Ministar financija Slavko Linić sinoć je u emisiji HTV-a "Otvoreno" rekao da više neće biti moguće isplatiti neto plaću bez uplate doprinosa.
U Hrvatskoj postoji zakon prema kojemu se ne može isplatiti neto plaća bez doprinosa, ali se zakoni svejedno ne poštuju i nitko na to ne reagira. Mi od 1. veljače uvodimo sustav prema kojemu će pri isplati neto plaće, ako se ne uplate doprinosi, razliku doprinosa platiti bankarski sustav koji vodi platni promet, kazao je Linić.
Zamoljeni za komentar te najave, iz HUB-a ističu kako već postoji obveza poslodavcima da isplaćuju doprinose do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Kontrola isplata doprinosa u sustavu platnog prometa tehnički nije moguća, kažu u HUB-u navodeći za to nekoliko razloga - banke nemaju mogućnost razlikovati vrstu uplate ili isplate, jer prema postojećoj regulativi na platnim nalozima vrsta uplate/isplate nije obavezni podatak i ne treba se prenositi kroz sustav.
Banke, navode, nemaju (niti trebaju imati) saznanja o visini osobnih dohodaka, povlasticama, odbicima, administrativnim zabranama ili olakšicama da bi na neki način mogle kontrolirati točnost izračuna.
Poslodavci, ističu iz HUB-a, imaju pravo imati otvorene poslovne račune u više banaka i imaju slobodu izbora plaćanja bilo koje obveze s bilo kojeg računa ili u nekoliko puta s jednog računa, što u praksi znači da dio zaposlenika može primati plaću preko jedne banke, dio preko druge, a doprinosi se plaćati preko treće i četvrte.
Svatko, dodaju, ima pravo odlučiti i isplaćivati osobne dohotke u gotovini, što je skupo i nepraktično, ali u tim slučajevima nemoguće je kontrolirati uplate doprinosa.
"Svakako podupiremo namjeru ministra oko osiguranja discipline u financijskom poslovanju, u ovom i u drugim slučajevima, te gdje god možemo to i sami radimo", odgovaraju iz HUB-a.
Ovlašteni revizor i stalni sudski vještak za financije i knjigovodstvo Davor Banović kaže kako je Linić u pravu, kako u tom području treba napraviti reda, kako je to zahtjevan posao, ali je to moguće i vrlo jednostavno učiniti.
Kada se isplaćuje plaća u modelu plaćanja se navodi oznaka iz koje je vidljivo da se radi o isplati u vezi rada. Sve banke mogu bez problema evidentirati da se radi o isplati plaće, primanju temeljem rada. Takva isplata nikad ne treba ići kroz sustav bez isplate doprinosa, poreza i prireza, kaže Banović i dodaje kako bi banke u svoj softver trebale staviti kontrolnu zaporku da se ne može zatvoriti neto iznos, ako nije zatvoren bruto iznos.
"Plaća nije neto, nego bruto. To se mora tako prihvatiti i poštovati", smatra Banović.
Po njemu, do sada ni fondovi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, niti porezna uprava nisu kontrolirali da li se paralelno s isplatom plaća uplaćuju i doprinosi, nego se to pokazivalo tek naknadno, kada dođe do stečaja ili se više mjeseci ne plaćaju doprinosi i porezi.
Osim radnika nitko nije pokazao interes da se krene u raščišćavanje tih problema, a trebali su to činiti i fondovi i porezna uprava i trebali su se pojaviti u svim radničkim postupcima zbog neisplate plaća, jer se radi i o njihovim izgubljenim prihodima, smatra Banović.