U uvjetima niske nominalne stopa rasta BDP-a, u 2012. očekujemo niže stope rasta kredita i depozita u odnosu na prethodnu godinu i zadržavanje udjela kredita u BDP-u na 85 posto, a depozita na 65 posto, navodi Ana Lokin u PBZ- tjednim analizama.
Kako su otplate dospjelog inozemnog duga korporativnog sektora u ovoj godini visoke, na razini prošlogodišnjih, vjeruju da će dio biti refinanciran kod domaćih banaka što znači ponovo snažniji rast kredita poduzećima, no po stopi otprilike upola nižoj od prošlogodišnje.
Kod kredita građanima analitičari PBZ-a vide stagnaciju sve do oporavka tržišta rada koji se ne nazire u ovoj godini, nego naprotiv procjenjuju da će ovogodišnja stopa nezaposlenosti dosegnuti prosječnih 18,9 posto, prema 17,9 posto 2011.
Što se tiče kretanja kamata navode kako je izgledan rast pasivnih kamata s jedne te stagnacija do blagi rast aktivnih kamata s druge strane.
Napominju kako će u ovoj godini pad kamatnih marži i neto kamatnih prihoda, kao i daljnje čišćenje bilanci te posljedični rast troškova rezerviranja vršiti pritisak na rezultate banaka, što, međutim, s obzirom na visoku kapitaliziranost sustava neće predstavljati problem, pa čak ni u slučaju tzv. šok scenarija, kako pokazuje recentna analiza središnje banke.
Podaci o kretanjima u bankovnom sustavu u 2011., a posebice u zadnjem tromjesečju, indikativni su u pogledu očekivanja za 2012. i pokazuju da dok je potražnja kućanstava presahnula, kreditiranje poduzeća je nastavljeno.
Što se tiče poslovnih rezultata, sudeći po nerevidiranim podacima o dobiti bankovnog sustava u visini od 3,7 milijardi kuna nakon poreza za 2011., odnosno 0,6 milijardi kuna u zadnjem kvartalu naspram prosječnih 1 milijarde kuna kvartalne dobiti u prethodna tri tromjesečja, u zadnjem je kvartalu došlo do pada profitabilnosti uslijed, po svemu sudeći, povećanih troškova izvora i pogoršanja kvalitete aktive.
Na razini čitave godine analitičati PBZ-a ocjenjuju, međutim, da su se zahvaljujući rezultatu iz prvih devet mjeseci povrat na prosječnu imovinu i prosječni kapital zadržali na visini ostvarenoj godinu ranije.
Bruto krediti krajem godine bili su veći za 6 posto u odnosu na kraj 2010., a oko 64 posto ukupnog prirasta kredita rezultat je porasta plasmana poduzećima.
To je, napominju, znatan pomak u odnosu na godinu ranije kada se ovaj udio kretao oko 45 posto, a rezultat je dramatično nižeg udjela prirasta kredita građanima u prirastu ukupnih kredita koji je pao s 23 posto u 2010. na 7 posto u 2011.
Potražnja kućanstava je zbog nižih dohodaka stanjena, dok je potražnja poduzeća zbog refinanciranja inozemnih obveza i smanjene dostupnosti inozemnog kapitala jačala.
Krediti poduzećima su tako na godišnjoj razini porasli za 10 posto, pri čemu su upravo u zadnjem tromjesečju ostvarili najveći rast od oko 4,5 milijarde kuna na kvartalnoj razini.
Kod kredita stanovništvu kraj godine dočekan je s godišnjom stopom rasta kredita građanima nižom od 1 posto, što je zapravo pad uzmu li se u obzir tečajna kretanja.
Ukupni depoziti u bankama su, u usporedbi s dinamikom kredita, ostvarili znatno niži rast od 3 posto na godišnjoj razini, što je proizašlo iz pada depozita poduzeća za 3 posto uslijed slabe gospodarske aktivnosti.
Depoziti kućanstava krajem godine su bili viši za nešto manje od 5 posto u usporedbi s krajem 2010., što je u skladu s rastom plaća nakon ukidanja kriznog poreza i uvođenja zakonskih izmjena i slabljenjem kune, s obzirom da je 77 posto depozita građana je devizno.