu naziva prvom "sveobuhvatnom, integriranom ocjenom pritisaka u globalnoj potražnji i ponudi sigurne imovine. Analiza je objavljena nakon jednogodišnjih previranja na tržištima koja su rezultirala sniženjem kreditnih rejtinga niza zemalja, uključujući i SAD-u, čije su obveznice dugo smatrane nerizičnima.
Koristeći najnovije razine CDS-ova, MMF je izuzeo državne obveznice zemalja koje bilježe oštar rast kamatnih stopa, uključujući one posrnulih država kao što je Španjolska, ali i one manje zabrinjavajućih zemalja, poput Francuske.
Kada se ukloni 13 rizičnijih država iz ukupne palete sigurne imovine, ponuda sigurnih državnih obveznica do 2016. godine smanjila bi se za više od 9.000 milijardi dolara, odnosno za šestinu u odnosu na ukupni projicirani iznos, tumače u MMF-u.
U svojoj studiji MMF nadalje sugerira političarima da omoguće fleksibilnu i postupnu primjenu novih propisa. Kod zahtjeva vezanih uz visinu kapitala banaka, trebalo bi, kažu, državne dugove pomno procijeniti kako bi točnije odražavali relativne kreditne rizike vezane za izdanje državnih obveznica.