ZAGREB
Saborska većina danas je u dnevni red izvanredne sjednice uvrstila 15 točaka, među kojima su i tri odluke vezane uz održavanje referenduma o ulasku Hrvatske u EU koji bi se, po prijedlogu vladajućih, održao 22. siječnja iduće godine. Oporbeni klubovi HDZ-a, Hrvatskih laburista i HDSSB-a prigovori su što su te tri točke - Prethodna odluka o pristupanju Hrvatske u EU, izmjena Deklaracije o temeljnim načelima pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u EU i Odluka o raspisivanju državnog referenduma o pristupanju - vladajući u dnevni red uvrstili iako zastupnici na klupe nisu dobili ni jedan dokument, niti su navedeni predlagatelji tih odluka. Predsjednik Sabora Boris Šprem naglasio je da te odluke predlažu klubovi SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a, obećavši da će dokumenti na zastupničke klupe stići uskoro. No, to nije zadovoljilo oporbenjake, pa je Dragutin Lesar (Laburisti) zamjerio vladajućima da o tako važnom pitanju, kakvo je referendum o ulasku u EU, odlučuje na izvanrednoj sjednici, a ne na redovnoj sjednici. Za Laburiste, dodao je, primjereno bi bilo da se referendum održi sredinom veljače, "jer nam je stalo da odaziv bude preko 70 posto", predloživši skidanje tih točki s dnevnog reda, što je većina odbila. I Dinko Burić (HDSSB) smatra da je riječ o prevažnoj temi za budućnost Hrvatske, prigovorivši vladajućima da se ponašaju kao HDZ-ovci dok su bili na vlasti. Frano Matušić je u ime Kluba HDZ-a kazao kako je njegova stranka ipak očekivala da će se o tako važnoj odluci provesti konzultacije među klubovima te pokušati postići konsenzus. Na oporbene prozivke je iz SDP-ovih klupa odgovorio mandatar Zoran Milanović, pozivajući na razum, te obećavši da će materijali za te točke na klupe doći 20-tak sati prije sutrašnjeg odlučivanja. Odbacio je prozivke da vlast siluje demokraciju u parlamentu, ponovivši stav vladajućih po kojemu su nerealni rokovi iz važeće saborske deklaracije da se referendum mora održati do 9. siječnja iduće godine, "pa to pomičemo za oko tri tjedna".
ZAGREB
Predstavnici većine saborskih klubova na večerašnjem su se sastanku dogovorili da će sutra podržati odluku po kojoj bi se referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji održao 22. siječnja iduće godine, a protivljenje toj odluci najavili su Hrvatski laburisti i HDSSB, koji smatraju da bi se referendum trebao održati sredinom veljače. Predsjednik SDP-a i mandatar za sastav nove vlade Zoran Milanović novinarima je izjavio kako Laburisti i HDSSB imaju nešto drugačiji stav, ali da su pokazali visoku dozu razumijevanja za hrvatske potrebe, prije svega jer podržavaju referendum. Izvijestio je kako je dogovoreno da će klubovi vladajuće koalicije zajedno s klubovima HDZ-a i nacionalnih manjina zajednički predložiti dokumente o referendumu i pripadajuće dokumente koje treba mijenjati kako bi se referendum održao 22. siječnja, a ne, kako je predviđeno važećom saborskom deklaracijom, najkasnije do 9. siječnja. Na prijedlog predsjednice HDZ-a Jadranke Kosor, dodao je Milanović, dogovoreno je kako će se 15. ili 16. siječnja, dakle prije održavanja referenduma, provesti tematska rasprava o hrvatskom članstvu u EU, "i na to nikoga nije trebalo nagovarati". "To je dobra ideja, jer će se dogoditi neposredno prije referenduma. Ovo ocjenjujem jednim vrlo kvalitetnim dogovorom", poručio je Milanović. Jadranka Kosor je u ime HDZ-a izrazila zadovoljstvo prihvaćanjem prijedloga da se održe konzultacije oko tri predložene odluke - Deklaraciji o temeljnim načelima pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u EU, Prethodnoj odluci o pristupanju Hrvatske u EU te Odluci o raspisivanju državnog referenduma o pristupanju Uniji.
ZAGREB
Povratkom zamjenika ministara umjesto državnih tajnika u ministarstvima, te pomoćnika ministara umjesto ravnatelja uprava, što predlaže vladajuća većina, na godišnjoj bi razini država uštedjela 25 milijuna kuna, a u četverogodišnjem mandatu 100 milijuna, poručio je u Hrvatskom saboru SDP-ovac Neven Mimica. Mimica je to izjavio obrazlažući paket od pet zakona kojima se mijenja ustroj vlade i državnih tijela - prijedloge zakona o vladi, o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava, o sustavu državne uprave, te o izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika i Zakona o državnim službenicima. Naglasio je da spomenutu računicu temelji na najavama da bi 20 zamjenika ministara zamijenilo 60 državnih tajnika, a 80 pomoćnika ministara 153 ravnatelja uprava. Ukupni broj rukovodećih kadrova u državnoj upravi time bi se, rekao je Mimica, smanjio s 543 na 416. Nova vlada imala bi 20 ministarstava, četiri više nego u prošlom mandatu. Od nove vlade očekuje da aktivno priđe reformi državne uprave i poveća njezinu učinkovitost, a prvi korak u tom smjeru, rekao je, upravo je spomenti zakonski paket. Dosadašnja praksa, dodao je Mimica, pokazala je inflaciju rukovodećih kadrova u državnoj upravi, dio kojih je, poput, kako je rekao, ravnatelja uprava, bio je biran po političkom ključu i njihov se rad vrednovao po političkim potrebama. Njegovo je izlaganje izazvalo niz reakcija iz HDZ-ovih klupa, pa je tako Ivan Šuker najavu vladajućih da će ukinuti mjesta ravnatelja uprava, koji su izabrani na javnom natječaju i velikim dijelom zbog poslova na dovršetku pregovora s EU, nazvao političkom čistkom.
ZAGREB
Klub zastupnika HDZ-a izvijestio je da su napustili današnju sjednicu Odbora za zakonodavstvo zbog, kako su rekli, neprimjerenog i nedemokratskog vođenja sjednice tog odbora te samovoljnog i proizvoljnog tumačenja potrebe izmjena nekih zakona od predsjednice Odbora SDP-ove Ingrid Antičević Marinović. Htjeli smo utjecati na Zakon o izboru načelnika, gradonačelnika i župana, jer smatramo da taj zakon izravno udara u temelje hrvatske demokracije, rekao je na konferenciji za novinare u Saboru potpredsjednik tog Odbora, HDZ-ovac Josip Salapić. Njime se, kako je pojasnio, predlaže da se bez izbornog postupka i dvije godine prije isteka mandata, može župana imenovati u Sabor, ako je izabran na listama za Sabor, i to na način da on sam sebi može imenovati zamjenika. "Kao imperator, bez izbora može izabrati tko će ga mijenjati na mjestu župana", ustvrdio je Salapić ocijenivši da je to zakon kojima se zadovoljavaju potrebe SDP-a i Kukuriku koalicije. "To je zakon koji se, navodno, donosi za imena i prezimena, kao naprimjer gospodin Zlatko Komadina", rekao je Salapić. Antičević Marinović im se, kako tvrde, na sjednici obraćala deranjem i povišenim tonom, a na navedenu je temu, tvrde, držala politička predavanja, spominjući neke bivše dužnosnike HDZ-a što, po Salapićevim riječima, nije bile tema dnevnog reda sjednice. Upozorili smo je, no kada smo shvatili da nema šanse da je urazumimo napustili smo sjednicu, rekao je Salapić ocjenivši kako je danas učinjen ozbiljan udar na demokraciju.
ZAGREB
Novi predsjednik Hrvatskog Sabora Boris Šprem rekao je večeras da je potrebno ukinuti institut netočnog navoda jer, kako je rekao, za razliku od replike, omogućava samo jednosmjernu komunikaciju. "To je nešto što je relikt prošlosti, to treba ukinuti", rekao je Šprem u izjavi za središnji Dnevnik HTV-a. Dodao je da su on i njegova stranka od ranije to zagovarali, a drži da to neće naići na otpor u opoziciji. Objasnio je da za razliku od replike, koja je demokratski institut jer omogućava dvosmjernu komunikaciju, ispravak netočnog navoda omogućava samo jednosmjernu komunikaciju. Članak 209, na koji se zastupnici zbog povrede poslovnika često pozivaju kad traže riječ, široko se tumači, zbog čega dolazi do zloupotreba i šumova u komunikaciji, rekao je Šprem.
ZAGREB
Novoosnovano "Vijeće za Hrvatsku – ne u EU" koje okuplja neparlamentarne stranke, udruge i pojedince, predalo je danas Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) zahtijev kojim traži sudjelovanje u nadzoru predstojećeg referenduma o pristupanju Europskoj uniji. Vijeće se pritom javnosti predstavilo kao udružena politička snaga koja djeluje sa zajedničkim ciljem očuvanja suvereniteta Republike Hrvatske, a od odgovornih traže ravnopravne uvjete u javnoj raspravi o eventualnom pridruživanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. U Vijeću je okupljeno 12 političkih stranaka, među kojima su HSP, HČSP, Savez za promjene, Volim Hrvatsku i Demokratska stranka žena te devet udruga i neformalnih grupa građana. Smatraju da izostanak javne rasprave i netransparentnost pregovaračkog procesa opravdano daju za sumnjati da vladajuće elite kriju od javnosti pravu istinu o EU-u i posljedicama pridruživanja. Vijeće je najavilo da će od nadležnih ustanova zatražiti cjelovit sadržaj i kvalitetno tumačenje već potpisanog ugovora, s projekcijom posljedica ugovornih točaka te odgodu referenduma do završetka kvalitetne javne rasprave. Bit će zatražena, kažu, i ravnopravna medijska zastupljenost vjerodostojnih predstavnika "pro i kontra" opcije ulaska Hrvatske u EU, te ravnomjerno financiranje obiju strana.