ZAGREB - Čileanski Vrhovni sud osudio je dvojicu umirovljenih generala na kućni pritvor zbog ilegalne prodaje oružja Hrvatskoj prije 20 godina, čime su kršili embargo UN-a, javlja u subotu BBC. Bivši generali Hector Letelier i Vicente Rodriguez osuđeni su na trogodišnji kućni pritvor. Bivši čelnik Augusto Pinochet je također bio umiješan i prijetila mu je optužnica vezana za taj slučaj, ali je preminuo 2006. Pošiljka oružja i streljiva - kamuflirana kao humanitarna pomoć - presretnuta je 1991. u Mađarskoj, podsjeća BBC. U postupku je osuđeno još sedam drugih osoba, ali se njihove kazne ne navode.
MOSTAR - Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić pozvao je hrvatske državljane u BiH da u nedjelju izađu na referendum i podrže ulazak Hrvatske u Europsku uniju ističući da je to jako važno i za samu Bosnu i Hercegovinu, priopćeno je iz HDZ-a 1990. "Državljani Republike Hrvatske u BiH, Hrvati i ostali imaju pravo izraziti svoju političku volju na referendumu koji je od velike važnosti za njihovu budućnost. Čvrsto smo uvjereni da članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji je prirodan povijesni tijek i zapravo povratak Hrvatske u društvo zemalja kojem je stoljećima pripadala", naveo je predsjednik HDZ-a 1990. u pozivu. Dodao je kako je 'članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji važno i za Bosnu i Hercegovinu'. "Iskustvo Hrvatske je dokaz je da se isplati usvajati europske standarde, graditi sustav vrijednosti i zakonske norme, kako bi jednoga dana, nadamo se u skoroj budućnosti, i BiH postala članica Europske unije", dodao je Ljubić. Po njegovim riječima glasovanje ZA ulazak Hrvatske u EU pruža se nova prigoda i Hrvatima u BiH za realizaciju osobnih potencijala, nove mogućnosti za više rada, studiranja, slobode kretanja, prava i socijalne pravde. U BiH će na 24 mjesta na četiri lokacije u Sarajevu, Mostaru, Banja Luci i Tuzli u nedjelju na referendumu o ulasku u EU moći izjasniti 263.703 hrvatskih državljana.
TRIPOLI - Italija će pomoći Libiji u zaštiti njezinih granica i naftnih postrojenja, izjavio je u subotu libijski premijer Abdurahim al-Keib. "Ministri obrane Libije i Italije potpisali su pismo vezano uz sustav kontrole granica i provedbu obuke o zaštiti naftnih i drugih postrojenja", rekao je Keib novinarima na zajedničkoj konferenciji za novinare s talijanskim premijerom Mariom Montijem. "Pismo jamči libijsku suverenost, te da talijanske postrojbe neće biti nazočne", dodao je. "Odnos Libije i Italije biti će snažan i postojan sve dok se bude jamčila libijska suverenost", istaknuo je Keib. Monti je u posjetu Libiji na čelu diplomatskog, gospodarskog i vojnog izaslanstva za koje se nada da će udariti temelje ugovorima za projekte obnove, vrijedne nekoliko milijardi dolara. Keib je dodao da tijekom današnjih razgovora nije bilo riječi o novim naftnim ugovorima s talijanskim partnerom.
WASHINGTON - Američka državna tajnica Hillary Clinton izjavila je da Iran mora pokazati "ozbiljnost i iskrene namjere" ako želi nastaviti pregovore sa šest svjetskih sila od svom nuklearnom programu. Međutim, Clinton nije rekla kakve su mjere izgradnje povjerenja velike sile predvidjele u pismu upućenom Iranu u listopadu, u sklopu nastojanja da se Iran vrati za pregovarački stol. "Svi mi želimo razjasniti značenje iranskih javnih istupa o spremnosti da se uključe (u pregovore), ali moramo vidjeti ozbiljnost i iskrenost tih namjera", rekla je Clinton u petak na konferenciji za novinare. Posljednji pregovori održani su u Turskoj u siječnju 2011. Iran u zadnje vrijeme signalizira spremnost za povratak pregovorima, ali šest sila još uvijek čeka odgovor na pismo koje je iranskim vlastima uputila visoka povjerenica EU za vanjsku politiku Catherine Ashton, objavio je njezin ured u petak. Pismo iranskom nuklearnom pregovaraču Saidu Džaliliju poslano je 21. listopada, u ime stalnih članica Vijeća sigurnosti UN - Velike Britanije, Kine, Francuske, Rusije i SAD-a, te za nestalnu članicu Njemačku. "Ako je iranska strana spremna ozbiljno sudjelovati u osmišljenoj raspravi o konkretnim koracima izgradnje povjerenja i pokazati spremnost za rješavanje zabrinutosti međunarodne zajednice oko prirode iranskog nuklearnog programa, bez postavljanja preduvjeta, mi bi bili spremni za dogovor o sljedećem sastanku", istakla je Ashton u pismu.
LJUBLJANA - Nesuđeni slovenski premijer Zoran Janković izjavio je u subotu u Ljubljani na kongresu svoje stranke da se i dalje osjeća pobjednikom parlamentarnih izbora, makar će njegova stranka po svoj prilici ostati u opoziciji. "Znao sam da ćemo pobijediti i pobijedili smo. Ljudi su željeli novu politiku koja će prekinuti stagnaciju, negativizam i apatiju. Za mnoge smo bili iznenađenje, a za neke i razočaranje. Odmah nakon proglašenja rezultata su zato najavljivali nove prijevremene izbore. Sada će očito oni formirati koaliciju, ali je pitanje što o tome misle birači", rekao je Janković na kongresu svoje stranke Pozitivna Slovenija. Janković je opovrgnuo nagađanja da će u slučaju formiranja vlade desnog centra koju nastoji dogovoriti bivši premijer Janez Janša dati ostavku kao izabrani zastupnik u parlamentu, te se za dva mjeseca ponovo kandidirati na izvanrednim izborima za gradonačelnika Ljubljane. Naprotiv u tom će slučaju, stranka koja ima 28 mjesta u 90-članom parlamentu djelovati kao konstruktivna oporba, a u međuvremenu širiti stranačku infrastrukturu po terenu, kako bi postala najjača stranka u državi. Janković je rekao da su neki njegovu stranku doživjeli kao "pogrešku u sistemu", te da mu je formiranje vlade onemogućeno zbog "političke hipokrizije" predsjednika dviju stranaka Građanske liste Gregora Viranta i Demokratske stranke umirovljenika (DESUS) Karla Erjavca s kojima je po vlastitim tvrdnjama imao usuglašen koalicijski ugovor, ali su oni od njega odustali jer su navodno već unaprijed bili dogovoreni za ulazak u vladu predsjednika Slovenske demokratske stranke (SDS) Janeza Janše koja je na prijevremenim izborima 4. prosinca 2011. osvojila dva zastupnička mandata manje od Jankovićeve stranke.
KANO - Najmanje 28 osoba je poginulo u nizu koordiniranih napada i u puškaranju koji su se u petak navečer dogodili u Kanu, drugom po veličini gradu u Nigeriji, po najnovijim podacima objavljenim u subotu, dok su istog dana ujutro trupla žrtava još ležala na ulicama. Najveći dnevni list na sjeveru Nigerije Daily Trust piše da je glasnogovornik islamističke skupine Boko Harama preuzeo odgovornost za napade. Ovi se sukobi događaju u vrijeme sve učestalijih napada koji se pripisuju ovoj skupini što je odgovorna i za smrtonosne napade na Božić. Nekoliko sati nakon tih napada dogodile su se i dvije eksplozije u Yanagoi, na jugu zemlje, u državi predsjednika Goodlucka Jonathana, u kojima nitko nije stradao, javile su mjesne vlasti. Policija u Kanu, gdje je uveden policijski sat, navodi da su meta tih koordiniranih napada bili policijski uredi, useljeničke službe i kuća policijskog čelnika. U petak navečer u Kanu je odjeknulo dvadesetak eksplozija u razmaku od nekoliko minuta, izvijestio je novinar agencije France Pressea. Čuli su se i pucnji iz vatrenog oružja pa su stanovnici u panici počeli bježati. Nigerija, afrička zemlja s najvećim brojem stanovnika i najveći proizvođač nafte na kontinentu, ima 160 milijuna stanovnika, među kojima je podjednak broj muslimana koji uglavnom žive na sjeveru, i kršćana, na jugu.
KABUL - Afganistanski predsjednik Hamid Karzai u subotu je kazao da se sastao s izaslanstvom pobunjeničke skupine Hizb-i-Islami zbog mirovnih pregovora, izvješćuju svjetske agencije. Prije nekoliko tjedana talibani su ponudili otvaranje političkog ureda u Kataru gdje bi se održavali mogući mirovni pregovori sa SAD-om i ostalim zemljama. Karzai smatra da bi Afganistan trebao preuzeti vodstvo nad pregovorima i sastankom s protivnicima želi pokazati da ima moć dovesti ih za pregovarački stol i učiniti dijelom mirovnog procesa. "Nedavno smo se sastali s izaslanstvom skupine Hizb-i-Islami koju predvodi Gulbudin Hekmatyar", rekao je Karzai u parlamentu na otvaranju zimskog zasjedanja. Hizb-i-Islami je radikalna islamistička skupina koja dijeli mnoga talibanska uvjerenja, uključujući i neprijateljstvo prema strancima. Ranih 90-ih, snage predvođene Hekmatyarom borile su se protiv vlade tadašnjeg predsjednika Burhanudina Rabanija u samom Kabulu, kada je pobijeno više desetaka tisuća ljudi. Hekmatyar je napustio Afganistan sredinom 90-ih i od tada se ne zna gdje boravi. U Kabulu se ovaj vikend nalazi i posebni američki predstavnik za Afganistan i Pakistan, Marc Grossman, koji poručuje da je SAD spreman pomoći Afganistanu u procesu pomirbe.