Dow Jones indeks oslabio je 0,95 posto, na 13.074 boda, dok je S&P 500 pao 1,02 posto, na 1.398 bodova, a Nasdaq indeks 1,46 posto, na 3.068 bodova.
Strahovanja ulagača od usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava, ako monetarne vlasti ne uvedu dodatne poticajne mjere, izazvala su jučer pad cijena dionica u gotovo svim sektorima. Od 10 sektora S&P 500 indeksa cijene su pale u njih 9, a najviše je, 1,6 posto, potonuo financijski sektor.
„Glavna podrška gospodarstvima i financijskim tržištima u posljednje dvije godine stizala je od poticajnih mjera monetarnih vlasti. A bez njih postavlja se pitanje jesu li gospodarstva dovoljno snažna za samostalni rast“, kaže Bruce Bittles, strateg u tvrtki Robert W. Baird.
U utorak se pokazalo da većina čelnika Feda ne podržava daljnje labavljenje monetarne politike, dok su se ulagači nadali uvođenju novog programa povećanja likvidnosti na financijskim tržištima.
Američko gospodarstvo stabilno raste, no niz posljednjih podataka ukazuje na usporavanje rasta u prvom ovogodišnjem kvartalu u odnosu na posljednje lanjsko tromjesečje, kada je bruto domaći proizvod ojačao 3 posto.
Ulagače ponovno zabrinjava i europska dužnička kriza. Na jučerašnjoj aukciji Španjolska je prodala 2,6 milijardi eura obveznica, uz znatno višu cijenu nego na ranijim aukcijama.
Prinosi na španjolske 10-godišnje obveznice dosegnuli su 5,7 posto, najvišu razinu od siječnja, što pokazuje da ulagače zabrinjava stanje državnih financije te posustale članice eurozone.
Uz to, gospodarstvo eurozone klizi u recesiju. Premda većina analitičara ne očekuje dublju recesiju, pitanje je kada bi mogao uslijediti oporavak, s obzirom da su mnoge članice eurozone zbog prezaduženosti prisiljene na uvođenje oštrih mjera štednje, što ne pogoduje oporavku gospodarstva.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 2,30 posto, na 5.703 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,84 posto, na 6.784 boda, a pariški CAC 2,74 posto, na 3.313 bodova.