ZAGREB - Premijer Zoran Milanović izjavio je danas kako vjeruje da će prijedlog državnog proračuna za ovu godinu, o kojemu Sabor danas raspravlja, i njegove mjere biti poticaj onima koji žele raditi i stvarati. "Jer koliko god mi štedjeli i pokazivali nekakvu pravovjernost prema međunarodnim financijskim centrima, i naše i njihovo jamstvo je samo rast, to je jedino jamstvo da ćemo dugove koje smo godinama gomilali moći vraćati, to je jedino jamstvo sigurnosti", poručio je Milanović sa saborske govornice. Naglasio je da bez rasta, bez novih radnih mjesta i bez skoro dva milijuna zaposlenih i radno aktiviranih hrvatskih građana "mi nemamo o čemu razgovarati". Milanović je istaknuo kako je njegova vlada po prvi put odlučila smanjiti rashodovnu stranu proračuna, ali ne na način koji bio bio drastičan, već da zadrži svoju razvojnu funkciju. "Moramo dati odgovor na ključno pitanje gdje je granica rezanja nakon koje guramo Hrvatsku u depresiju, nakon koje proračun, koji mora imati razvojnu ulogu, prestaje biti ono što bi trebao i postaje samo jedna obična blagajna, a blagajna nije isto što i proračun", poručio je. U ime svoje vlade izrazio je uvjerenje da je predloženim proračunom utvrđena upravo ona točka u kojoj štednja ima smisla, ali i točka u kojoj će se vidjeti razvojni rezultati. "Hrvatsku vidim u sredini razuma i pravih odabira - niti radikalno rezanje, ali niti odbijanje da se suočimo sa stvarnošću da na ovakav način dalje zemlju voditi ne možemo", dodao je Milanović.
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić izvijestio je danas zastupnike u Hrvatskom saboru kako se prihodi za 2012. godinu kreću oko 109 milijardi kuna.
"Ostaje upitno je li moguće ostvariti takve prihode s obzirom na razne procjene koje govore o recesiji u našem okruženju i opasnosti da takav pad gospodarskih aktivnosti imamo i u Hrvatskoj", rekao je Linić. Osnovna karakteristika tih prihoda u odnosu na prošlogodišnji plan, kazao je, jest da oni rastu oko 600 milijuna kuna zbog većeg udjela prihoda iz proračuna Europe, odnosno iz europskih fondova. Linić je napomenuo kako se očekuje da će inflacija biti oko 2,4 posto, ističući, međutim, kako vlada ipak planira gospodarski rast. Prijedlog vlade je bio da se u isto vrijeme borimo za otvaranje investicija, da se borimo za to da Hrvatska pokrene bilo kakvu investicijsku aktivnost kako bi se mogla okrenuti mogućem i potencijalnom gospodarskom rastu, rekao je Linić pojašnjavajući kako je to razlog što vlada planira gospodarski rast od 0,8 posto. Povećanje gospodarskog rasta traži se u državnim investicijama, rekao je ministar Linić. Ocjenjujući da će povećanje opterećenja potrošnje ipak imati negativan utjecaj na standard građana vlada je, rekao je, pokušala naći neke kompenzacije pa je to razlog da se uvode međustope za neke prehrambene artikle kao što su ulje masti, dječja prehrana, šećer i pitka voda.
ZAGREB - Hrvatski savez udruga proizvođača mlijeka smatra da je menadžment Dukata nalogom da cisterne ne uzimaju mlijeko ucjenjivao kooperante kako bi iznudio nove ugovore s nepovoljnim uvjetima. "Dužni smo još jedanput upoznati javnost da je Savez u pisanoj formi 14. veljače uoči prosvjeda obavijestio Dukat d.d. da će doći do zastoja u prometovanju vozila ispred Dukata, ali da prosvjednici neće zaprečivati cisterne koje svakodnevno kupe mlijeko od kooperanata. Menadžment Dukata je izdao nalog da cisterne ne uzimaju mlijeko čime je ucjenjivao kooperante s ciljem iznude novih ugovora s nepovoljnim uvjetima", kaže se u današnjem priopćenju Kriznog stožera za obranu cijene sirovog mlijeka toga saveza udruga i napominje da su ucjena i iznuda kazneno djelo. Proizvođači mlijeka prosvjeduju od utorka tražeći povlačenje Dukatove ponuđene otkupne cijene svježeg sirovog mlijeka za veljaču od 2,30 kuna, što je za oko 40 lipa manje nego do sada, i zahtijevaju prosječnu otkupnu cijenu mlijeka kao što imaju zemlje EU. "Ministar poljoprivrede je izjavio da modalitete izračuna otkupa mlijeka trebamo definirati s prerađivačima. Postavljamo pitanje je li ovlastio upravu Dukat d.d. da s njima pregovaramo i o visini potpora", kaže se u priopćenju.
VARAŽDIN - Oko 250 radnika varaždinske tvrtke T7 VIS poduzetnika Davora Patafte, okupilo se jutros na mirnom prosvjedu ispred varaždinske Gradske vijećnice, u kojoj će Gradsko vijeće danas raspravljati o problemu zbrinjavanja komunalnog otpada. "Pred vijećnicom ćemo se zadržati do podneva i održati mirni prosvjed radi zaštite svojih socijalnih i gospodarskih interesa, interesa građana grada Varaždina, ali i želje da ukažemo na veliki ekološki problem kojeg čelnici Grada odbijaju riješiti. Očekujemo da će nam se pridružiti još radnika, ali i građana koje smo također pozvali da nam pruže podršku“, poručila je predsjednica Radničkog vijeća i organizatorica prosvjeda Jadranka Kanižaj. Radnici T7 VIS-a prosvjeduju jer, kažu, Grad na čelu s gradonačelnikom Habušem odbija predati komunalni otpad na zbrinjavanje društvu čiji su zaposlenici, a čime, tvrde, za T7 VIS i njih kao zaposlenike nastaje nesaglediva šteta, pa se pribojavaju za vlastitu egzistenciju i egzistenciju svojih obitelji. Gradonačelnik Goran Habuš na današnjoj će sjednici od Gradskog vijeća zatražiti da mu dade ovlasti da krene u pregovore za novo rješenje za zbrinjavanje oko 100 tisuća tona baliranog i novog varaždinskog otpada, koje bi bilo brže i jeftinije od onog u tvornici za mehaničko-biološku obradu u Brezju u vlasništvu tvrtke T7 VIS.
ZAGREB - Hrvatski jezik bit će 24. službeni jezik Europske unije (EU) i kao takav ravnopravan sa svim ostalim jezicima pa nije moguće njegovo 'utapljanje' u slične slavenske jezike, suglasni su predstavnici struke i politike, odnosno Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) i dvaju minstarstava - znanosti, obrazovanja i sporta te kulture. Govoreći za Hinu o položaju hrvatskog jezika u EU-u, u kontekstu Međunarodnoga dana materinskoga jezika koji se obilježava 21. veljače, v.d. ravnatelja IHJJ-a Nada Vajs Vinja ističe da je zauzetost za hrvatski jezik trajna usmjerenost Instituta. I Marija Lugarić, zamjenica ministra znanosti, obrazovanja i sporta, ukazuje na kontinuiranu skrb toga ministarstva o hrvatskome jeziku, ali i dodaje da se nikad ne može reći da je dovoljno učinjeno. Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić smatra da ćemo sami rješavati sve moguće poteškoće vezane uz hrvatski jezik poput pravopisa te ističe, kad je riječ o nepostojanju jedinstvenoga pravopisa, da je jezik živa i otvorena, slobodna praksa svih govornika i da pravopis mnogo toga može standardizirati, ali da rješenja otvorenih pitanja moraju uvažavati i jezičnu praksu. Ministarstvo kulture će, napomenula je, predložiti MZOS-u jedan model usporedne uporabe pravopisa u obrazovnim institucijama tijekom određenog razdoblja, koji bi nastavnici i učenici koristili ravnopravno i po vlastitom izboru, a temeljem praćenja učestalosti korištenja moguće je, nakon toga, odrediti jedan za uporabu.