Kako je priopćeno iz ureda za informiranje, čelništvo HNS-a je započelo razgovore o "koordiniranom pristupu kada je riječ o predstojećim lokalnim izborima u BiH, s ciljem da se kroz izborni proces ostvari politika Hrvatskoga narodnog sabora BiH na najbolji način".
Osam hrvatskih stranaka okupljenih oko HNS-a koje predvode dva HDZ-a sada zajednički čine vlast u županijama s hrvatskom većinom.
Na sjednici je Predsjedništvo HNS-a također pozvalo da Mostar po ustroju, načinu izbor vijećnika i gradonačelnika više ne bude izdvojen slučaj u odnosu na ostatak BiH. Pri tome su u izmjenama izbornog zakona BiH i statuta zatražili da se osigura da se vijećnici u Gradskom vijeću Mostara biraju u jedinstvenoj gradskoj izbornoj jedinici umjesto sa sadašnjih šest gradskih područja.
"Predsjedništvo HNS BiH smatra da grad Mostar ne smije više biti 'specijalan slučaj', nego je krajnje vrijeme da se otklone diskriminacijske odredbe uz puno poštivanje višenacionalnog karaktera grada Mostara", navodi se u zaključcima HNS-a.
Ustavni sud BiH naložio je potkraj studenog 2010. djelomičnu preinaku statuta Mostara koji je nametnuo visoki predstavnik Paddy Ashdown 2004. ocjenjujući ga neustavnim nakon što su prihvaćene primjedbe kluba izaslanika Hrvata u Domu naroda Parlamenta BiH.
U jednome od mostarskih većinskih hrvatskih područja područja Jugozapad upisano je oko 29.000 birača, a u većinskom bošnjačkom području Jugoistok oko 7.000 birača. S tih područja bira se jednako, po tri vijećnika u Gradsko vijeće bez obzira na to što je jedna izborna jedinica četiri puta veća od druge.
Mostarsko Gradsko vijeće bira se u šest gradskih područja te s jedinstvene gradske liste. Ustavni sud naložio je preinake oko promjena broja birača u gradskim biračkim zonama.