DEN HAAG - Rasprava u žalbenom postupku u predmetu "Gotovina-Markač" održat će se u proljeće ove godine, najavio je predsjednik žalbenog vijeća Haaškoga suda Theodor Meron na statusnoj konferenciji u četvrtak u Haagu. Druga statusna konferencija u žalbenom postupku u predmetu generala Ante Gotovine i Mladena Markača, koji su u prvostupanjskom postupku osuđeni 15. travnja 2011. na 24, odnosno 18 godina trajala je vrlo kratko. Sudac Meron upitao je generale za njihovo fizičko i psihičko stanje. "U redu je", kratko je odgovorio general Gotovina na pitanje kako se osjeća, dok je Markač rekao da njegovo "zdravstveno stanje nije dobro, ali da zdravstvene službe u pritvorskoj jedinici poduzimaju adekvatne mjere". Sudac Meron je nakon toga podsjetio da je obrana generala Gotovine 4. studenoga prošle godine zatražila uvođenje novih dokaza, te da su podnesena još dva zahtjeva za dodjelu statusa prijatelja suda, o čemu će vijeće odlučiti "u dogledno vrijeme". Gotovinina obrana je zatražila da se u žalbenom dijelu postupka uvede 25 novih dokaza, među kojima su i zapisnici sjednica Vrhovnog savjeta obrane koje su se održavale u Beogradu u vrijeme "Oluje", američka diplomatska bilješka objavljena putem WikiLeaksa te ekspertna izvješća američkih časnika. Ti se dokazi tiču okolnosti odlaska srpskih civila prije "Oluje", u tijeku nje i nakon nje, karaktera topničkih napada HV-a tijekom "Oluje" i Gotovininih ovlasti u vezi s javnim nastupima. Markačev odvjetnik Goran Mikuličić je najavu da će se rasprava održati u proljeće nazvao "dobrom viješću". "To je za nas dobra vijest, očekivali smo žalbenu raspravu kasnije, jer se svojedobno govorilo da bi do toga moglo doći tek u jesen ove godine. Izgleda da je Haaški sud odlučio ubrzati postupak, što mi pozdravljamo", rekao je Mikuličić. On je dodao da ovo ubrzanje znači da bi konačna presuda u ovom predmetu mogla biti donesena do kraja ove godine ili u prvoj polovici sljedeće, što je pomak od godinu budući da se ranije spominjala i 2014. kao godina za donošenje presude u žalbenom postupku.
ZAGREB - Međunarodni sud pravde u Haagu (ICJ) dao je u četvrtak Hrvatskoj rok do 30. kolovoza ove godine za podnošenje dodatnog odgovora na protutužbu Srbije podnesenu nakon što ju je Hrvatska tužila za genocid, objavio je u četvrtak ICJ. "Sud je takvu odluku donio nakon što je Hrvatska naznačila da po drugi put želi iznijeti svoja stajališta u pisanoj formi, u dodatnom podnesku, o protutužbama Srbije", navodi se u priopćenju ICJ-a u kojem se dodaje da je ta odluka suda donesena 23. siječnja. Hrvatska je 2. srpnja 1999. podnijela tužbu za genocid protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, čiji je pravni sljednik Srbija i ICJ se 2008. proglasio nadležnim za tu tužbu. Hrvatska je u svojoj tužbi zatražila od najvišeg suda Ujedinjenih naroda da presudi da je Beograd preko svojih snaga počinio genocid u Hrvatskoj i da su građani RH bili žrtve tog genocida. RH traži tužbom od Srbije da kazni sve počinitelje genocida koji se nalaze pod njezinom jurisdikcijom, da se dozna istina o nestalim hrvatskim državljanima, da se vrate kulturna dobra oteta u tom razdoblju te da se u najširem smislu nadoknadi šteta RH i pojedincima. Nakon toga Srbija je 2010. uzvratila Hrvatskoj protutužbom za genocid tvrdeći da je Hrvatska prekršila Konvenciju o sprječavanju genocida tijekom i nakon operacije Oluje u kolovozu 1995., čineći djela čija je namjera bila da se uništi dio srpske nacionalne i etničke skupine koja živi u regiji tzv. krajine.
DEN HAAG - Odvjetnik Ante Gotovine potvrdio je u četvrtak u Den Haagu da je točno prenio generalovu poruku kojom je pozvao hrvatske građane da na referendumu glasuju za ulazak u Europsku uniju. "Mogu vam reći da mi je Gotovina to prenio i rekao da to iznesem u javnost, a to je potvrdio i njegov najbolji prijatelj Željko Dilber. Do sada, svih ovih godina, nikada se nije dogodilo da sam ja nešto iznio kao stav generala Gotovine, a da to nije bilo točno", izjavio je Luka Mišetić. General Gotovina je putem svojih odvjetnika dan prije referenduma o ulasku u EU, održanom 22. siječnja, pozvao hrvatske građane da glasuju za ulazak. "Pozivam sve građanke i građane Republike Hrvatske da izađu u nedjelju, 22. siječnja 2012. godine na referendum i da glasuju po svojoj savjesti. Ovim putem želim iznijeti da ću ja sutra u Den Haagu glasati za ulazak Hrvatske u Europsku Uniju - gdje Hrvatska civilizacijski i povijesno pripada, a referendumom se to samo formalno potvrđuje. Hrvatskoj je mjesto u Europskoj Uniji”, poručio je tada Gotovina hrvatskoj javnosti iz Den Haaga.
ZAGREB - Mađarski veleposlanik u Zagrebu Gabor Ivan čestitao je u četvrtak u ime mađarske vlade premijeru Zoranu Milanoviću na rezultatu referenduma o pridruženju Hrvatske Europskoj uniji, ističući da je zaključenje pristupnih pregovora bio jedan od prioriteta mađarskog predsjedanja Unijom, priopćilo je mađarsko veleposlanstvo. "U ime mađarske vlade, iskoristio bih ovu priliku i čestitao Hrvatskoj i njezinu narodu na rezultatu referenduma o pridruženju Europskoj uniji. Hrvatska je još jednom potvrdila svoju predanost zajedničkim europskim ciljevima i vrijednostima", stoji u čestitki. U njoj također piše da je zaključenje pregovora bio jedan od prioriteta mađarskog predsjedanja Unijom. Veleposlanik izražava uvjerenost da će članstvo u EU otvoriti nove perspektive i prilike za Hrvatsku i njezine građane, a Mađarska je, kako je rekao, "spremna ponuditi svu političku i tehničku potporu kako bi Hrvatska mogla uživati u prednostima koje pruža EU. Važnost budućeg članstva Hrvatske u EU, tvrdi Gabor, "premašuje granice Hrvatske". "Pozitivan ishod referenduma dobra je poruka za sve zemlje regije. Također je to i značajan poticaj za buduće proširenje Europske unije", zaključuje se u čestitki. Čestitke su, osim premijeru, upućene i predsjedniku države Ivi Josipovići i predsjedniku Hrvatskog sabora Borisu Špremu.
SARAJEVO - Predsjednici četiriju političkih stranaka koje čine vladajuću koaliciju u Federaciji Bosne i Hercegovine zaključili su u četvrtak kako nema potrebe za rekonstrukcijom vlade toga entiteta, kao ni za uključivanje ministara iz HDZ BiH i HDZ 1990. u njezin sastav te su poručili kako će postojeće razlike koje među njima postoje rješavati razgovorom i kompromisima. Povod za sastanak predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) Zlatka Lagumdžije, Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejmana Tihića, Hrvatske stranke prava (HSP) Zvonka Jurišića i Narodne stranke "Radom za boljitak" Mladena Ivankovića Lijanovića bili su sukobi SDP-a i SDA o prijedlogu novoga zakona o unutarnjim poslovima. Predloženim izmjenama, koje je preglasavanjem ministara iz reda SDA federalna vlada usvojila u utorak, predviđeno je da ravnatelja federalne policijske uprave imenuje entitetska vlada a ne neovisni odbor kako je to sada slučaj. SDA se tome protivi, jer smatra kako je to "povratak u komunistička vremena", odnosno uspostava političkog nadzora nad radom policije. Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija novinarima je potvrdio kako se upravo o tome i razgovaralo. "Zaključili smo da ima još mnogo vremena i prostora da se o ovome razgovara jer je tek utvrđen nacrt", kazao je Lagumdžija, dodajući kako će se tijekom predstojeće javne rasprave sučeliti svi argumenti za i protiv predloženih izmjena za koje, prema njegovim navodima, svi drže da ih mora biti. "Mora biti uspostavljena civilna kontrola i odgovornost za preuzete obveze i rezultate rada", kazao je predsjednik SDP-a. Predsjednik HSP-a Zvonko Jurišić izrijekom je potvrdio kako rekonstrukcije vlade FBiH neće biti, bez obzira na zahtjeve dva HDZ-a jer su članice koalicije zaključile da ona radi dobro. Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, koji nakon dogovora o uspostavi vladajuće koalicije na državnoj razini inzistira da njegova stranka i HDZ 1990. uđu i u federalnu vladu, u četvrtak je ponovo ustvrdio kako je to "neminovnost".
KAIRO - Glavni tajnik Arapske lige Nabil al-Arabi najavio je u četvrtak da će u subotu otputovati u sjedište UN-a u New Yorku kako bi raspravljao o sirijskom pitanju. Za ponedjeljak je predviđen sastanak s Vijećem sigurnosti na kojem će se "tražiti ratifikacija" arapskog plana izlaska iz krize, izjavio je on u Kairu gdje ima sjedište panarapska institucija. Pratit će ga premijer i ministar vanjskih poslova Katara šeik Hamad ben Džasem ben Džabr al-Tani koji predsjeda odborom Lige zaduženim za Siriju. Arapska liga već je izrazila spremnost da se susretne u New Yorku s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom i Vijećem sigurnosti kako bi podržali plan kojim se u konačnici predviđa odlazak predsjednika Bašara al-Asada. Damask je odbacio arapsku inicijativu, ocjenjujući da se radi o "upletanju" u sirijski suverenitet.
LJUBLJANA - Ured za makroekonomske analize slovenske vlade (UMAR) u četvrtak je u svojoj novoj analizi prognozirao rast BDP-a u ovoj godini od 0,2 posto u odnosu na prošlu godinu, te tako značajno snizio prognozu rasta od dva posto iz jeseni prošle godine. Rast BDP-a u prošloj godini procijenjena je na 0,5 posto u odnosu na 2010., što je također znatno manje od prvotnih prognoza. Kao razlog očekivanog usporavanja gospodarskog rasta navode se recesijski trendovi u širem međunarodnom gospodarskom prostoru. Neki slovenski ekonomski stručnjaci ocjenjuju da je i najnovija prognoza rasta u ovoj godini preoptimistička i da će morati biti snižena. Gospodarska komora navodi da na temelju sadašnjih trendova u Sloveniji može u ovoj godini doći do smanjenja gospodarske aktivnosti u odnosu na prošlu, odnosno smanjenja BDP-a od jedan posto, te da vlada s realnim očekivanjima mora uskladiti i svoj proračun za ovu godinu.
LONDON - Svijet bi ljeto 2012., trebao imati više, a ne manje nafte čak i ako Europa embargom iranske nafte kazni Teheran zbog nuklearnog programa kojim navodno prikriva razvoj atomske bombe, piše agencija Reuters u četvrtak na temelju prikupljenih stručnih ocjena. Europske rafinerije morat će pronaći nove dobavljače što im neće biti teško, jer će veće količine sirove nafte iz Saudijske Arabije, Iraka i Libije premašiti manjak iz Irana ako se 1. srpnja počne provoditi embargo. Samo te tri zemlje trebale bi na dan proizvesti dodatni milijun barela sirove nafte, a to je možda dvostruka količina od dosadašnjeg iranskog izvoza za Europsku uniju, piše agencija. "Tržište nafte trebalo bi ovog ljeta biti vrlo dobro opskrbljeno, čak i bolje nego sada", predviđa Samuel Ciszuk iz KBC Energy Economics za područje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike i dodaje: "Količine iz Iraka znatno će se povećati, Libija se oporavlja, a Saudijska Arabija povećanom proizvodnjom nadoknadit će gubitke iz Irana". Međunarodni monetarni fond (MMF) predvidio je u srijedu da će sankcije Teheranu donijeti manjak od 1,5 milijuna barela iranske nafte na dan i rast cijena za 30 posto. Stručnjaci, međutim, procjenjuju da neće manjkati količina niti će biti rasta cijena zbog embarga petom svjetskom proizvođaču nafte.
Stručnjaci vjeruju da će nafte isprva biti više u Aziji, a zatim i u svijetu i da će to izazvati pad cijena.
BRUXELLES - Pregovori s Rusijom o proturaketnom štitu u Europi nisu puno napredovali, rekao je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u četvrtak i poručio da se Savez ne kani vratiti u Libiju gdje je stanje ponovno nemirno. "Još se nadam da ćemo moći dogovoriti sporazum s Rusijom o suradnji u proturaketnoj obrani" do sastanka na vrhu NATO-a krajem svibnja u Chicagu, rekao je Rasmussen. Dodao je da unatoč "brojnim održanim sastancima razgovori dosad nisu mnogo napredovali". Sastanci s Rusijom tradicionalno se održavaju u prigodi summita NATO-a, a zadnji je bio održan u Lisabonu 2010. godine. Proturaketni obrambeni sustav među glavnim je točkama prijepora između NATO-a i Rusije koja ga drži prijetnjom vlastitoj sigurnosti i sumnja u objašnjenje da bi štit trebao braniti Zapad od bliskoistočne, ponajviše iranske prijetnje.
MOSTAR - Desetine naselja u više općina u istočnoj Bosni potpuno su prometno odsječene zbog snijega koji neprestano pada nekoliko dana, a zbog kvarova obustavljena je opskrba strujom i vodom, izvijestili su mediji u Republici Srpskoj. U općinama Han Pijesak i Sokolac proglašeno je stanje elementarne nepogode. Cijela općina Han Pijesak nema napajanje električnome energijom, a opskrbe vodom već treći dan, objavila je civilna zaštitaRepublike Srpske. Visina snijega prelazi jedan metar, a smetovi dostižu i više od dva metra. Magistralna je cesta prohodna, a lokalni cestovni pravci neprohodni su. Općinske vlasti Han Pijesaka su zaključile da je beskorisno čistiti snijeg dok ne prestane padati. Slično je stanje i u općinama Trnovu, Kalinoviku, Istočnom Starom Gradu i Srebrenici, gdje su desetine sela potpuno prometno odsječene od okolice te im nije moguće dostaviti ni hranu i pomoć.
SOFIJA - Bugarska je u četvrtak proglasila uzbunu "najvišeg stupnja" u cijeloj zemlji nakon obilnih snježnih padalina koje su omele promet i ostavile stotine domova bez struje. Vlasti su pozvale Bugare da izbjegavaju putovanja i zabranile kretanje kamionima dok snijeg pada bez prestanka od srijede. Sjever je najviše pogođen. U području Loveča brojna mjesta odsječena su od svijeta nanosima snijega. Više od 300 općina u zemlji ostalo je bez struje. Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je jedino automobilima s lancima dopušteno kretanje izvan naseljenih mjesta do prekida sniježnih padalina i čišćenja putova. Letovi iz zračne luke u Sofiji bilježili su kašnjenja a slijetanje brojnih aviona preusmjereno je prema Solunu, Skoplju i Bukureštu.
BEOGRAD/ZAGREB - Hrvatskom novinaru i publicistu Dragi Hedlu u četvrtak je u Beogradu uručeno novinarsko priznanje "Jug Grizelj" za 2011. godinu. Nagrada Hedlu dodjeljena je, kako je rečeno u obrazloženju žirija, za njegovu knjigu "Kronika jedne destrukcije" o Branimiru Glavašu. Nagradu od 1991. godine dodjeljuju Grizeljevi prijatelji, kolege i obitelj, za najviša dostignuća u istraživačkom novinarstvu, u službi razvijanja prijateljstva među ljudima i uklanjanja granica među narodima, sa željom da čuvaju uspomenu na Juga Grizelja i da potiču istraživačko novinarstvo. Među dosadašnjim dobitnicima te nagrade, osim novinara pojedinaca, nalazi se i srbijanska novinska agencija Beta. Zaklada Jug Grizelj osnovana je 1991. godine, na inicijativu petorice beogradskih novinara, u znak sjećanja i iz poštovanja prema njihovu kolegi Jugu Grizelju i uz potporu njegove obitelji. Cilj zaklade jest trajno čuvanje uspomene na Juga Grizelja te poticanje novinarskog rada. Drago Hedl je za vrijeme komunističkog režima u medijima sudjelovao u kampanjama usmjerenima na protivnike režima, a od devedesetih godina isticao se kritikama na račun brojnih branitelja i struktura vlasti, optužujući ih za zločine. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović odlikovao je Hedla 7. prosinca, u povodu međunarodnoga dana ljudskih prava, Redom Stjepana Radića za osobit ljudski i profesionalni doprinos borbi za ljudska prava, promicanje pravde i demokracije te otkrivanje istine.
BRUXELLES - Hakeri su u četvrtak ujutro napali internetske stranice Europskog parlamenta, zbog čega im je pristup bio otežan, izvijestio je glasnogovornik te institucije. "Jutros smo bili zatrpani mnogobrojnim zahtjevima", što je 'zagušilo' sustav, a karakterističan je način hakerskih napada, rekao je glasnogovornik Parlamenta Jaume Duch. "Hakeri nisu uspjeli doprijeti do interne mreže Parlamenta, što je omogućilo normalno funkcioniranje sustava unutar institucije", kazao je, istaknuvši kako je sigurnosna služba Parlamenta poduzela odgovarajuće poteze te pokrenula istragu. Odbio je odgovoriti na koga se sumnja. Na svojoj stranici grupa hakera koja se skriva pod nazivom Anonymous pozvala je na aktivnost protiv Europske komisije i Vijeća EU-a zbog potpisivanja u četvrtak u Tokiju sporazuma o pristupanju ACTA-i, međunarodnome sporazumu kojemu je cilj uspostaviti i osnažiti međunarodne standarde zaštite intelektualnog vlasništva na internetu. Anonymusi su objavili kako im cilj nije Europski parlament koji još uvijek može reći ne ACTA-i.
DAVOS - Zaklada Billa i Melinde Gates donirat će 750 milijuna dolara Globalnom fondu za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, najavio je četvrtak na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu suosnivač Microsofta Bill Gates. Donacija dolazi u obliku mjenice a ne gotovine, što po Zakladi Gates "daje Globalnom fondu fleksibilnost i ovlasti za učinkovitu distribuciju sredstava na temelju neposrednih potreba", prenosi CNN. "Podržavajući Global fond, možemo pomoći da se promijeni sudbina najsiromašnijih zemalja u svijetu. Ne mogu zamisliti važniji posao od toga", rekao je Gates u priopćenju. Na konferenciji za novinare na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, Gates je rekao da se sredstva mogu odmah koristiti za "spašavanje života, bilo da se radi o mrežama za krevete (za zaštitu od malaričnih komaraca) ili za liječenje tuberkuloze, a to su dvije bolesti koje možda nemaju uočljivist rada s HIV-om ali su jednako važne". Donacija dolazi povrh 650 milijuna dolara koje je Zaklada Gates već poklonila Globalnom fondu od njegova pokretanja prije 10 godina.
VATIKAN - Vatikan je uzdrmao korupcijski skandal jer je talijanska televizija nakon istrage objavila da je bivši visoki dužnosnik premješten protiv svoje volje jer se potužio na nepravilnosti u sklapanju ugovora. U emisiji "Nedodirljivi" (Gli Intoccabili) na uglednoj privatnoj televiziji La7 u srijedu navečer prikazano je nekoliko pisama o korupciji koja je nadređenima, među ostalima i papi Benediktu XVI., poslao nadbiskup Carlo Maria Vigano u vrijeme kad je bio zamjenik guvernera Vatikana. Vatikan je u četvrtak izdao priopćenje kojim kritizira "metode" upotrijebljene u novinarskome istraživanju. No potvrdio je da su pisma autentična jer je izrazio "žaljenje zbog objavljivanja povjerljivih dokumenata". Vigano je od 2009. do 2011. bio zamjenik upravitelja Vatikana i drugi dužnosnik u odjelu odgovornome za održavanje vatikanskih vrtova, ulica, zgrada, muzeja i druge infrastrukture. Sad je vatikanski veleposlanik u Washingtonu, a u pismima je napisao da je, kad je prihvatio dužnost 2009., otkrio mrežu korupcije i nepotizma u vezi s dodjeljivanjem poslova vanjskih tvrtkama po napuhanim cijenama. Iako je njegova transparentna i štedljiva politika pomogla da vatikanski proračun umjesto manjka ima višak, u 2011. objavljeni su u listu Il Giornaleu nepotpisani članci o tome da je nedjelotvoran. Vatikanski državni tajnik Tarcisio Bertone 22. ga je ožujka 2011. obavijestio da je smijenjen, iako mu je mandat trebao trajati do 2014.
PORT MORESBY - Premijer Papue Nove Gvineje Peter O'Neill objavio je u četvrtak da je vojna pobuna na tom pacifičkom otočju završena i da vlada opet ima potpun nadzor nad vojarnama. Vojnici lojalni nekadašnjem premijeru Michaelu Somareu pobunili su se i vojnoga zapovjednika stavili u kućni pritvor te zahtijevali da O'Neill vrati Somarea namjesto čelnika te zemlje bogate sirovinama. "Vlada je preuzela nadzor nad vojarnama i vojnici, oni koji su bili u vojarnama Murray, pivukli su se u vojarne Taurama", rekao je O'Neill novinarima u glavnome gradu Portu Moresbyju. "Zapovjednik je pušten, nije u kućnom pritvoru. Vlada je preuzela potpun nadzor nad vojnim sjedištem. Sad ćemo početi istragu o problemima koji muče vojnike i rješavat ćemo ih u hodu", rekao je. Po njegovim riječima, vodi se računa o vođi pobune, umirovljenom pukovniku Yauri Sasi, ali nije jasno je li on pritvoren.