SARAJEVO - Pravosudne vlasti Bosne i Hercegovine spremne su izručiti Hrvatskoj Dragana Paravinju kako bi mu se tamo sudilo po optužnici za ubojstvo Antonije Bilić, a do izručenja će doći čim to zatraže hrvatska pravosudna tijela, izjavio je u četvrtak Hini Nikola Sladoje, pomoćnik ministra pravosuđa BiH zadužen za međunarodnu suradnju. "Riječ je o odluci koja je donesena još kada je Paravinja vraćen iz Hrvatske u BiH radi ročišta na Okružnom sudu u Istočnom Sarajevu i ona i dalje stoji", kazao je Sladoje dodajući da se ne radi ni o kakvoj novoj odluci već da se sada samo čeka zahtjev za izručenjem. Istaknuo je kako BiH neće učiniti ništa što bi otežalo pravosudni postupak protiv Paravinje u Hrvatskoj. Okružni sud u Istočnom Sarajevu je 22. prosinca, nakon obavljene rasprave, potvrdio prvostupanjsku kaznu od dvije godine i deset mjeseci zatvora što ju je Paravinji u srpnju ove godine izrekao Osnovni sud na Sokocu proglasivši ga krivim za kazneno djelo silovanja počinjeno 2002. Ovime je zatvorska kazna izrečena Paravinji postala pravomoćna, potvrdila je u četvrtak Hini tajnica Okružnog suda u Istočnom Sarajevu Branka Ćerić. U tom sudu u četvrtak nisu raspolagali nikakvim informacijama o mogućem izručenju Paravinje Hrvatskoj. Pravomoćnu zatvorsku kaznu, kako je potvrdio Nikola Sladoje, Paravinja može izdržavati i u Hrvatskoj ako se dvije države tako dogovore.
BRUXELLES - Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton i povjerenik za proširenje Štefan Fuele pozdravili su u četvrtak dogovor stranačkih čelnika u Bosni i Hercegovini o uspostavi vlasti na državnoj razini nakon više od 14 mjeseci koliko je proteklo od parlamentarnih izbora. "Visoka predstavnica Catherine Ashton i povjerenik za proširenje Štefan Fuele pozdravljaju politički dogovor u Bosni i Hercegovini o formiranju državne vlade - Vijeća ministara. Oni su ohrabreni tim razvojem događaja i očekuju daljnje konkretne korake kako bi se BiH čvrsto postavila na put prema EU-u", kaže se u izjavi koju je objavila služba za odnose s javnošću Europske komisije. Predsjednici šest najvećih parlamentarnih stranaka Bosne i Hercegovine u srijedu su se, nakon više od četrnaest mjeseci neuspješnih pregovora, napokon dogovorili o uspostavi nove vlasti u zemlji. Postignut je dogovor o raspodjeli ministarskih mjesta te dogovor o zakonu o popisu stanovništva i o sustavu državne pomoći. Također je dogovorena raspodjela ravnateljskih dužnosti u sedamdesetak agencija koje djeluju na državnoj razini te okvir proračuna za 2011. godinu na temelju kojega bi se mogla zakonito prihvatiti odluka o privremenom financiranju države za prva tri mjeseca 2012. dok novo Vijeće ministara ne predloži cjeloviti proračun.
RIM - Predsjednik talijanske vlade Mario Monti ocijenio je u četvrtak "prilično ohrabrujućim" rezultate dviju posljednjih emisija obveznica Talijanske državne riznice uz opasku kako očekuje "ujedinjen, zajednički i uvjerljiv" odgovor Europske unije na dužničku krizu u eurozoni. "Dobro su se plasirale i to je prilično ohrabrujuće", rekao je Monti na konferenciji za novinare u povodu izdavanja devet milijarda kratkoročnih obveznica u srijedu i sedam milijarda srednjoročnih i dugoročnih obveznica u četvrtak. No istaknuo je kako se "financijski potresi još ne stišavaju". Također je rekao da na probleme koji pogađaju Europu treba odgovoriti "zajednički, ujedinjeno i uvjerljivo". Njegova vlada je netom prije Božića donijela treći plan strogih mjera štednje koji predviđa smanjenje proračunskog deficita za 20 milijarda dolara. Istaknuo je da vlada u prvi plan stavlja gospodarski rast i konkurentnost, a za siječanj je najavio sveobuhvatni program liberalizacije, uključujući i reformu tržišta rada, kako bi se uvelo "više gospodarske fleksibilnosti", posebice u korist ugroženih mladih skupina.
RIM - Talijanski premijer Mario Monti najavio je u četvrtak na konferenciji za novinare za 21. siječnja posjet Libiji kako bi s tom zemljom "obnovio ugovor o prijateljstvu". "S nekolicinom ministara pripremamo posjet Tipoliju 21. siječnja", rekao je Monti i podsjetio da Rim s tom zemljom želi "obnoviti ugovor o prijateljstvu". Libija i Italija, najveći trgovinski partner te zemlje, već su 15. prosinca tijekom posjeta predsjednika Nacionalnoga prijelaznog vijeća (NTC) Mustafe Abdeljalija izrazile spremnost da ponovno uspostave sporazum o prijateljstvu. "Očito je da su za Italiju od velikog interesa nove perspektive koje su se u sjevernoj Africi otvorile prije godinu dana", istaknuo je Monti. Sporazum o prijateljstvu između Tripolija i Rima potpisali su 2008. Muamer Gadafi i Silvio Berlusconi, ali je suspendiran u veljači ove godine, nakon pobune u Libiji.
TEHERAN - Drugi čovjek Čuvara revolucije, elitne vojske iranskog islamskog režima, general Hasan Salami odbacio je u četvrtak američko upozorenje oko zatvaranja strateškog Hormuškog tjesnaca kroz koji se odvija gotovo 40 posto svjetskog naftnog prometa morem. "Kad su vitalni interesi Irana ugroženi, odgovaramo na prijetnju prijetnjom i ne oklijevamo u provođenju naše obrambene strategije da bi se zaštitili. Djelujemo s više odlučnosti nego ikad", kazao je general Salami odgovarajući na pitanje o eventualnom zatvaranju Hormuškog tjesnaca, javlja agencija Fars. "Islamska Republika Iran ni od koga ne traži dopuštenje za primjenu svoje obrambene strategije, rekao je Salami, dodavši kako SAD nije pozvan da daje bilo kakva dopuštenja Iranu. U reakciji na iranske prijetnje o zatvaranju Hormuškog tjesnaca, Washington je u srijedu upozorio Teheran kako se neće tolerirati nikakvo ometanje pomorskoga prometa u tom tjesnacu. SAD u Zaljevu ima snažne vojne pomorske snage. Među njima je i Peta flota koja se nalazi u vodama Bahreina.
ZAGREB/WASHINGTON - Bivši guverner Massachusettsa Mitt Romney, nekoliko dana uoči prvih republikanskih predizbora u Iowi za republikanskoga predsjedničkog kandidata, najizgledniji je pobjednik po posljednjim rezultatima ispitivanja javnog mišljenja, prenose u četvrtak američki mediji. Prema Time/CNN istraživanju, Romney drži prvo mjesto u utrci u Iowi s 25 posto potpore među republikanskim biračima ispred teksaškog republikanca Rona Paula, koji uživa potporu 22 posto stranačkih birača. Analitičari taj Romneyjev rezultat smatraju zavidnim s obzirom na to da je za razliku od drugih republikanskih kandidata, koji proteklih tjedana neprekidno obilaze birače u toj saveznoj državi, nastupima u Iowi posvetio relativno malo vremena zato što svojim liberalnijim stajalištima nije tako prihvatljiv tradicionalno konzervativnome biračkom tijelu te savezne države. Njegovi nastupi u toj državi koji protječu u sjeni stalnog preispitivanja njegovih konzervativnih vrijednosti ipak okupljaju mnoštvo ljudi. Naime, većina drugih kandidata napadala ga je i sebe predstavljala kao najautentičnije zagovornike konzervativnih vrijednosti. U republikanskoj se stranci mjesecima lome koplja o tome hoće li na predsjedničke izbore u studenome 2012. protiv sadašnjeg predsjednika Baracka Obame izaći istinski konzervativac ili netko tko ga može poraziti. Republikanski predizbori za stranačkog kandidata na američkim predsjedničkim izborima počinju u Iowi 3. siječnja, a posljednji se održavaju 26. lipnja u Utahu i trebali bi dati republikanskoga predsjedničkog kandidata koji će biti potvrđen na stranačkoj konvenciji u ljeto 2012.
PARIZ/KABUL - Dvojica francuskih vojnika ubijena su u četvrtak u Afganistanu kada je pripadnik Afganistanske nacionalne vojske (ANA) namjerno otvorio vatru na francusku jedinicu angažiranu u akciji u dolini Tagab, na istoku zemlje, priopćio je ured francuskog predsjednika, javile su agencije. "Tijekom misije potpore afganistanskim snagama u dolini Tagab, vojnik ANA-e je namjerno pucao na francuske snage i ubio dvojicu vojnika", dodaje Elizejska palača u priopćenju. Od kada se Francuska pridružila snagama NATO-a u operaciji u Afganistanu (ISAF) 2001., broj poginulih francuskih vojnika se popeo na 78. Premijer Francois Fillon je u zasebnom priopćenju osudio taj "kukavički" čin. U Afganistanu je raspoređeno oko 3.700 francuskih vojnika, uglavnom u provincijama Kabul i Kapisa.
DIYARBAKIR - Lokalni dužnosnici optužili su u četvrtak tursku vojsku za smrt 35 krijumčara ubijenih u zračnom napadu na sjeveru Iraka, no vojska tvrdi da je ciljala teroriste kako bi spriječila njihove napade na Tursku. "Imamo 30 tijela, sva su spaljena. Država zna da su ti ljudi krijumčarili u regiji. Takvi su izgredi nedopustivi", rekao je Fehmi Yaman, gradonačelnik grada Uludere u pokrajini Sirnak, javlja Reuters. Prema ranijim podacima u napadima su ubijene 23 osobe. "Jasno je da je to pokolj", rekla je prokurdska Stranka mira i demokracije i objavila da je 35 osoba ubijeno. Turska vojska priopćila je da su meta njezina napada bili borci Kurdistanke radničke stranke (PKK) u području Sinat-Haftanin na sjeveru Iraka u kojem "nema naselja, ali ima glavnih uporišta separatističke terorističke skupine". Turska vlada, koja se bori protiv PKK otkako je ta stranka 1984. počela oružanu borbu za neovisan Kurdistan, nije bila dostupna za komentare. Krijumčarenje je važan izvor prihoda lokalnog stanovništva uz iračku granicu. Seljani krijumčare gorivo, cigarete i drugu robu iz iračkih sela u Tursku.