WASHINGTON/ZAGREB - Američki State Department u ponedjeljak je čestitao Hrvatskoj na uspješnoj provedbi referenduma o priključivanju Europskoj uniji, te izrazio očekivanje u punu ratifikaciju hrvatskog pristupnog sporazuma u postupku koji slijedi u parlamentima zemalja članica EU. "Prije svega čestitamo Hrvatskoj na glasanju 22. siječnja. To će omogućiti Hrvatskoj da krene dalje i ratificira svoj pristupni sporazum s EU od 9. prosinca 2011.", rekla je ponedjeljak glasnogovornica State Departmenta Victoria Nuland na brifingu za novinare. Nedjeljnji referendum označava novi korak na uspješnom putu Hrvatske prema EU, rekla je Nuland, dodajući kako je "Hrvatska zadnjih godina obavila puno napornog posla i uspješno provela reforme" te ispunila kriterije za članstvo. "Odajemo priznanje Hrvatima na tom uspjehu i očekujemo punu parlamentarnu ratifikaciju sporazuma", rekla je Nuland. Na pitanje o učinku hrvatskog pristupanja EU na regiju, glasnogovornica američke diplomacije je kazala kako se u Državnom tajništvu nadaju da će to dati "veliki poticaj" drugim balkanskim zemljama u njihovim nastojanjima da postanu članice Europske unije.
PRIŠTINA - Kosovski ministar vanjskih poslova Enver Hoxhaj je u ponedjeljak uputio brzojav ministrici vanjskih poslova Republike Hrvatske Vesni Pusić u kojem je čestitao hrvatskom narodu na uspješno provedenom referendumu o pristupu Europskoj uniji. Ministar Hoxhaj u brzojavu navodi da Hrvatska ostaje uzor državama Balkana koje očekuju članstvo u Europskoj uniji.
PARIZ - Francuski Senat u ponedjeljak je usvojio zakon koji negiranje genocida nad Armenima počinjenog 1915. godine u doba turskog Otomanskog carstva tretira kao kazneno djelo i za to je predviđena jednogodišnja zatvorska kazna i novčana globa od 45.000 eura. Zakon je usvojen sa 127 glasova "za" i 86 "protiv" nakon rasprave koja je trajala šest sati. Time je završena procedura u francuskom parlamentu, jer je donji dom zakon usvojio u prosincu, a da bi stupio na snagu treba ga potpisati francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. Odnosi Francuske i Turske su zapali u krizu i prije ovog zakona, a Francuska je među zemljama koje se najviše protive ulasku Turske u Europsku uniju. Turska je najavila oštre protumjere protiv Francuske u slučaju usvajanja ovog zakona. Zakon je predložila je stranka UMP predsjednika Nicolasa Sarkozyja. U Francuskoj živi oko 500 tisuća građana armenskog podrijetla, a Turska smatra kako predsjednik Sarkozy time želi osigurati njihove glasove na predsjedničkim izborima zakazanim za 22. travnja. Francuska je još 2001. usvojila zakon koji masakr milijun i 500 tisuća Armenaca počinjen 1915. smatra genocidom. Turska, pak, odlučno odbija ocjene da se radi o genocidu.
ANKARA - Tursko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je odluku francuskog parlamenta koji je u ponedjeljak usvojio zakon po kojem se negiranje genocida nad Armencima počinjenog 1915. godine u doba turskog Otomanskog carstva tretira kao kazneno djelo. "Oštro osuđujemo ovu odluku koja je u svakom pogledu problematična i primjer je neodgovornog ponašanja", kaže se u priopćenju turskog ministarstva vanjskih poslova. Također, iz ministarstva su poručili da će Turska odgovoriti na ovaj potez Francuske, i to na više razina. Turska će vjerojatno povući svog veleleposlanika u Francuskoj, a takav razvoj događaja najavio je i veleposlanik Tahsin Burcuoglu, koji kazao da bi u Parizu trebao ostati samo otpravnik poslova, što je najniže rangirani diplomatski predstavnik u stranoj zemlji. Burcuoglu je izjavio da Turska nikad neće priznati ovaj zakon i dodao: "Svašta se sada može dogoditi, jer ovo je vrlo osjetljivo pitanje za Tursku. Sada će svi platiti cijenu zbog ovog zakona, uključujući Tursku, Francusku i Armeniju". I dok Turska oštro osuđuje ovaj zakon, Armenija pozdravlja njegovo donošenje. "Ovaj dan će biti upisan zlatnim slovima u povijest prijateljstva armenskog i francuskog naroda, ali i u povijesne anale zaštite ljudskih prava", izjavio je armenski ministar vanjskih poslova Edward Nalbandian.
WASHINGTON - Sjedinjene Države u ponedjeljak su s odobravanjem dočekale nove sankcije Europske unije Iranu, među kojima i postupni naftni embargo kakav još nije viđen, ocijenivši ih važnom etapom u jačanju pritiska na Teheran. Europske odluke "idu u korak" s mjerama koje su nedavno donijele Sjedinjene Države, ističu u zajedničkom priopćenju State Department i ministarstvo financija, podsjećajući na "nastojanja" SAD-a i partnera da spriječe Iran u nabavljanju nuklearnog oružja. Zemlje EU-a odlučile su u ponedjeljak uvesti Iranu postupni naftni embargo bez presedana, kao odgovor na nastavak njegova spornog nuklearnog programa. Američka administracija je nametnula sankcije trećoj po veličini iranskoj banci Bank Tejarat.
WASHINGTON - Navodna prodaja 36 ruskih vojnih zrakoplova Siriji je vijest koja prilično zabrinjava, pokaže li se da je istinita, rekla je glasnogovornica američkog State Departmenta Victoria Nuland. "I mi smo pročitali isti napis. Potvrdi li se ta vijest bit će to prilično zabrinjavajuće", kazala je Nuland na tiskovnoj konferenciji na pitanje o prodaji zrakoplova o kojoj je u ponedjeljak pisao ruski tisak. Kako navodi dnevnik Kommersant, Sirija će od Rusije kupiti 36 školskih vojnih zrakoplova Jak-130 dok se sirijskom režimu uvode međunarodne sankcije zbog nasilnog gušenja prosvjeda protiv režima. SAD je još 13. siječnja dao Moskvi do znanja kako je zabrinut zbog ruskog broda koji je u Siriju prevozio 60 tona oružja i vojne opreme, po pisanju ruskih glasila.
WASHINGTON - Bivši djelatnik CIA-e optužen je u ponedjeljak za odavanje tajnih informacija novinarima, među kojima i imena kolega iz CIA-e te dijelova iskaza sa saslušanja pripadnika Al Kaide, priopćilo je američko ministarstvo pravosuđa. John Kiriakou, koji je za CIA-u radio od 1990. do 2004., treba se u ponedjeljak pojaviti na saveznom sudu u Virginiji radi formalnog podizanja optužnice, dodaje ministarstvo u priopćenju. Tereti ga se da je u porukama koje je između srpnja i kolovoza 2008. putem elektroničke pošte razmjenjivao s jednim novinarom otkrio potonjem identitet jednog tajnog agenta i opisao ga kao "voditelja" nekih operacija. Usto je otkrio i ime jednog drugog agenta koji je sudjelovao u zarobljavanju i saslušavanju Abu Zubajdaha, pripadnika Al Kaide pri čijem je ispitivanju CIA koristila waterboarding (simulacija utapljanja). "Zaštita tajnih informacija, napose identiteta zaposlenika CIA koji rade na osjetljivim zadacima iznimno je važna za sigurnost obavještajnih agenata i za našu nacionalnu sigurnost", istaknuo je ministar pravosuđa Eric Holder.
WASHINGTON - Zemljino magnetsko polje u utorak će pogoditi najjača geomagnetska oluja u posljednjih šest godina što bi moglo utjecati na elektromreže, satelite i avionske linije, objavio je Američki centar za predviđanje vremenskih prilika u svemiru. Geomagnetska oluja je privremeno ometanje Zemljinog magnetskog polja, a oluju uzrokuju Sunčeve aktivnosti. "Veliki komad Sunčeve atmosfere odbačen je u nedjelju prema Zemlji, pa se energetske sunčeve čestice kreću brzinom od 2.000 kilometara u sekundi, što je pet puta brže od normalne brzine kretanja sunčevih čestica. Kad nas pogodi, to će izgledati kao da je razjareni ovan nasrnuo na Zemljino magnetsko polje. Ta silna energija uzrokuje oscilacije u našem magnetskom polju. Zbog toga bi moglo doći do smetnji na radio-vezama koje se koriste u zrakoplovnoj navigaciji blizu Sjevernog pola na letovima između Sjeverne Amerike, Europe i Azije, pa je moguće da će neke rute biti promijenjene", kazao je Terry Onsager iz Centra za predviđanje vremenskih prilika u svemiru. U Centru predviđaju da će jačina ove geomagnetske oluje biti umjerana ili jaka, odnosno na "razini dvojke ili trojke". Najjača moguća jačina je "petica". Također, geomagnetska oluja mogla bi utjecati na elektromreže i satelite, a poznat je slučaj iz 1989. godine kada su za vrijeme jedne takve oluje četiri satelita bila u kvaru tjedan dana. Utjecaj geomagnetskih oluja na ljude tek se počeo proučavati, ali je poznato da golubovi pismonoše za vrijeme takvih oluja imaju problema sa navigacijom, te da nisu u stanju pronaći mjesto na koje bi trebali sletjeti.