ZAGREB - Predsjednica hrvatske vlade Jadranka Kosor sastala se danas u Banskim dvorima s veleposlanikom Njemačke Berndom Fischerom, priopćeno je iz vladina ureda za tisak. Veleposlanik Fischer čestitao je predsjednici vlade na završetku pregovora i potpisivanju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Istaknuo je kako je to jedno od najvećih postignuća hrvatske države, te kako je u ispunjavanju tog strateškog cilja Hrvatska imala potporu kancelarke Angele Merkel. Predsjednica Vlade zahvalila je veleposlaniku i njemačkom narodu na pomoći i potpori koju je Njemačka pružala Hrvatskoj na njenom europskom putu te istaknula da će u svom daljnjem političkom angažmanu podupirati europski put Hrvatske kao i referendum za ulazak u EU.
ZAGREB - Ravnatelj Uprave za susjedne zemlje i jugoistočnu Europu Davor Vidiš sudjelovao je u srijedu u Tirani na sastanku Partnerske komisije Američko-jadranske povelje zajedno s predstavnicima Sjedinjenih Država, Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Albanije, priopćeno je iz MVPEI-ja. Na sastanku se razgovaralo o sigurnosnom okruženju u jugoistočnoj Europi, suradnji kao jamstvu regionalne sigurnosti, politici otvorenih vrata Sjevernoatlantskog saveza i javnoj potpori članstvu, te racionalizaciji obrambenih proračuna, kaže se u priopćenju. Vidiš je uz ostalo sigurnosnu situaciju u jugoistočnoj Europi ocijenio zadovoljavajućom, ali i upozorio na krizna žarišta poput Kosova. Rekao je kako je NATO svjestan odgovornosti prema zemljama regije koje žele ostvariti članstvo, te izrazio uvjerenje kako će njihove euroatlantske aspiracije biti odgovarajuće vrednovane na čikaškom summitu Sjevernoatlantskog saveza u svibnju iduće godine. Američko-jadranska povelja potpisana je u svibnju 2003. u Tirani, s ciljem priprema Hrvatske, Makedonije i Albanije za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu. Bosna i Hercegovina i Crna Gora u članstvo Povelje primljene su u prosincu 2008.
ZAGREB - Pripadnici Hrvatske vojske u misiji ISAF-a u Afganistanu predali su na uporabu novoizgrađeni vodotoranj stanovnicima sela Faizabada, priopćeno je u srijedu iz ministarstva obrane. Projekt je osmišljen u koordinaciji časnika za civilno-vojne odnose iz 17. i 18. hrvatskoga kontingenta i pripadnika pješačke satnije na terenu, a u suradnji s ISAF-ovim Regionalnim zapovjedništvom Sjever i lokalnim vlastima, kaže se u priopćenju MORH-a. Selo Faizabad u području je odgovornosti pješačke satnije i smješteno je na tridesetak minuta vožnje od kampa "Marmal" u blizini Mazar e-Sharifa. U selu je oko 700 stanovnika. Izgradnjom vodotornja koji je nužan da bi se selo moglo opskrbljivati kvalitetnom pitkom vodom, uvelike se poboljšavaju životni uvjeti stanovnika, ali i pridonosi izgradnji dobrih odnosa između stanovnika i snaga ISAF-a, osobito pripadnika hrvatskoga kontingenta.
BEČ/ZAGREB - Medijska organizacija za jugoistočnu Europu (SEEMO) osudila je u srijedu prijetnje smrću upućene hrvatskome novinaru Dragi Hedlu. "Pozivam hrvatske vlasti da istraže najnovije prijetnje smrću Hedlu te pritisak prema njegovoj obitelji. U zemlji koja će ući u Europsku uniju, prijetnje smrću novinarima nisu prihvatljive", kaže se u priopćenju SEEMO-a, organizacije koja se bavi zaštitom medijskih sloboda u južnoj, istočnoj i srednjoj Europi. U priopćenju koje potpisuje Oliver Vujović, glavni tajnik SEEMO-a, sa sjedištem u Beču, kaže se kako je "dan pošto je primio nagradu za zaštitu ljudskih prava od predsjednika Ive Josipovića i mjesec poslije nagrade za bolje razumijevanje u jugoistočnoj Europi, hrvatski novinar i autor Drago Hedl primio i prijetnje smrću". SEEMO, podružnica Međunarodnog novinarskog instituta (IPI) podsjeća da je 8. prosinca Komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et Pax tražila od predsjednika Ive Josipovića da povuče nagradu jer nije zadovoljna Hedlovim izvještavanjem. Iustitia et Pax uz to je prenijela jedan članak objavljen prije 30 godina. Nakon toga uslijedila je prijetnja smrću, kaže se u priopćenju SEEMO-a. "Na temelju uravnotežena izvještavanja i istraga ratnih zločina počinjenih devedesetih, Hedl je bio meta sudskih tužbi i kritika hrvatskih nacionalističkih političara. Fizički je napadan i primio je bezbrojne prijetnje smrću. SEEMO je više puta reagirao kad su Hedlu prijetili, zadnji put u srpnju 2011. kad su prijetnje smrću navodno stigle od vodećih vojnih dužnosnika", kaže se u priopćenju SEEMO-a.
BERLIN - Europa iz dužničke krize može izaći snažnija budu li vlade strpljive i budu li slijedile plan fiskalne unije, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel obraćajući se u srijedu zastupnicima Bundestaga (njemačkog parlamenta), javljaju agencije. "Uvjerena sam, budemo li imali potrebno strpljenje i ustrajnosti, ako ne dopustimo da nas padovi obeshrabre, budemo li stalno napredovali prema fiskalnoj i stabilnoj uniji, zapravo ako dovršimo gospodarsku i monetarnu uniju... tada ćemo ostvariti cilj koji sam uvijek isticala od početka krize", rekla je Merkel. "I tada ne samo da će Europa prevladati krizu, Europa će iz nje izaći snažnija nego što je u nju ušla", citira agencija Reuters. Na summitu Europske unije 9. prosinca europski čelnici dogovorili su jačanje proračunske discipline i tu će izmjenu unijeti u tekst europskog ugovora čime Europu vode na "put proračunske unije" i "unije stabilnosti", rekla je Merkel, piše agencija AFP. "Obrisi istinske političke unije počinju se nazirati", no "kriza povjerenja" prema Europi "je proces koji neće trajati tjednima ni mjesecima, već godinama", dodala je. U govoru je opet izrazila žaljenje što se Velika Britanija nije pridružila ostalim članicama u tim promjenama, ali je ponovila da će unatoč svemu ta zemlja ostati "važan partner EU u budućnosti". To napose vrijedi za vanjsku i sigurnosnu politiku, konkurentnost, trgovinu i borbu protiv klimatskih promjena, rekla je.
PRIŠTINA - Međunarodni civilni predstavnik na Kosovu Pieter Feith izjavio je kako će članice Europske unije tražiti da Srbija prije odluke o dobivanju statusa kandidata u veljači iduće godine ukine srpske paralelne strukture na sjeveru Kosova, prenosi u srijedu Kosovska radiotelevizija. Feith je, u razgovoru s novinarima iz srbijanskih redakcija koji borave u dvodnevnu posjetu Kosovu, kazao da je to njegova pretpostavka iako nije predstavnik EU-a. "Europske zemlje će inzistirati da paralelna nazočnost policije i sigurnosnih i administrativnih struktura koje financira i podupire službeni Beograd bude ukinuta i da to treba učiniti prije odluke o kandidaturi", kazao je Feith. On je podsjetio da postoje tri uvjeta - regionalno predstavljanje Prištine, omogućivanje slobode kretanja KFOR-u i EULEX-u te provedba dogovora postignuta u dijalogu Prištine i Beograda pod okriljem EU-a. Dodao je kako je moguće da tomu bude priododan zahtjev za ukidanje paralelnih struktura, javila je Kosovska radiotelevizija. Feith je ustvrdio da rješenje za pitanje sjevera Kosova treba tražiti u uspostavi kontakta između vlade u Prištini i srpske zajednice na sjeveru te da će kosovska vlada ubrzo poduzeti prve korake u tom procesu, rekao je Feith. Najavio je da će uskoro biti imenovan koordinator kosovske vlade za taj proces.
ZAGREB - Konvoj ruske humanitarne pomoći, namijenjen kosovskim Srbima, koji je u utorak prije podne stigao na srbijansko-kosovski granični prijelaz Jarinje, i u srijedu je ondje čekao jer nije mogao ući na Kosovo. Konvoj ima dvije mogućnosti ulaska na Kosovo - prihvatiti pratnju EULEX-a, što podrazumijeva uklanjanje barikada, ili ući preko graničnog prijelaza Merdara, izjavila je u srijedu glasnogovornica misije EU-a na Kosovu Irina Gudeljević. Ruski veleposlanik u Srbiji Aleksanadr Konuzin, koji se nalazi u pratnji konvoja, izjavio je da Moskva kani pitanje blokade toga konvoja, kojim se doprema pomoć Srbima na Kosovu, postaviti na dnevni red sastanka na vrhu EU-Rusija u srijedu u Bruxellesu. Po izvješću prištinske neovisne televizijske postaje KTV, Konuzin je rekao da je o tome razgovarao s ruskim ministrom za izvanredne situacije Sergejom Šojguom te da se taj prijepor pokušava riješiti. Ruski je konvoj u utorak zaustavila policija Europske pravosudne misije na Kosovu (EULEX) na graničnome prijelazu Jarinje, jer je rusko veleposlanstvo u Beogradu odbilo pratnju policije EULEX-a, iako je već bilo podnijelo zahtjev za pratnju.
MOSTAR - Predsjednik predsjedništva BiH Željko Komšić susreo se u Washingtonu s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton koja je, po priopćenju objavljenu u srijedu iz predsjedništva BiH, pozvala na što bržu uspostavu vlasti u zemlji te se složila s Komšićem da SAD bolje razumije prilike u toj zemlji nego pojedine europske zemlje. Clinton je naglasila da se zastoj među vodećim političarima u BiH mora riješiti jer 14 mjeseci nakon izbora nije izabrano ministarsko vijeće, što sprječava svaki napredak BiH u euroatlantske integracijske procese. "Onima koji nisu za dogovor i ne žele dogovor i rješenje problema treba dati određen rok i nakon toga, ako ne budu spremni za dogovor, treba nastaviti bez njih, a oni svoju novu prigodu trebaju tražiti na nekim idućim izborima u BiH", rekla je Clinton za susreta s Komšićem, po priopćenju predsjedništva BiH. Komšić, koji je i član SDP-a, istaknuo je kako su u BiH u sukobu koncepcije utemeljene na etničkim podjelama s koncepcijama koje zagovaraju državu jednakih građana. Ustvrdio je da "BiH, unatoč tomu što je dio Europe, često nailazi na bolje razumijevanje SAD-a nego nekih europskih zemalja, što je Clinton ocijenila, ne kao kuriozitet, nego kao razumljivu činjenicu, jer su i SAD, kao i BiH, pluralna, multietnička društva".
BEČ - Iran bi uskoro mogao pokrenuti osjetljive atomske aktivnosti na podzemnoj lokaciji u jednoj planini, rekli su u srijedu diplomatski izvori. Iranski stručnjaci obavili su sve nužne pripreme u bivšoj vojnoj bazi Fordovu, nedaleko od svetog grada Koma, što Iranu omogućuje da započne s višom razinom obogaćivanja urana. Iran je tijekom godine već najavio da će svoje najosjetljivije nuklearne aktivnosti prebaciti u Fordov. Potrebni strojevi, oprema i nuklearni materijal već su prebačeni i postavljeni u Fordovu, dodali su izvori, dodajući da rad, koji je dosad izvođen nad zemljom na drugoj lokaciji, može početi kad Iran donese odluku.
STRASBOURG - Europski parlament u srijedu je zatražio organiziranje novih slobodnih i redovnih izbora u Rusiji, radi brojnih nepravilnosti utvrđenih tijekom parlamentarnih izbora 4. prosinca. U neobvezujućoj rezoluciji Europarlament "zahtijeva organiziranje novih slobodnih i redovnih izbora nakon registriranja svih oporbenih stranaka". "Odvijanje izbora pokazalo je da Rusija ne poštuje izborne norme OESS-a (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju)", primjećuju parlamentarci, koji ukazuju na nepravilnosti i uhićenja oporbenih aktivista koji su pokušali prosvjedovati na dan izbora i danima nakon njih. Parlament traži od ruskih vlasti da temeljito analiziraju sve izborne malverzacije radi sankcioniranja odgovornih. Rezolucija naglašava da bi Moskva trebala revidirati izborne zakone kako bi jamčila da će predsjednički izbori 2012. biti slobodni i demokratski te jamčiti jednake izglede svim oporbenim kandidatima. Ministrica vanjskih poslova EU Catherine Ashton u utorak je izjavila pred Parlamentom da europski čelnici namjeravaju iskoristiti susret s predsjednikom Dmitrijem Medvedovim kako bi mu izrazili zabrinutost zbog problema zabilježenih tijekom izbora.
BRUXELLES - Poljski konzervativni eurozastupnik Jerzy Buzek ovog je tjedna predsjedao posljednjom plenarnom ovogodišnjom sjednicom Europskog parlamenta, a u siječnju 2012. na položaju predsjednika EP-a trebao bi ga zamijeniti njemački socijaldemokrat Martin Schulz. "Ovo je nesumnjivo moj posljednji govor u svojstvu predsjednika socijaldemokratske skupine u EP-u. Nadam se da ću novu dužnost obavljati bolje", rekao je njemački eurozastupnik u srijedu tijekom rasprave, nakon što ga je predsjedavajući opomenuo zbog prekoračenja vremena za istup. Izbor na položaj predsjednika predviđen je na plenarnoj sjednici EP-a u siječnju 2012. u Strasbourgu.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama u srijedu je prihvatio poziv predsjednika Zastupničkog doma Johna Boehnera da svoje godišnje izvješće o stanju nacije iznese na zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa 24. siječnja. Službeni poziv upućen je u razdoblju u kojem zastupnici žure dovršiti veliki zakon o potrošnji kako bi se izbjegla financijska blokada vlade ovoga vikenda i nastoje prevladati političke razlike oko zakona o smanjenju poreza na plaće koji istječe a koji Obama želi obnoviti kako bi pomogao usporenom gospodarstvu Sjedinjenih Država.
MOSKVA - Ruski Gazprom izabrao je Italiju umjesto Austrije za odredište njegovog plinovoda Južni tok, rekao je izvor iz tvrtke nakon izvješća da je EU blokirao plan Gazproma da kupi dio platforme za trgovinu plinom u Austriji. Ruski mediji su izvijestili da je Europska komisija zaustavila Gazpromovu kupnju 50 posto udjela u platformi za trgovinu plinom Srednjoeuropskog plinskog čvorištu (CEGH) koje priželjkuje i konkurentska mreža Nabucco koja uživa potporu EU-a. Jedna od opcija rute Južnog toka bila je od Rusije prema Balkanu ispod Crnog mora s ogrankom koji bi prolazio preko postrojenje austrijskog austrijekse enregetske tvrtke OMV u Baumgartenu. "Neće biti tranzita kroz Austriju, samo će jedan ogranak ići prema njima", rekao je agenciji Reuters u srijedu izvor iz Gazproma. Izvor je dodao da će Južni tok završavati u Italiji umjesto u središnjoj Europi. Južni tok bi od 2015. Europi trebao isporučivati 63 milijarde prostornih metara plina a zaobilazio bi Ukrajinu i Bjelorusiju kao tranzitne zemlje.
BEČ - Koncertom Nacionalnog ansambla plesova i pjesama hrvatske Lada u prepunoj svečanoj dvorani bečke vijećnice u srijedu navečer završen je 7. festival hrvatske glazbe u Beču. Svečani koncert održan je u povodu nedavnog potpisivanja ugovora o pristupanju Hrvatske EU, koje je pozdravljeno prigodnim govorima održanim uoči koncerta, a nazočnima su se obratili i poljski veleposlanik u Austriji Jerzy Marganski, čija zemlja predsjeda EU-om u ovom polugodištu, voditelj predstavništva Europske komisije u Beču Richard Kuehnel te zastupnica u bečkoj gradskoj skupštini Anica Matzke Doider u ime bečkog gradonačelnika Michaela Haupla. Veleposlankim Marganski je rekao da je prije sedam godina Poljska bila u sličnome položaju, nakon čega je postala aktivna članica EU, što želi i Hrvatskoj. Predstavnik EK u Austriji Kuehnel je ocijenio da je potpisivanje ugovora dobar znak za susjedne države, za Austriju, Europsku komisiju i Europsku uniju, jer je pozitivni korak i signal za proširenje. Ansambl Lado je, nastupivši u izvornim hrvatskim nošnjama, izveo 60 minutni program kojim je predstavio raznolikost hrvatskog folklora i vokalno-instrumentalnog glazbenog izražaja iz bogate plesne i glazbene baštine svih krajeva Hrvatske.
MOSKVA - Rusija, jedna od vodećih svjetskih izvoznica oružja, u 2011. je izvezla oružja za 11 milijarda dolara (8,3 milijarde eura), rekao je u srijedu zamjenik ruskog premijera Sergej Ivanov. Ako smo 2010. izvezli oružja za 10 milijarda dolara, ove godine, po najnovijim podatcima, izvoz je premašio 11 milijarda dolara, rekao je Ivanov, prenosi agencija Interfax. Ivanov je naveo da 2012. kane izvoz povećati na 12 milijarda dolara. Među najvećim kupcima ruskog oružja su Indija, Kina, Alžir, Malezija i Venezuela. Moskva je 2011. nastavila izvoziti oružje Siriji i odbila se priključiti sankcijama koje je za tu zemlju uveo Zapad zbog nasilja Asadova režima nad oporbom od ožujka.
STRASBOURG - Europski parlament predao je u srijedu uglednu nagradu Saharov petero aktivista Arapskog proljeća na svečanosti na kojoj su pročitane dirljive poruke sirijskih dobitnika koji nisu mogli doputovati u Strasbourg. Nagradom, koja je postupno postala europska Nobelova nagrada za mir, parlament odaje počast petero "hrabrih" muškaraca i žena pohvaljujući njihove napore u borbi za dostojanstvo, temeljne slobode i političke promjene u arapskom svijetu, rekao je predsjednik EP-a Jerzy Buzek. Istaknuo je da se upravo u ovim trenutcima nastavlja borba na mnogim mjestima, a u "Siriji odgovaraju mecima i suzavcem, tenkovima, samovoljnim uhićenjima i mučenjem prosvjednika". Na svečanost nisu mogli doći sirijski karikaturist Ali Farzat koji se eurozastupnicima obratio videoporukom iz Kuvajta gdje se sklonio. Farzatu su ljetos slomili ruke sirijski policajci koji su ga pretukli, a on je u poruci "odao počast svim Sirijcima koji prosvjeduju unatoč strahu". Druga dobitnica, sirijska odvjetnica Razan Zeituneh nije mogla doći u Strasbourg jer se krije u svojoj domovini, rekao je Buzek. I ona se obratila porukom koju je posvetila Ghijatu Mataru, 26-godišnjem aktivistu koji je umro u zatvoru od posljedica mučenja. Matarova supruga rodila je sina prije nekoilko dana i odvjetnica je izrazila nadu da će "mali Gijat rasti u slobodnoj, demokratskoj i pluralističkoj Siriji". Na svečanosti su bili egipatska odvjetnica Asma Mahfuz (26), sudionica prosvjeda kojima je srušen bivši predsjednik Hosni Mubarak i 77-godišnji libijski disident Ahmed al-Zubair Ahmed al-Sanusi koji je 31 godinu proveo u zatvoru u doba režima Moamera Gadafija. Posljednji dobitnik, Tunišanin Mohamed Bouazizi, nagrađen je postumno. Mladi trgovac povrćem koji se spalio u prosincu 2010., prosvjedujući protiv nemoralnih zakona za svoju djelatnost, bila je okidač za početak prosvjeda u Tunisu, prvoj arapskoj zemlji koja je narodnom pobunom svrgnula diktatora.
LONDON - Britanski veterinari su utvrdili sve veći broj trovanja životinja koje vlasnici "liječe" humanim lijekovima. Tu zabrinjavajuću pojavu obznanila je u srijedu tvrtka za osiguranje životinja Sainsbury, na temelju istraživanja u 50 veterinarskih ambulanti u listopadu. Prema njihovim svjedočenjima, vlasnici ljubimaca zaplašeni veterinarskim tarifama sami svojim ljubimcima određuju analgetike i sredstva za umirenje, uz opasnost od komplikacija na jetrima i bubrezima životinja. "Prepisivanje humanih lijekova pisma i mačkama može ozbiljno ugroziti njihovo zdravlje. Iako su uvjereni da čine dobro, vlasnici mogu tako nanijeti bol svojim životinjama", upozorila je Helen Williams iz odjela za osiguranje životinja u tvrtki Sainsbury.
TUNIS - Drugi čovjek islamističke stranke Enahda, Hamadi Džebali, službeno je u srijedu zadužen sastaviti novu vladu i pritom je obećao brzo okupiti ljude koji će "služiti narodu" zemlje koja prolazi kroz teško gospodarsko i društveno razdoblje. "Tuniski predsjednik Monsef Marzuki odlučio je zadužiti Hamadija Džebalija da sastavi vladu", objavilo je tunisko predsjedništvo. Glavni tajnik stranke, 62-godišnji Džabali, proveo je 15 godina u zatvorima za režima bivšeg predsjednika Zinedina Ben Alija, osuđen kao "pripadnik ilegalne urotničke organizacije". Njegovo ime spominjalo se za premijersku dužnost odmah nakon izbora 23. listopada na kojima je pobijedila Enahda. Vladu je dužan sastaviti u roku od 21 dan, no obećao je raditi brže i okupiti kabinet prije tog roka. Zemlja kojoj je turizam glavna grana, Tunis proživljava teško gospodarsko i socijalno razdoblje otkako je proveo prodemokratsku revoluciju kao prva arapska zemlja koja je narodnim prosvjedima uspjela svrgnuti dugogodišnji nedemokratski režim.
PEKING - Peking je uputio svoj najveći patrolni brod u Istočno kinesko more radi poštivanja svojih teritorijalnih prava u toj regiji, poprištu sporova oko suvereniteta s Tajvanom i Japanom, izvijestio je u srijedu službeni kineski tisak. Brod Haijian 50, na svojoj će prvoj plovidbi otvorenim morem obići nalazišta nafte i plina, precizira list Global Times. Taj brod nosivosti 3.000 tona, izgrađen je u Kini s najnaprednijim pomorskim tehnologijama a može prevoziti i helikoptere, navela je agencija Nova Kina. Brod nije u nadležnosti kineske ratne mornarice već Državne uprave za oceane, koja djeluje u sklopu ministarstva teritorija i prirodnih izvora. U Istočnom kineskom moru nalaze se otoci koji se na japanskom zovu Senkaku, a na kineskom Diaoyu, na koje pravo polažu Japan, Kina i Tajvan.
BERLIN - Visoki dužnosnik njemačke Stranke slobodnih demokrata (FDP) neočekivano je u srijedu podnio ostavku, što je najnoviji znak previranja u stranci koja dijeli vlast s konzervativcima njemačke kancelarke Angele Merkel. Ostavku je podnio Christian Lindner (32), glavni tajnik FDP-a i zvijezda u usponu kojeg su mnogi željeli vidjeti na mjestu predsjednika stranke. Ostavku je podnio zbog lošeg odziva na stranačkom referendumu o mjerama za spašavanje eurozone. On je bio odgovoran za njegovu organizaciju, a tražili su ga stranački euroskeptici. Rezultati referenduma očekuju se u petak, no on najvjerojatnije neće proći zbog slabog odziva. Lindnerova ostavka dokaz je dubokih podjela u stranci oko toga treba li podržati napore kancelarke Merkel da pomogne slabim članicama eurozone i mogla bi destabilizirati vladajuću koaliciju ako se one još prodube. Njegov odlazak najnoviji je udarac stranci, čija je potpora u javnosti pala na ispod tri posto, nakon što je na izborima 2009. osvojila rekordnih 14,6 posto glasova, omogućivši time Merkel drugi mandat.