ZAGREB - Predsjednik Vlade Zoran Milanović naglasio je danas kako je zadatak Vlade pokrenuti zemlju, pokrenuti gospodarski rast i povećati zaposlenost te kako će "lomiti sve birokratske i druge otpore ulaganjima". "Cilj ove vlade je pokrenuti zemlju, a u tom cilju ćemo svi ovdje, čiji je to posao i misija, lomiti sve birokratske i druge otpore svim vrstama ulaganja koja mogu rezultirati većim zapošljavanjem, zadovoljstvom ljudi, s više posla i većim prihodima proračuna, koji u ovoj godini moramo sanirati na način koji možda nije najpopularniji i možda nije idealan, ali je nužan", rekao je Milanović na današnjoj sjednici Vlade. Očekuje nas niz konkretnih i odlučnih mjera. Bit ćemo odlučni, ali ćemo pažljivo mjeriti, pa tek onda rezati ili dodavati, dodao je. Kazao je da porez na imovinu postoji u svim europskim zemljama, ali i kako je riječ o "delikatnoj materiji" u koju nitko nije ulazio preko noći, pa neće ni Hrvatska. Pitanje PDV-a Milanović je opisao kao "žurnu temu", kazavši kako se ne radi ni o kakvoj velikoj financijskoj čaroliji nego o sredstvu koje stoji na raspolaganju da se stabilizira prihodovna strana proračuna. Istaknuo je da će se sve učiniti da se zaštite ljudi nižeg imovinskog statusta, te kako će biti uvedene diferencirane stope.
ZAGREB - Hrvatska je Vlada danas produžila važenje odluke kojom se plaće i druga primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države ograničene na najviše 3,2 prosječne mjesečne plaće zaposlenih u pravnim osobama te najavila da će krajem prvog tromjesečja predstaviti novi model sustava plaća čelnika tvrtki u kojima država ima većinski udio. Bivša je Vlada u srpnju 2009. kao jednu od antirecesijskih mjera štednje na svim razinama donijela odluku prema kojoj plaće predsjednika i članova uprava trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu ne mogu biti veće od 3,2 prosječne mjesečne plaće zaposlenih u pravnim osobama, što je iznos od oko 17 tisuća kuna. Ta je odluka vrijedila i prošle godine, a Vlada ju je danas produžila i na ovu godinu, odnosno do donošenja novog modela za plaće čelnika javnih poduzeća. Ministarstva gospodarstva i financija surađuju na modelu koji će se uspostaviti za plaće predsjednika i članova uprava tvrtki u većinskom državnom vlasništvu, istaknuo je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić. Predstavljanje tog novog modela predviđeno je za kraj prvog kvartala ove godine. Menadžment, ovisno o realizaciji i rezultatima, mora biti nagrađen ili sankcioniran, kazao je Čačić. Poručio je i kako će biti potrebni timovi u potpunosti posvećeni programu i provedbi programa rada Vlade te stručno neupitni.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici odlučila da će ubuduće na čelu povjerenstva za provedbu javnog natječaja za projekt Brijuni Rivijera na lokacijama Pineta, Hidrobaza i Otok Sv. Katarina - Monumenti biti premijer Zoran Milanović. To je povjerenstvo bivša Vlada osnovala u kolovozu prošle godine, a s obzirom na promjenu vlasti i novi sastav Vlade izmijenjena je i odluka o članovima povjerenstva. U povjerenstvu će biti i ministri Radimir Čačić, Zlatko Komadina, Ivan Vrdoljak i Veljko Ostojić te istarski župan Ivan Jakovčić, gradonačelnici Pule i Vodnjanja Boris Miletić i Klaudio Vitasović i načelnica općine Fažana Ada Damjanac. Vlada je izmjenama i dopunama odluke o privremenom financiranju u prvom tromjesečju ove godine izvršila tehničku prilagodbu, a sukladno novom ustrojstvu, jer primjerice više ne postoji Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a njegove su poslove preuzela tri ministarstva - gospodarstva, poduzetništva i obrta te rada i mirovinskog sustava, itd.
ZAGREB - Sindikati državnih službi traže od Vlade da ih ne zaobilazi u pripremi zakona i drugih propisa koji utječu na položaj državnih službenika i namještenika. Predstavnici Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, Sindikata policije Hrvatske, Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a i Sindikata Porezne uprave Hrvatske na današnjoj su konferenciji za novinare iskazali nezadovoljstvo jer je Vlada bez konzultacija s njima uputila u Sabor (koji ih je prihvatio), prijedlog zakona o ustrojstvu i djelokrugu rada ministarstava, zakona o sustavu državne uprave, izmjene i dopune zakona o državnim službenicima i namještenicima, a na prvoj sjednici Vlade doneseni su i drugi akti koji se tiču državnih službenika. "To je socijalni monolog, a ne dijalog, unatoč kolektivnom ugovoru, poslovniku o radu Vlade i sporazumu o socijalnom partnerstvu u reformi državne uprave koji obvezuje Vladu na konzultacije sa sindikatima", kaže Boris Pleša iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika. Da smo bili konzultirani, dodaje, ukazali bismo Vladi na su izmjenama i dopunama zakona o državnim službenicima i namještenicima svi državni službenici praktički do novog ustroja stavljeni "na bubanj" pa ne znaju tko će ostati raditi, a tko ne.
ZAGREB - Iako je 2011. na Zagrebačkoj burziobilježila niska likvidnost, redovni promet dionicama nije pretrpio značajniji gubitak te je svega 9,4 posto manji u odnosu na godinu ranije, no slabije trgovanje obveznicama donijelo je konačnu korekciju ukupnog prometa za 19,8 posto, navodi se u pregledu godišnjeg trgovanja na Burzi. Ukupni je promet ZSE-a lani iznosio 5,9 milijardi kuna i bio je 19,8 posto manji nego godinu ranije, a redovni promet dionicama bilježi pad od 9,4 posto, na 5,2 milijarde kuna. Dionički indeks Crobex godinu je završio na 1.740,21 bod, što je pad od 17,6 posto u odnosu na 2010., a pao je i Crobex10, za 15,4 posto, na 976,16 bodova. Najtrgovanija je prošle godine bila dionica HT-a sa 1,2 milijarde kuna, što gotovo četvrtina prošlogodišnjeg prometa. Dionica HT-a godinu je završila s cijenom od 242 kune, što je u odnosu na kraj 2010. pad za 16,2 posto. Iako se dionicom Ine veći dio godine, od kraja travnja do sredine prosinca, nije trgovalo, Inina je dionica druga najlikvidnija dionica u prošloj godini sa 729,6 milijuna kuna prometa. Cijena dionice Ine na godišnjoj je razini porasla za 19,2 posto, na 3.800 kuna. Treća na listi deset najlikvidnijih dionica u prošloj godini je dionica Belja koje je protrgovano za 234,4 milijuna kuna, a cijena joj je porasla 17,6 posto, na 84,99 kuna.
ZAGREB - U mirnom današnjem trgovanju na Zagrebačkoj burzi indeksi su u minusu, a većina prometa ostvarena je dionicom HT-a. Oko podneva Crobex indeks je bio na gubitku 0,65 posto, na 1.756 bodova, a Crobex10 0,33 posto, na 984 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 5,71 milijun kuna, što je otprilike 2 milijuna više nego jučer u ovo doba. Dionicom HT-a ostvareno je do podneva 3,36 milijuna kuna, a cijena joj je oslabila 0,06 posto, na 242,73 kune. Slijedi dionica Atlantic grupe, sa 784.000 kuna prometa i padom cijene za nešto više od 1 posto, na 490 kuna. Većina cijena dionica je u minusu, pri čemu je u nešto izraženijem, za više od 2 posto, cijena dionice Petrokemije.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,05 posto u odnosu na jučerašnju tečajnicu, a u odnosu na tečajnicu od prošlog petka oslabila je za 0,09 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,537433 kune. Jačanje tečaja eura tako je nastavljeno i na danas utvrđenoj tečajnici, a u nastojanju da ublaži jačanje eura jučer je prvi put u ovoj godini na deviznom tržištu intervenirala i središnja banka. Srednji tečaj eura na tečajnicama HNB-a je iznad razine od 7,5 kuna od sredine prosinca prošle godine, a neprestano je iznad razine od 7,53 kune od tečajne liste utvrđene 30. prosinca 2011. U nastojanju da ublaži jačanje tečaja eura, HNB je jučer intervenirala na deviznom tržištu prodavši 197 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,532527 kuna za jedan euro, pa je tako od banaka povukla 1,48 milijardi kuna. Kuna je na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a oslabila i u odnosu na ostale važnije valute, prema američkom dolaru za 1,45 posto, britanskoj funti za 0,85 posto i prema švicarskom franku za 0,10 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,872562 kune, funte 9,129643 kune, a franka 6,188369 kuna. U odnosu na tečajnu listu listu s kraja prošlog tjedan dolar je ojačao prema kuni za 0,90 posto, a funta za 1,59 posto, dok je franak oslabio za 0,10 posto.