BRATISLAVA - Slovački parlament u srijedu je ratificirao hrvatski Ugovor o pristupanju Europskoj uniji, kao prvi od parlamenata zemalja članica Unije koji je to učinio, javila je agencija TASR. Pristupni ugovor poduprlo je 145 zastupnika, a potrebno za prolaz bilo ih je 76. Postupak ratifikacije ugovora, potpisanog 9. prosinca u Bruxellesu, bit će završen kada ga potpiše predsjednik Ivan Gašparovič.
BRUXELLES - Pomoć koju je Hrvatska dobila iz pretpristupnih fondova EU-a znatno je pridonijela jačanju njezinih administrativnih kapaciteta za povlačenje sredstava iz europskih fondova na koja će imati pravo kada postane članica, ali postavljeni ciljevi zasad su samo djelomično ispunjeni, kaže se u izvješću Europskog revizorskog suda koje je u srijedu predstavljeno u Bruxellesu. "Pretpristupna pomoć znatno je pridonijela jačanju administrativnih kapaciteta za povlačenje sredstava iz europskih fondova, ali potreban je daljnji napredak, koji se može postići do ulaska Hrvatske u EU", rekao je Juan Ramallo Massanet, član Europskog revizorskog suda (ECA), koji je na konferenciji za novinare predstavio izvješće pod naslovom "Je li pomoć EU-a omogućila jačanje hrvatskih kapaciteta za upravljanje fondovima nakon pristupanja?". Po podacima iz izvješća, Hrvatska je od 2007. povlačila 150 milijuna eura godišnje iz pretpristupnih fondova, a jedan od glavnih ciljeva te pomoći bilo je osposobljavanje tijela državne uprave za privlačenje i upravljanje sredstvima iz Kohezijskog i strukturnih fondova, koja su dostupna zemljama članicama. "Ciljevi pomoći dosad su ispunjeni samo djelomično i potreban je napredak u jačanju kapaciteta u pojedinim područjima, kako prije tako i nakon pristupanja", kaže se u zaključcima izvješća. "U području Kohezijskog i strukturnih fondova, učenje kroz praksu pokazalo se posebno korisnim, iako je važnost koja je pridavana velikim infrastrukturnim projektima bila na štetu drugih projekata, posebice na regionalnoj i lokalnoj razini", kaže se u izvješću i dodaje da se vrlo ograničena pozornost posvećivala projektima ispod 50 milijuna eura vrijednosti. Posebno se ukazuje na slabosti u povlačenju sredstava za ruralni razvoj, te na ograničeni napredak u jačanju administrativnih kapaciteta. Navodi se da su u području borbe protiv korupcije i jačanje antikorupcijskih tijela poduzete brojne mjere, ali da je preostalo još izazova.
ZAGREB - Hladnoća u istočnoj Europi odnijela je u zadnja 24 sata još 29 života u Ukrajini, Bugarskoj i Rumunjskoj, javljaju u srijedu agencije. U Ukrajini je umrlo 13 osoba, pa se ukupan broj mrtvih popeo na 43, a niske su temperature okovale tu bivšu sovjetsku republiku, objavilo je u srijedu ministarstvo za izvanredna stanja. Ovogodišnja je zima najhladnija u Ukrajini u zadnjih šest godina, a temperatura noću padne na minus 33 stupnja, javlja Reuters. Ministarstvo je objavilo da je od 43 umrlih u zadnjih pet dana, njih 28 pronađeno mrtvo na cesti, sedmero kod kuće, a osmero je umrlo u bolnicama. Većina žrtava beskućnici su koji većinu godine provode na ulici, tvrdi ministarstvo. Stotine drugih završile su u bolnicama s ozeblinama, hipotermijom i drugim problemima povezanima s hladnoćom. Diljem zemlje vlasti su postavile nekoliko stotina grijanih šatora s hranom i vodom za beskućnike. Temperatura od minus 31,4 stupanj u Sevlievu natjerala je bugarske vlasti da u cijeloj zemlji podignu stupanj opasnosti na narančasto. Dunav na granici Bugarske i Rumunjske smrznuo se u duljini od 350 kilometara, piše France Presse, dodajući da je u Bugarskoj u zadnja 24 sata od hladnoće umrlo najmanje deset osoba. U Rumunjskoj je od hladnoće u zadnja 24 sata umrlo šestero ljudi pa je ukupan broj mrtvih sada 14, objavilo je u srijedu ministarstvo zdravstva.
LONDON - Osnivač WikiLeaksa Julian Assange u srijedu se pojavio na ročištu pred Vrhovnim sudom u Londonu, koji bi tijekom iduća dva dana trebao razmotriti Assangeovu žalbu na sudsku odluku o njegovu izručenju Švedskoj, što je posljednja faza u borbi protiv britanskog pravosuđa koja traje već više od godinu dana. Kad je Assange stigao među novinare pred sudom, neki njegovi simpatizeri koji su se ondje okupili izvikivali su :"Assangea treba osloboditi!". Saslušanje pred Vrhovnim sudom trajat će do četvrtka, nakon čega će sedam sudaca donijeti odluku o izručenju. Pravorijek bi mogao uslijediti u roku od dva tjedna do deset tjedana. Sud na nižem nivou je prethodno odobrio njegovo izručenje, što je odluka koju Assange smatra nezakonitom. Assangea traže švedske vlasti koje ga žele ispitati u pogledu navodnih optužbi za seksualna napastovanja, koja on negira. Trenutačno se nalazi u Velikoj Britaniji u kućnom pritvoru te tvrdi da su sve optužbe protiv njega politički motivirane. Assangea je jedna žena optužila za silovanje, a druga za seksualno uznemiravanje. Obje su bile volonterke u WikiLeaksu u Švedskoj 2010. Assange je pritvoren u Britaniji u prosincu 2010. temeljem europskog uhidbenog naloga koji je izdao švedski državni odvjetnik nakon što su ga volonterke optužile za napastovanje. Njegovi odvjetnici tvrde da je nalog nevaljan jer ga je izdao tužitelj a ne neutralni sudac ili sud. Ukoliko Vrhovni sud odbaci ovaj argument on se može žaliti Europskom sudu za ljudska prava ali nije jasno da li bi to zaustavilo njegovo izručenje Švedskoj.
ZAGREB - Operacija spašavanja i pripreme za ispumpavanje mazuta iz olupine potopljenog kruzera Costa Concordia odgođeni su u srijedu zbog nepovoljnih meteoroloških uvjeta, doznaje se od spasiteljskih ekipa na otočiću Giglio u blizini kojega se kruzer 13. siječnja nasukao i prevrnuo. Snažni udari vjetra i uzburkano more zapriječili su pristup Costa Concordiji, a prema najavama meteorologa, loše vrijeme će potrajati barem do četvrtka navečer. Kada uvjeti budu povoljniji, trebat će još najmanje 24 sata priprema prije početka ispumpavanja 2.400 tona goriva u potopljenim brodskim spremištima, prenose agencije. Također, speleoronioci čekaju na zeleno svijetlo da krenu u potragu za preostalim tijelima. U međuvremenu, AFP iz Haaga prenosi vijest da je odvjetnik 12 nizozemskih putnika na Costa Concordiji izjavio da je "prerano" govoriti o tome je li odšteta od 11.000 eura po putniku, koliko je predložio vlasnik broda, primjerena. "Naprosto je prerano o tome govoriti. Treba pričekati jednu ili dvije godine da bi se sa sigurnošću utvrdili problemi od kojih mogu patiti ljudi koji su preživjeli takvu vrstu nesreće", kazao je Sander Lang. Costa Crociere, vlasnik kruzera, u petak je priopćio da je sa skupinom putnika postignut sporazum o odšteti u iznosu od 11.000 eura po osobi, ali je isti dan u Miamiju šest putnika podiglo tužbu protiv američke kompanije Carnival i podružnice Costa Crociere, tražeći 460 milijuna dolara za pretrpljenu štetu. Na kruzeru je bilo 4.229 ljudi, među kojima 3.200 turista iz 60 zemalja svijeta. Prema posljednjim podacima, poginulo je 32 ljudi, a pronađeno je 17 tijela.
MOSKVA - Članovi oporbenog ruskog pokreta Solidarnost izvjesili su u srijedu nasuprot Kremlju divovski natpis s porukom "Putine, odlazi!", tri dana uoči najavljenih prosvjeda protiv premijera koji bi u ožujku trebao pobijediti na predsjedničkim izborima za koje polovica anketiranih Rusa drži da će biti nepošteni. Golemi natpis s karikaturom Vladimira Putina oštro precrtanom crnim križem, izvješen je na oglasnom panou nasuprot Kremlju, sjedištu ruskoga predsjednika. "Cilj nam je podsjetiti ljude da će se u nedjelju prosvjedima tražiti održavanje poštenih izbora", rekla je Anastasja Ribačenko iz Solidarnosti i dodala: "Želimo poručiti da je nemoguće organizirati poštene izbore u Putinovu režimu". Vlasti su transparent uklonile sat vremena nakon što je bio postavljen. Mjesec dana do predsjedničkih izbora 4. ožujka, Solidarnost i drugi oporbeni pokreti pozivaju 4. veljače na prosvjed protiv Putinova režima. Nadaju se privući desetke tisuća ljudi koji će tražiti održavanje slobodnih i poštenih izbora. Putinovu vladu optužuju za nepravilnosti i lažiranje rezultata parlamentarnih izbora od 4. prosinca zbog čega je održano nekoliko prosvjeda, prvi put od dolaska Putina na vlast 2000.
LOS ANGELES - Jedan od dvaju reaktora u nuklearnoj elektrani San Onofreu na jugu Kalifornije ugašen je jer je otkriveno manje curenje u parnome generatoru, ali vlasti tvrde da taj incident nije opasan za javnost niti za radnike u elektrani. Reaktorska jedinica koja inače proizvodi 1100 megavata električne energije zatvorena je u utorak u 17:30 po lokalnome vremenu (u 2:30 po srednjoeuropskome), za svaki slučaj, kako je objašnjeno, a ostat će ugašena nekoliko dana, rekao je Gil Alexander, glasnogovornik tvrtke South California Edison. Drugi reaktor već je deaktiviran jer je zakazano punjenje gorivom, rekao je. No elektrana ima velike rezerve električne energije koju kupuje od nezavisnih proizvođača i nastavit će korisnicima isporučivati energiju, rekao je. "Sutra naši korisnici ne bi trebali imati nikakvih problema", dodao je. Curenje koje je Alexander opisao kao "veoma maleno", otkrili su senzori, a dogodilo se u zatvorenom sustavu u kojem cirkulira voda iz reaktora.
MADRID - Sudski proces protiv španjolskog suca Baltasara Garzona, optuženog za kršenje zakona o amnestiji jer je istraživao zločine frankizma, paradoksalno je omogućio da u srijedu obitelji žrtava prvi put o njima progovore pred sudom. Sedam sudaca Vrhovnog suda koji će odlučivati o tužbi koju su protiv Garzona podnijele dvije udruge krajnje desnice, saslušat će do 8. veljače 22 svjedoka obrane. Svi svjedoci rođaci su žrtava ubijenih ili nestalih tijekom Francove diktature ili su članovi udruga koje se bore za obilježavanje sjećanja na te žrtve. U srijedu je prva svjedočila 81-godišnja Maria Martin koja 75 godina traga za posmrtnim ostatcima svoje majke strijeljane 1936., i bačene u masovnu grobnicu u središnjoj Španjolskoj. "Strpali su je u zatvor jer nije imala 1000 pezeta u džepu, a noću 21. rujna izveli su je iz zatvora i strijeljali nju te još 27 muškaraca i tri žene", rekla je. "Prvi su put pred sudom ti ljudi dobili priliku ispričati što im je nanijela diktatura", rekao je Emilio Silva, predsjednik Udruge za povijesno pamćenje. Zbog tih je ljudi Garzon otvorio istragu o više 114.000 nestalih tijekom Građanskog rata (1936.-1939.) i Francove diktature (1939.-1975). Na Garzonovu su istragu dvije udruge krajnje desnice podnijele privatne tužbe tereteći ga da je prekršio zakon o amnestiji iz 1977., donesen dvije godine nakon Francove smrti kojim se propisuje šutnja o tom mračnom dobu novije španjolske povijesti. Bude li osuđen Garzonu (56) bi mogla biti izrečena 20-godišnja zabrana obavljanja sudske prakse.