DUBAI - Turski premijer Tayyip Erdogan u srijedu se sastao s iranskim čelnicima s kojima je razgovarao o Siriji, iranskom nuklearnom programu i jačanju gospodarskih veza. Erdogan je u Teheran doputovao s velikim izaslanstvom ministara i dužnosnika dok Iran pokazuje znakova da bi mogao omekšati svoje stajalište glede Sirije nakon što je tijekom više do godine dana nemira u toj zemlji ustrajno podržavao svog najbližeg arapskog saveznika. Iako je Istanbul više puta izražavao potporu iranskom pravu na civilni nuklearni program na suprotnim je stajalištima spram Teherana glede Sirije gdje su u krvavom obračunu vlade s pobunjenicima i prosvjednicima ubijene tisuće ljudi. Jedan od turskih dužnosnika je u izjavi agenciji Reuters umanjio značaj podjela oko Sirije. "Oni (Iran) poštuju naše čelništvo i naše mišljenje. Imamo dobru suradnju s Iranom i oni znaju da nastojimo uspostaviti stabilnost u regiji", rekao je. Turska se ponudila biti domaćin idućeg kruga razgovora između Irana i skupine pet stalnih članica Vijeća sigurnosti i Njemačke za koji Salehi i zapadni diplomati očekuju da se održe 13. travnja. "Mi smo ponudili biti domaćin sastanka no nije važno gdje će se održati nego hoće li biti uspješan", rekao je jedan turski dužnosnik.
PARIZ - Rezultati dviju anketa u srijedu su pokazali da konzervativni francuski predsjednik Nicolas Sarkozy ima prednost pred svojim socijalističkim izazivačem u prvom krugu predsjedničkih izbora idućeg mjeseca i smanjuje njegovu veliku prednost za drugi krug izbora koji bi mogao biti održan u svibnju. Istraživanje grupe TNS-Sofres/Sopra utvrdilo je da u prvom krugu izbora 22. travnja za Sarkozyja namjerava glasovati 29 posto ispitanih a za Francoisa Hollandea, koji želi postati prvi socijalistički predsjednik Francuske nakon 1995. godine, 28 posto ispitanih. Sarkozy je u odnosu na ispitivanje od prije dva tjedna osvojio tri posto glasova više dok je Hollande izgubio dva posto. Drugo istraživanje javnog mišljenja koje je provela agencija CSA pokazalo je da Sarkozy u prvom krugu osvaja 30 posto glasova a da je Hollande u odnosu na prošlomjesečno istraživanje izgubio dva posto i sada ima potporu 26 posto birača.
WASHINGTON - Američki Vrhovni sud u srijedu je ostao podijeljen u raspravi oko sudbine zakona o zdravstvenoj skrbi koji dolazi u pitanje ako većina od devet vrhovnih sudaca ocijeni neustavnim ključnu odredbu zakona koja građanima propisuje obvezu da pribave policu zdravstvenog osiguranja do 2014. ili plate kaznu. Očekuje se da će Vrhovni sud krajem lipnja donijeti pravorijek koji će odlučiti o sudbini Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj skrbi, jednog od najznačajnijih unutarnjopolitičkih postignuća Obamine administracije. U srijedu, na kraju trodnevne rasprave o zakonu, sud je ostao podijeljen s pet konzervativnih sudaca koji su izrazili sumnju u opstanak cijelog zakona i četvero liberala koji su ga snažno branili. Ako se jedan od pet konzervativaca, koje su na doživotnu dužnost imenovali republikanski predsjednici, prikloni liberalima koje su imenovali demokrati zakon će opstati. U suprotnom, ako konzervativci ostanu jedinstveni zakon će biti poništen. Zakonom, koji predstavlja najsveobuhvatniju reformu zdravstvenog sustava u SAD-u u zadnjih 50 godina, Obamina administracija je nastojala proširiti zdravstveno osiguiranje na više od 30 milijuna neosiguranih Amerikanaca i usporiti rast troškova zdravstvenog sustava.
MILANO - Talijanska financijska policija zaplijenila je 1,1 milijardi eura imovine koja pripada članovima obitelji Gaddafi, uključujući udjele u talijanskim tvrtkama, bankovne depozite i jedan Harley Davidson na zahtjev Međunarodnog kaznenog suda (ICC). U priopćenju objavljenom u srijedu policija je rekla kako imovina uključuje udjele u najvećoj talijanskoj banci UniCredit, naftnom i plinskom divu Eniju, proizvođaču oružja Finmeccanici, proizvođaču automobila i kamiona Fiatu te nogometnom klubu Juventusu iz Torina. Bankovni depoziti, komad šume na mediteranskom otoku Pantelleriji i dva motocikla među kojima i Harley Davidson također su zaplijenjeni.
TRIPOLI - Konkurentske milicije u libijskom gradu Sabhi obnovile su borbe u srijedu nekoliko sati nakon primirja proglašenog poslije tri dana sukoba u kojime je ubijeno više od 50 osoba. Predstavnici milicija kojima dominiraju plemena Sabha i Tibu održali su sastanak na kojem su se dogovorili okončati borbe, rekao je Ahmed Abdelkadir, član skupštine Sabhe.
No pucnjava se nastavila samo nekoliko sati kasnije, rekao je borac iz plemana Sabha. "Neki od onih koji su izgubili rođake u sukobima nisu bili sretni i borbe su ponovno počele", rekao je telefonom. "Sada se smirilo no još uvijek možemo čuti povremenu pucnjavu".
UJEDINJENI NARODI - Milijuni ljudi u nestabilnoj afričkoj regiji Sahela na rubu su gladi zbog suše i sukoba, rekli su Ujedinjeni narodi u srijedu, a uoči vrhunca krize za planove pomoći uplaćeno je manje od 40 posto predviđenih sredstava. Sahel je pojas koji se na južnom rubu Sahare proteže kroz desetak zemalja koje su među najsiromašnijima na svijetu. John Ging, ravnatelj za operacije UN-ovog ureda za koordinaciju humanitarnih poslova, rekao je da je 15 milijuna ljudi pogođeno krizom. "Ovo je već užasna kriza u pogledu razmjera i ljudskih patnji a bit će još gora ako se planovi reakcije na nju odgovarajuće ne financiraju", rekao je Ging u izjavi objavljenoj nakon što je posjetio Niger, Burkinu Faso i Mauritaniju. "To je pitanje života ili smrti za milijune koji su na rubu", rekao je.
NEW YORK - Budućnost na Zemlji, sa sve ekstremnijim vremenskim prilikama, zahtjevat će puno više truda i planiranja glede predviđanja i saniranja posljedica prirodnih katastrofa kako bi se sačuvali ljudski životi i ograničila materijalna šteta, tj. gubici u gospodarstvu, upozorava u srijedu UN u svom izvješću o učincima klimatskih promjena. U izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, napisanom na 549 strana, konstatira se da će sve zemlje biti na udaru poplavnih kiša, suša, tropskih vrućina i ostalih nepogoda, a upozorenja su prvenstveno upućena političarima, s porukom, da treba djelovati sada jer je ekstreno vrijeme više pravilo nego iznimka. Prema izvješću, najranjivija je Azija, posebice istočna Azija i Pacifik, a podaci govore da su se od 80-ih godina prošlog stoljeća katastrofe povezane s vremenskim nepogodama utrostručile. Izvješće ističe da strategije u borbi protiv katastrofa uključuju ne samo zaštitu onih koji se nađu na putu prirodnih katastrofa već i usvajanje i poticanje modela održivog razvoja, što znači očuvanje ekosustava poput šuma i voda.