U priopćenju Ministarstva sigurnosti BiH dostavljenom medijima u Sarajevu stoji kako je Europski sud za ljudska prava tijekom dana donio dvije presude u slučajevima "Al Hamdani" i "Al Hussin" protiv BiH, a one će postati pravomoćne ukoliko tijekom iduća tri mjeseca ni jedna od strana u ovim postupcima ne podnese zahtjev za njihovo preispitivanje.
Kako se dodaje, u slučaju sirijskog državljanina Imada Al Hussina, poznatijeg kao Abu Hamza, Europski sud za ljudska prava utvrdio je kako u sadašnjim okolnostima ne postoje uvjeti za njegovu deportaciju u Siriju zbog pretpostavki da bi time bio izložen torturi i nehumanom postupanju. Imad Al Hussin će stoga i u predstojećem razdoblju, sukladno odluci o njegovu protjerivanju i stavljanju pod nadzor, ostati u Imigracijskom centru u Istočnom Sarajevu. Istodobno bi trebao biti pokrenut postupak za pronalazak treće, sigurne zemlje u koju bi bi ovaj sirijski državljanin, koji je proglašen prijetnjom za nacionalnu sigurnost BiH, mogao biti deportiran.
U slučaju Fadhila Al Hamdanija, kojega su sigurnosne strukture BiH također proglasile opasnim za nacionalnu sigurnost, utvrđeno je pak kako nema smetnji za njegovu deportaciju u Irak. Tvrdnje njegove obrane o mogućoj izloženosti nehumanom postupanju u matičnoj državi sud u Strasbourgu odbacio je kao neosnovane, uz konstataciju da je u poslijeratnom razdoblju bez posljedica u dva navrata boravio u Iraku te da je 2007. godine u Beču uredno dobio iračku putovnicu.
Odlučujući o pritužbama na odluku vlasti BiH o deportaciji, Europski sud za ljudska prava u oba je slučaja utvrdio kako je prekršena Konvencija o ljudskim pravima u razdoblju od njihova smještanja pod nadzor u Imigracijski centar pa do donošenja odluke o njihovu protjerivanju. Ministarstvo sigurnosti BiH, međutim, ističe kako je time zapravo utvrđena neusklađenost Zakona o kretanju i boravku stranaca u BiH s Konvencijom o ljudskim pravima jer taj zakon daje mogućnost Službi za poslove sa strancima da i prije donošenja odluke o protjerivanju stranom državljaninu odredi mjeru stavljanja pod nadzor, što nije sukladno Konvenciji o ljudskim pravima.
Europski sud za ljudska prava utvrdio je pak kako u oba slučaja nema povrede Konvencije o ljudskim pravima nakon datuma donošenja odluke o protjerivanju ove dvojice stranih državljana. Sve pritužbe koje se odnose na razdoblje nakon odluke o deportaciji odbačene su kao neosnovane, ističu iz Ministarstva sigurnosti BiH.
Al Hussin i Al Hamdani su u BiH stigli tijekom rata i kao dragovoljci su se borili na strani Armije BiH u mudžahedinskim postrojbama.
Revizijom im je oduzeto državljanstvo BiH i određena je njihova deportacija u matične zemlje.
Sirijac i Iračanin ostali su bez državljanstva BiH kada su nakon rata rađene provjere njihove prošlosti. Razlog za oduzimanje državljanstva uglavnom je bila povezanost takvih osoba s radikalnim islamističkim skupinama. Vlasti BiH u ovakvim su slučajevima donijele odluke o oduzimanju državljanstva za više desetaka naturaliziranih građana te zemlje podrijetlom uglavnom iz islamskih zemalja.